Umirovljenici/trece doba/u Dijaspori!

[Vilko]

Uvod.

Namjera ove teme je da vidimo opsirnije “sta je trece doba”, kako se nas tice i sta je dobro ili lose za nas koji smo u mirovini isto tako oni koji su u 50im godinama da vide malo, kako se je izmjenilo i kakav je zivot u dijaspori za umirovljenike.

Isto kao i situacija u Australiji za razne grupe osoba, kakova je njihovo ocekivanje ili ga vec imaju.

Znadem da nas ima mnogo u Australiji a kamoli po cijelom svijetu,nazalost malo nas je na forumu/dijaspori.

Nadam se da ce se poslije prikljuciti i osobe iz drugih zemlja.

Ja cu poceti sa Australijom isto sa sta i kakove mirovine se mogu ocekivati…ukljucujuci i mladjiju generaciju koja se blizi mirovini.

Molim osobe koje ova tema ne zanima da je ostave na miru i zaobidju ili ignoriraju.

Isto molim da mi dadete malo vremena/do sutra/ da napisem osnove pa onda mozemo zapoceti izmjene ,kritike ako su potrebne kao i vasa misljenja i iskustva.

Hvala

Senior citizen

Vilim vilko K.

[Vilko]

Ponekada mirovina dodje neplanirana!

Kao osoba u kasnim sesdesetim godina pratim sa zainteresiranosti sta se dogadja u Australiji i Hrvatskoj isto tako i po svijetu sa mojom generacijom...nekoje prije desetak godina ,a isto i nekoje koji ce uci u tu zivotnu neizbjezivu dob.

Mladi umirovljenici se obicno smatraju osobe u trecem zivotnom dobi....sa kojim pocinjemo ostatak nasega zivota i odlazak i kraj zivota.

Kao jucer se sjecam svih godina i svega u zivotu i onda najednom dodje bio spreman ili ne to doba zivota.

Na zalost za nekoje od nas dodje i ranije radi bolestih ...nismo spremni...meni se je dogodilo da sam bio samo 52 godine, kada sam prekinuo raditi,iako sam mogao i prije u invalidsku mirovinu radi zdravlja ...nisam htjeo, zelio sam podici sinove na svoje noge.

Kada sam dobio slom zivaca...depresion,napade straha,anxiety,personaliti disorder....nisam se vise vratio na posao i danas se lijecim.

Iz mojega pogleda mogu vam kazati kako se osjeca osoba koja je sada uskoro 68 godine , 11 godina u invalidskoj mirovini i poslije
65 u “starackoj mirovini”.

Sa 52 godine sam mislio zastedjeti novac za buducu mirovinu ,mislio sam da cu u mirovini jos uvijek nesto raditi i zaraditi si posebno uz mirovinu.

Umjesto mojega plana i zelje je doslo razlicito bio ja voljan ili ne.

Kada se sjetim koliko je mojih kolega u to vrijeme ili poslije imalo radi stresa na poslu srcani udar ili stroke/izljev krvi u mozak niti me ne cudi sta sam tako zavrsio.

Sud je kaznio zeljezaru sa prekrsajem "preopterecenja na poslu",jer ja sam dokazao da sam radio za dvije ili tri osobe i stalno su obecivali pomoc isto kao i moj raspored posla...koji se nije nikada promjenio.

Za ostetu sta sam otisao 13 godina ranije u mirovinu dali su mi ostetu $99.000dollara ....ali radi toga nisam dobio socijalnu mirovinu za dvije godine....eto sta je pravda.

Umjesto da bi zaradio posebno za mirovinu "superannuation" $200.000-$250.000 .....moja isplata je bila samo $44.000.

Moja generacija je imalo tesko mi smo placali kamate za kucu od 13.5%...podignuto na do 18%...ja se ne zalim ,ali samo zelim pokazati kakova je razlika,sada je vec dulje 6%-9%....a nekada prije 1960ih i 1970ih isto jako mala oko 4.5%.

Danas poslodavac mora dati dio "superannuation" oko 9-11% od tvoje place i sam uplacujes obavezno ....dok sam ja nekada davno davao $1 -$5 tjedno ...u zadnjim godinama vise.

Eto ukratko sta se moze dogoditi iako ne zelite...nikada se ne znade.

vilko

[Vilko]

Nova klasa staraca?

Malo statistike iz Australije , u 2003 imali smo 2,545.641, Australijanca preko 65 godina starosti na stanovnistvo od 20 miliona.

Imamo 3.000 /100 godisnjaka/…misli se da ce ih u 2020 biti 12.000 i oko 2050…. 50.000.
Koliko se izmjenilo samo u 70 godina kada su muskarci zivjeli samo do 65-70 godina, ako i toliko.

Nova klasa staraca?
Nekada se je sve trpalo u isti kos “starci”.
Vrijeme se mjenja i postaju danas nazivi grupa;mladjiji , mature/ozbiljni i stari.

U danasnje vrijeme kada drzava trazi /pita radnike da nastave raditi do 70 godina , znaci da se mjenja i zivot svih starijih osoba.

Nazalost nismo svi istoga zdravlja ili nismo imali iste poslove….jer prosto je tesko naci osobu koja je radial fizicki i natezala se da je ostala nepovredjena , ili u slucaju zanatlije stalno ponovljivi pokreti isto kao i na liniji proizvodnje dovode do ranih neizljecivih problema ….dobro znadem o cemu govorim osim dvije operacije na kicmi koje nisu uspjele imam muskuloskeleton misicne /tetive probleme u svakom zglobu, ramena ,laktova, ruka i redovito dobivam steroid injekcije....imao sam operaciju na desnom ramenu, zglobu i ulnar nerve na laktu...i obadvije ruke su mi napola oduzete od pritisnutih zivca
na kicmi.

Uopce se ne cudim sta sam unisten sa poslom jer sam vec kao klinac sa 7 godina radio ,stihao u vrtu, poslije skole raznosio ciglu na gradilistima, i na kraj svega sami smo otac majka i ja , kopali temelje za zgradu i betonirali i sami zidali, i istovremeno sam ucio zanat i poslije radio na zgradi .

Ali tako je nekada bilo mi smo generacija koja nije imala lagano.
Moja supruga je ostala bez majke/umrla je od raka/ sa 14 godina, zamjenila je njezino mjesto i kuhala i vodila domacinstvo za njih svih sest, tri brata i sestre i oca.
Nije onda bilo masine za ves…bile su ruke ….radila je i u vrtu sa ocem i jos morala stici sve drugo….skolu je morala prekinuti u sedmom razredu…poslije je privatno zavrsila osmoljetku.

Jest takav je zivot…danas se djeca izmore od igre sa komputer igrama…i ne mogu nista bole ih ledja i ruke…tehnologija napredjuje.

Mene ne smeta napredak potrebne komputerizacije ,ali nismo svi imali prilike raditi sa komputerima…tako da predstavlja mnogo problema za starije ljude.

Vidim kada nekada idem u banku redovi starijih osoba …umirovljenika cekaju na red na salteru da mogu doci do novaca /srecom ako ga imaju!/.
Ja svoje radim oduvijek sve na BankNet, i vjerujem da cu moci dok zivim….ali moja supruga iako je radial u kancelariji i bila daktilograf ne lezi joj da sada uci mogla je vec prije 30 godina …i eto sada u 72goj godini je prekasno…ali zato ona ima mnogo vise znanja na kojoj joj zavidim, jer ako bi ostao sam trebao bi to znanje vise nego computer.

vilko

[Vilko]

Kratke vijesti

Srpanj 2004. oznacava 95. rodendan starosne mirovine i ovo je prilika da se osvrnemo dokle smo stigli.

Prve nacionalne isplale australske starosne mirovine (Old Age Pension) su isplacene 1. srpnja 1909. U to vrijeme je maksimalna mirovinska slopa iznosila 10silinga($l)tjedno.

Vlada je isplacivala mirovine za oko 34.000 umirovljenika—15'% sianovnika u dobi za slarosnu mirovinu (sada 78% sianovnika u dobi za starosnu mirovinu prima mirovinu).

Muskarci i zene stjecu pravo na starosnu mirovinu udobi od 65 godina. iakoje 1910 godine-dob ukojoj zene imaju pravo na mirovinu spustena na 60 godina
starosti-

Tih godina su u prosjeku muskarci zivjeli 55 godina a zene 59 godina.

Nacin kako su vrsene isplale mirovina odraz je tog vremena-

Umirovljenicima su podijeljene rukom ispisane mirovinske kartice, koje su trebali pokazali u svom lokalnom uredu da bi dobili isplate u gotovini.

Od onda su se stvari. naravno. znatno promijenile.

Ove godine Vlada ocekuje da ce isplaliti 18 milijardi dolara za 1.85 milijuna starosnih umirovljenika.

Isplate su danas visoko automatizirane. Centrelink prima veliki broj poziva i upita od umirovljenika svake godine, a pruza i daleko sire obavijesti umirovljenim korisnicima-

U svakom slucaju smo daleko sligli—Sretan 95.rodendan. Starosna mirovino'

Dobivate li mirovinu iz neke druge zemlje?

Ako dobivale isplate od Cenirelinka. a dobivate takoder i mirovinu iz neke druge zemlje. morale reci Centrelinku ako se to placanje povisi.

Svi prihodi koje dobivale vi ill vas partner mogu utjecali na to koliki iznos mirovine imate pravo primati.

Morale reci Cenirelinku u roku od 14 dana ako vam se povise primanja ili ako primate novu mirovinu ill neki drugi prihod.

Mnoge zemlje redovilo povisuju stopu svoje mirovine kako rastu troskovi zivota.

Korisnici grcke mirovine, na primjer, trebaju uskoro dobiti pismo iz Grcke o svojoj novoj stopi mirovine,jer ta zemlja povisuje mirovine svakog srpnja.

Centrelink opcenito ne dobije izravno informacije od odjela socijalne skrbi dnigih zemalja o povisici vase mirovine.

Mozete obavijestiti Cenirelink o svim promjenama vasih pnhoda iz inozemstva ako nazovete 131202 ili posaljite email na [email protected] ili podete u lokaini ured Centrelinka-

Zaostaci isplata iz inozemstva

Aku vamje odobrena inozemna mirovina ili neko drugo placanje iz neke zemlje izvan Australije,mozete dobiti jednokralnu cjelokupnu isplatu za prethodno razdoblje.

To moze uijecati na iznos australske mirovine na koji imate pravo. Novi zakon znaci da se od 1. srpnja 2004. samci i osobe koje imaju partnera tretiraju jednako kada je u pitanju jednokratna isplata zaostataka inozemne mirovine.

To ce dovesli do potpunog povrata cjelokupnog iznosa preplale jer ce se dug naplatiti od te osobe i od njenog partnera.

Za vise obavijesli nazovite 13 1202 ili posaljite email [email protected]

vilko

[Vilko]

Isto i moja generacija "iako sam ja mnogo mladjiji od starije generacije", se je nasla u polozaju da superannuation je tek pocela oko 1989 obavezno od strane poslodavca da daje u ono vrijeme oko 9% od zarade u superanuation, isto i ti sam da dajes.

Ja koji sam zapoceo raditi Studeni 1969 i stedio u ono vrijeme $2AU dollara na 14 dana/onda je placa bila $100 dollara na 14 dana prije poreza/ i poslije povisio koliko sam mogao.

Mi smo svi prije placali porez za mirovinu "koja se je zvala PYE"...placaj kako zaradis...otkuda bi se placale prijasnje mirovine?
tako da smo mi svoju mirovinu zaradili....kao i generacije prije nas.

U studeni 1992 kada sam bio proglasen nesposobnim za rad od zeljezare, dakle 23 godine radnoga staza moja isplata superanuacije je bila $44.000AU dollara, koju sam prebacio u Allocated pension + dodao $20.000, sveukupno$64.000....koje su kao sta svi znadu dvije Americke prehlade pojele $20.000dollara....i pocelo se isplacivati od uloga...i onda sam izvadio novac van i sam ulazem kako mogu.

I ja se ne zalim eto "Australian National snapshot":

77% od Australians preko 65 godina dobivaju support dohodak

17% od Australians stari izmedju 16-64 godine

59% od mirovina su zenske
58% od njih su same

Prosjecane godine placanje mirovine su za "staracke umirovljenike"13.1 godine, i za invalide 10.8 godina.

Jedna osoba dobiva 60% od koliko primaju dvoje mirovinu.

Vecina umirovljenika nemaju ustedu ili neku drugu vrijednost kao nekretinu.

30% imaju na banki manje od $1.000AU dollara.

61%od "umirovljenika samca imaju kucu"

83% od "dvoje umirovljenika imaju kucu"

vilko

[Vilko]

Mnogi iseljenici se vracaju pod stare dane u domovinu!

Ne mozemo da se ne osvrnemo na one koji su vec u mirovini!
Prenesti cu nesto sta pokazuje situaciju koja se cesto raspravlja na DIJASPORI.

SVE VISE STARIJIH OSOBA IZ ISELJENISTVA TRAZI SMJESTAJ U USTANOVAMA SOCIJALNE SKRBI U HRVATSKOJ

Zahtjeva mnogo, kapaciteta malo.

San je svih starijih iseljenika da ostatak zivota provedu u domovini. Prije povratka svi bi zainteresirani trebali prije dogovoriti smjestaj u domovima kontaktiranjem Ministarstva rada i socijalne skrbi buduci da se na smjestaj dugo ceka

Uz zahtjev za smjestaj potrebno je priloziti domovnicu, rodni list, odrezak o mirovini, izjavu o placanju ovjerenu kod javnog biljeznika i potrebnu medicinsku dokumentaciju. Prema odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, vise se zahtjev za prijem ne salje izravno u dom umirovljenika, nego u Centar za socijalni rad u gradu u kojem se nalazi dom.

Pise: Zeljko Rebic

Iako je vecina povratnika dobrog imovnog stanja, jedan dio njih koji su usli u staracku dob, a htjeli bi se vratiti, nije u mogucnosti kupiti kucu ili stan. Ostaje im prema tome ili staracki dom ili zbrinjavanje kod rodbine.

Nema pouzdanih statistika koliko ima povratnika trece zivotne dobi, a prema nepouzdanim statistikama, koje se vise temelje na empirijskim analizama izdvojenih uzoraka, vecina obitelji povratnika sastavljena je od nekoliko generacija, a kako isticu u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, sve je vise i starijih samaca ili parova koji ostatak zivota zele provesti u Hrvatskoj.

Stoga se dobar dio njih zanima za smjestaj u domove umirovljenika i za organizaciju socijalne skrbi za ostarjele. Najbolje se obavijesti mogu - nakon ukidanja Ministarstva povratka i useljenistva - dobiti u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, koje je i ovlasteno za ovakve slucajeve. Tu povratnici mogu saznati postoje li domovi umirovljenika u mjestima u koja se zele vratiti, mogu dobiti i tocnu adresu doma i osobu kojoj se trebaju javiti i kome poslati zahtjev za smjestaj u domu. Uz zahtjev je potrebno priloziti domovnicu, rodni list, odrezak o mirovini, izjavu o placanju ovjerenu kod javnog biljeznika i potrebnu medicinsku dokumentaciju. Prema odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, vise se zahtjev za prijem ne salje izravno u dom umirovljenika vec u Centar za socijalni rad u tome gradu. Prve obavijesti za povratnike najbolje je potraziti u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, koje je duzno uputiti ih u cijelu proceduru.

vilko

[Una67]

Vilkec...svaka cast!!

[bijesna glista]

Stavi bona cvike pa's onda vidjet

[*mrtva_hladna*]

bijesna glista kaže:

Stavi bona cvike pa's onda vidjet

tebi samo do "sege"
a jel ti vidis ?
al ozbiljno,zast nemrem vidit slike ?one gore stare vidim al ove sto je danas postao njih ne vidim.

[Vilko]

*mrtva_hladna* kaže:

tebi samo do "sege"
a jel ti vidis ?
al ozbiljno,zast nemrem vidit slike ?one gore stare vidim al ove sto je danas postao njih ne vidim.

provider computer je bio u maintenancu/preradi!

vilko

[Vilko]

Umirovljenik/centrelink


Pomoc na vasem jeziku!

Nazovite 131202 ako s Centrelinkom zelite razgovarati na svom jeziku.

Ako vam treba pomoc tumaca ill prijevod dokumenata koje trazi Centrelink, to vam mozemo besplatno organizirati.

Informacije na raznim jezicima su na raspolaganju u podruznicama Centrelinka i na Internet stranici www.centrellnk.gov.au

Isto tako, SBS Radio i radio postaje drugtvenih zajednica emitiraju dvotjedni
nacionaini program na nizu jezika drustvenih zajednica.

Centrelink objavljuje tjedne dane u mnogim novinama na razlicitim jezicima.

Pruzamo vam opcije

Centrelink je agencija australske Vlade u sklopu Human Services Portfolio (Resora drustvenih usluga) koja vrsi Isplate i pruza usiuge za cijeli niz vladinih ministarstava.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

Financial Information Service
(Financijska informativna sluzba)-
planiranje vlastite buducnosti

Svatko, bez obzira na godine, moze koristiti povjerljive, besplatne, nezavisne i strucne informacije koje pruza Centrelink's Financial Information Service.

Financial Information Service moze pomoci preko:

• Semenara—besplatni seminari diljem Australije o financijama i nacinu zivota. Strucnjaci govore o temama kao sto su financijske strategije, investiranje, planiranje stanovanja, nekretnine,te ostavstine i oporuke. Oglasavaju se u mjesnim novinama. Za rezervaciju nazovite 13 6357 (samo na engleskom).

• lnterwiev / telefonsklh upita —nazovite 13 1202 i razgovarajte o temi koja vas zanima ili zakazite razgovor s Financial Information Service Officer (djelatnikom koji pruza financijske informacije).

nastavak/

[Vilko]

Age Pension (Starosna mirovina)

Omogucava vam siguran prihod u mirovini.

Mozete je dobiti:

• ako ste muskarac star 65 ill vise godina.

• ako ste stariji od potrebnih godina za zene (pogledajte u tabeli o godinama starosti).

• ako zadovoljavate zahtjeve o boravisnom Statusu.

• ako su vam prihodi i vrijednost imovine ispod odredene granice.

Morat cete pokazati Centrelinku originalne dokumente koji potvrduju vase godine starosti i boravisni status.

Na ovu isplatu imate pravo i kada navrsite godine za starosnu mirovinu, a neposredno prije toga ste primali Widow B Pension (mirovinu B za udovice),
Widow Allowance (isplatu za udovice), Mature Age Allowance (dodatak za osobe zrele dobi) ili Partner Allowance (dodatak za partnera).

Zahtjevi o boravku u Australiji

Morate biti stanovnik Australije, sto znaci trajno nastanjeni u Australiji .

• australski drzavljanin,
• nositelj trajne boravisne vize,
• nositelj vize specijalne kategorije, useljeni s novozelandskom putovnicom i bill ste u Australiji na dan 26. veljace 2001. ili ste proveli 12 mjeseci u vremenu od dvije godine prije toga datuma, ili ste bill ocijenjeni kao 'protected'
('zasticeni') prije 26. veljace 2004. godine.

Isto tako morali ste u Australiji boraviti:

• 10 godina bez prestanka.

• barem pet godina neprestano u bilo kojem periodu, a ukupno vise od 10 godina.

• dvije godine neposredno pred podnosenje zahtjeva, ako ste zena koja je ostala udovica dok ste oboje, vi i vas partner, bill stanovnici Australije.

Neke osobe, kao sto su izbjeglice sa stalnim boravkom, ne moraju zadovoljiti dvogodisnji niti desetogodisnji rok cekanja.

Australia je sklopila International Social Security Agreements (Medunarodne sporazume o socijalnom osiguranju) s drugim drzavama sto vam moze pomoci da podnesete zahtjev za Age Pension cak i ako niste stanovnik Australije i nemate dovoljno godina boravka.

Ostvarivanje prava na Age Pension za zene.

Dob za ostvarivanje mirovinskog prava za zene se postepeno povisuje na 65 godina i 2014. godine ce biti ista za sve.

Ubuduce ce se primjenjivati ove dobne granice:

Datum rodenja………………………Trazena dob

1. sijecnja 1943. do 30. lipnja 1944………63
1. srpnja 1944. do 31. prosinca 1945……63.1/2
1. sijeinja 1946. do 30. lipnja 1947……….64
1. srpnja 1947. do 31. prosinca 1948……64.1/2
1. sijecnja 1949. i kasnije…………………....65

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

Carer Payment (Isplata za njegovatelja)

Ova isplata je namijenjena njegovateljima, koji se zbog zahtjevnosti svoje uloge nisu u stanju uzdrzavati znacajnim prihodom iz zaposlenja.

Carer Payment mozete primati ako u domu osobe koju njegujete pruzate stalnu njegu:

• osobi starijoj od 16 godina s teskim invaliditetom ili zdravstvenim stanjem.

• odrasloj osobi s umjerenim potrebama i pazite na njeno zavisno dijete a koje dijete:

- mlade od 6 godina

- izmedu 6 i 16 godina i ima pravo na Carer Allowance (doplatak za njegovatelja).

• dijete mlade od 16 godina s teskim invaliditetom ili zdravstvenim stanjem koje zahtijeva izuzetno veliku njegu.

• dvoje ili vise djece mladje od 16 godina s teskim invaliditetom ili teskim zdravstvenim stanjem, koja zajedno zahtijevaju veliku njegu,

• zadovoljavate provjeru prihoda i vrijednosti imovine.

• vi i osoba koju njegujete ste zadovoljili boravisni kriterij.

• ukupni broj sati koje provedete radeci, skolujuci se ili na obudi, ukuljucujuci dobrovoljni rad, ne prelazi 25 sati tjedno.

Osoba koju njegujete mora:

• primati isplata od Centrelinka ili Veterans' Affairs (Ministarstva za pitanja vojnih veterans), Service Pension (mirovinu za vojna lica) ili Partner Service Pension (mirovinu za partnera vojnog lica).

• biti u situaciji da nema pravo na neku od gornjih isplata jer nije dovoljno dugo zivjela u Australiji da bi na to ostvarila pravo,

• zadovoljiti posebne granicne iznose prihoda i vrijednosti imovine za osobu koja prima njegu.

Vazno: Za ostvarivanje prava treba vam ocjena od lijecnika ili zdravstvenog radnika.

Opaska: Australia je sklopila International Social Security Agreements (Medunarodne sporazume o socijalnom osiguranju) s drugim drzavama. To
vam moze pomoci da podnesete zahtjev za Carer Payment ako njegujete umirovljenog partnera cak i ako nemate dovoljno godina boravka.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

Carer Allowance

To je doplatak za roditelje ili njegovatelje koji pruzaju dnevnu njegu odraslima ill djeci koji su teski invalidi ili jako bolesni ili su stari i nemocni.

Za Carer Allowance se ne primjenjuje provjera prihoda i vrijednosti imovine i moze se isplacivati povrh place.

Mozete ga dobiti ako:

njegujete dijete ill odraslu osobu s teskim invaliditetom ill jakom bolescu,kojima treba puno dodatne njege i brige, zivite s djetetom koje njegujete.

• njegujete odraslu osobu ili u svom ili njenom domu.

• vi i osoba koju njegujete zadovoljavate kriterije boravisnog statusa.

Vazno: Za ostvarlvanje prava treba vam ocjena od
lijecnika ili zdravstvenog radnika.

nastavak/

[Vilko]

Prihod i vrijednost imovine

Iznos vasih isplata od Centrelinka ovisi o vasem prihodu i vrijednosti imovine kao i osobnim okolnostima, na primjer jeste li samac, u braku/s djecom.

Oboje, vas prihod i vrijednost imovine uzeti ce se u obzir i stogod bude odlucno za nizi iznos mirovine ce biti iznos koji ce se na vas primjeniti.

Prihod - ukljucuje zaradu iz samostalnog poslovanja i partnerstva, privatnih zaklada i privatnih kompanija, iznamljenih stambenih prostorija, zaposlenja, mirovina/anuiteta i pretpostavljenu zaradu od financijskih investicija.
Osim toga ukljucuje i novac izvan Australije.

Imovina - uzima se u obzir trzisna vrijednost vase imovine (koliko bi dobili za nju ako bi je prodali), ukljucujuci svu imovinu koju posjedujete u inozemstvu.

Vas obiteljski dom, ako u njemu zivite,ne uzima se u obzir. Vecinom se iznos duga za tu imovinu odbija od vrijednosti imovine.

Centrelink treba vidjeti bankovna izvjesca, porezne prijave i financijska izvjesca, kako bi potvrdio podatke o prihodu i vrijednosti imovine a vase
nekretnine ce dati na sluzbeno procijenjivanje.

Vazno: Ako vas se po zakonu smatra slijepima, za Age Pension se ne primjenjuje provjera prihoda i vrijednosti imovine.

Gifting (Pokloni)

Ako u jednoj flnancijskoj godini poklonite vise od $10 000 u novcu ili imovini, ill u roku od pet financijskih godina poklonite vise od $30 000, to bi moglo utjecati na visinu mirovine koju primate.
Pokloni iznad ovih vrijednosti smatraju se dijelom vase imovine i uzima se u obzir pretpostavljena zarada na taj iznos i to za period od pet godina od
dana kada ste dali poklon.

Mirovine koje isplacuju druge zemlje

Ako ste zivjeli i radili u nekoj drugoj zemlji osim Australije a podnosite zahtjev za ili primate Age Pension, od vas ce se mozda traziti da poduzmete korake za dobivanje mirovine iz te druge zemlje i da o tome obavijestite Centrelink. Mozemo vam pomoci u podnosenju zahtjeva za te mirovine.

Odsteta

Iznos odstete takoder moze utjecati na visinu Centrelinkovin isplata koje primate.

Deeming (Pretpostavljena zarada)

Pod ovim se smatra da vase financijske investicije ostvaruju odredenu zaradu, bez obzira na to kakvu zaradu stvarno ostvaruju.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

30/03/2009
nastavak/


Posebna pomoc preko Centrelinka

Specijalizirano osoblje ili usluge…………………kako vam moze pomoci

Centrepay……………………………………………Besplatna sluza za placanje racuna koja vam moze pomoci planirati izdatka.

Djelatnici koji pruzaju flnancijske Informacije)
Financial Information Service Officers…vam pomaze u planiranju izdataka,odrzavaju informativne seminare za javnost o financijskim mogucnostima i strategijama i pruzaju vam informacije lice u lice.


International Services (Intenacionalne sluzbe)………Pruzaju informacije o uslugama i isplatama strankama koje su zivjele ili namjeravaju posjetiti
ili zivjeti izvan Australije.


Nominees (Opunomocenici)………………………….Mozete nominirati nekog drugog da umjesto vas obavljati poslove sa Centrelinkom.


Psychology Services (Usluge psihologa)……………..Pomazu kada vam osobne poteskoce utjecu na sposobnost trazenja zaposlenja. Osim toga vam mogu predloziti i pomoc preko drugih drzavnih agencija i programa.

Social Workers (Socijalnl radnici……………………Nude osobno savjetovanje i podrsku, ukljucujuci upucivanje na ostale sluzbe, kada se stranke nadu u teskim okolnostima kao sto su nasilje u obitelji, teske financijske krize, beskucnistvo, gubitak voljene osobe i smrtni slucaj.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202


nastavak/

[Secundo]

Grozi me zamisao da bi mogao ostariti. Kako je krenulo, prvi mirovinski stupac neće ni približno pokrivati životne troškove (trebalo bi imati djece, ali tko će ustajati po noći, odricati se fancy godišnjeg, skupog auta i ostalih ljepota DINK života), drugi stupac ode k vragu svako malo (dot com kriza, financijska kriza, koja je slijedeća?), a za treći ne možeš uštediti koliko bi trebalo. Štedim što više mogu da bi otišao malo ranije u mirovinu (tamo negdje sa 75 godina) dok strepim da bi mi djeca mogla ispasti pametna (imali bi na koga ) pa još krenu na faks, a tko će to platiti ...

[Secundo]

Nego, vidite li vi opasnost gerontokracije? Ono, sve je više starih, pa pomoći demokracije oni počnu drmati zemljim. Ukidaju se dodatci za obitelji, školovanje, ulaganje u budučnost zemlje, da bi ostalo više za kojekakve blagodati starijim, npr. sniženje cijena 1. razreda u vlakovima za starije sugrađane? Ovo mi uvijek digne tlak: Sjedim u jutro u pretrpanom vlaku u prvom razredu (firma plaća, meni je to pre skupo), a cijeli odjeli puni veselih seniora koji putuju na izlete ... mislim, neka ljudi uživaju, ali zašto moraju baš za vrijeme špice, i onda im još država pojeftinjuje kartu, bez obzira na razred u kojem putuju? Kakva su to sniženja cijena ulaznica za seniore, kad se zna da je današnja generacija seniora u najboljoj poziciji, boljoj od bilo koje generacije prije, ali i poslije? Kako opravdati saniranje drugog mirovinskog stupca na račun današnje aktivne generacije, ali nipošto uz sudjelovanje umirovljenika, koji u prosjeku imaju znatno veća sredstva nego mlađi ljudi?

[Vilko]

30/03/2009
nastavak/

Kako podnijeti zahtjev za isplatu

Intent to Claim
(Namjera za podnosenje zahtjeva)

Radi podnosenja zahtjeva za vecinu vrsta isplata,
Mozete vi ili vama poznata osoba, najaviti
Centrelinku da namjeravate podnijeti zahtjev, a to
se moze uciniti telefonski, osobno ili preko
www.centrellnk.gov.au

Potom, u roku od 14 dana, morate podnijeti svoj
zahtjev Centrelinku i zadovoljiti sve trazene uvjete
(kao na primjer otici na razgovor u sluzbu koja
pomaze u trazenju zaposlenja).

Vazno: Intent to Claim se ne odnosi na isplate
pomoci za obitelji.

Podnositelji zahtjeva za Youth Allowance i Austudy
mozda nece trebati ispunjavati obrazac.

Dokazivanje identiteta

Centrelinku cete morati podnijeti dokaz o
svome i identitetu svog partnera. Na razgovor
donesite originale dokumenata (ne preslike) s
Centrelinkovog odobrenog popisa. Pogledajte
informativni list 'Proving Your Identity to Centrelink'
(Dokazivanje identiteta za potrebe Centrelinka),
koji je raspoloziv na mnogim jezicima.

Informacije o isplatama

Obicno imate pravo na isplatu samo od dana
kada ste podnijeli zahtjev ili od dana kada ste prvi
puta obavijestili Centrelink o svojoj Intent to Claim
(namjeri za podnosenje zahtjeva).

Za neke isplate, dan od kojeg mozete biti placeni,
moze isto tako ovisiti o tome:

• koliko novca imate, ili

• jeste li primili neke isplate od poslodavca, ili

• jeste li dragovoljno preklnuli rad ili ste bill
otpusteni s posia zbog loseg ponasanja, ili

• jeste li nedavno uselili u Australiju.

Vazno: Mozda cete morati pricekati na isplatu.
Ako ste od poslodavca primili novac po napustanju
zaposlenja, od vas se ocekuje da sebe i obitelj
uzdrzavate tijekom perioda koji je pokriven
tim isplatama.

Koliko se ceka prije no sto pocnu isplate?

Prije no sto primite prvu isplatu moze proci izmedu
dva do osam tjedana, no taj period moze biti i dulji,
ovisno o vasim osobnim okolnostima. Centrelink ce
vas obavijestiti. Na neke isplate se moze primijeniti
period cekanja.

Early payment (Prijevremena isplata)

Ako se nadete u teskoj financijskoj krizi, mozda
cete moci dobiti prijevremenu isplatu.

Advance Payment

Mozda mozete dobiti beskamatnu akontaciju svoje
dvotjedne isplate, koju kasnije otplacujete.

Kako vas se isplacuje?

Uobicajenoje da dvotjedno primate isplatu na
svoj bankovni racun, gradevinsku ili kreditnu
udrugu, a obicno mozete izabrati dan isplate.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

Vasa prava i obveze

Recite nam ako vam se okolnosti
promijene, da ne upadnete u dug.

Recite Centrelinku i Family Assistance Officeu za
Family Assistance (pitanja u svezi obitelji) ako
dode do ikakvih promjena vasih ili okolnosti vaseg
partnera, jer cete inace mozda morati vratiti sav
ili dio primljenog novca i platiti moguci dodatni
iznos koji se zaracunava za povrat duga. Stvari koje
trebate reci Centrelinku ukljucuju:

• promjene u prihodima i imovini

• promjene radnih sati, pocetak ili prestanak
zaposlenja

• promjene vaseg ili zdravstvenog stanja vaseg
partnera zbog bolesti, povrede ili invaliditeta

• promjenu adrese ili iznosa stanarine, ili ako ste
poceli ili prestali s nekim dijeliti stan

• promjene podataka za partnera ili obitelj

• promjene u dogovoru o uzdrzavanju djece

• promjene podataka o skolovanju

• promjene podataka o naukovanju ili radnoj
obuci.

• vi ili vase zavisno dijete za staino ili na
privremeni rok napustate Australiju.

Kako promijeniti nasu odluku

Ako smatrate da smo donijeli pogresnu odluku,
mozete zatraziti besplatnu ponovnu procjenu.
Osoba koja je donijela prvu odluku ce vam objasniti
postupak. To ce omoguciti da se ispravi bilo
kakve nesporazume i vi cete moci ponuditi nove
informacije, ako ih imate.

Ako i nakon toga niste zadovoljni, Centrelink vam
moze objasniti vasa ostala prava za ulaganje
zalbe, sto moze ukljuciti preispitivanje, koje
obavlja strucni djelatnik Authorised Review Officer
(ovlasteni revizor), i podnosenje zalbe Social

Security Appeals Tribunal (Tribunalu za zalbene
postupke o socijalnoj skrbi) i Administrative
Appeals Tribunal (Tribunalu za administrativne
zalbene postupke).

Recite nam svoje misljenje

Ako imate primjedbu na Centrelinkov nacin obrade
vase isplate ili prava, razgovarajte s nasim osobljem
u Customer Relations (Sluzbi za rad sa strankama),
besplatan poziv FreecalP*1800 080 004

Zastita vase privatnosti

Vase pravo na privatnostje zasticeno. Vasi podaci
se mogu proslijediti samo u posebnim okolnostima,
kada je to zakonom dozvoljeno. Prema Freedom
of Information (Zakonu o slobodi informiranja),
imate pravo pogledati ili dobiti kopiju svog dosijea i
ostalih dokumenata koje o vama ima Centrelink.

Informativne publikacije prevedene
na druge jezike:

• Trazite li zaposlenje?

• Jeste li roditelj ili skrbnik?

" Skolujete li se ili pohadate obuku?

• Jeste li nedavno doselili u Australiju?

• Jeste li bolesni, povrijedjeni ili ste invalid,
njegujete li nekoga?

• Planirate li odlazak u mirovinu ili ste vec
u rnirovini?

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/