Izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija

[Vinella]

Prije par dana donesen je novi prijedlog zakona koji izjednačava stručne i sveučilišne studije da se navodno spriječi „diskriminacija“ stručnih studija u Hrvatskoj.

Da se podsjetimo:

Svi studijski programi „usklađeni“ su 2005. godine sa zahtjevima Bolonjskoga procesa, a svi studenti koji u Hrvatskoj završavaju bolonjske studije dobivaju ECTS bodove, te imaju pravo na dopunsku ispravu o studijima.

Preddiplomski studij traje 3 - 4, dok diplomski traje 1-2 godine, uz ukupno trajanje preddiplomske i diplomske razine od minimalno 5 godina(300 ECTS-a). Treća razina studija odnosi se na poslijediplomske, odnosno doktorske studije.

Dakle, podjela sustava razine visokog obrazovanja dijeli se na:

Stručni studij:

1. Preddiplomski stručni studij – stručni prvostupnik struke (bacc.)

2. Specijalistički diplomski stručni studij – stručni specijalist struke
(str.spec.)

Sveučilišni studij:

1. Prediplomski sveučilišni studij – sveučilišni prvostupnik struke (univ.bacc.)

2. Diplomski sveučilišni studij – magistar struke (mag.)

Poslijediplomski sveučilišni studij

Specijalistički sveučilišni studij – sveučilišni specijalist struke (univ.mag.)

Doktorski sveučilišni studij – doktor znanosti (dr.sc.)

Bolonjski sustav obrazovanja u odnosu na stari sustav obrazovanja možemo "prevesti" na način da je diplomska razina stručnog studija nekadašnji VŠS (stručni studij; stručni specijalist struke - viša stručna sprema), a diplomska razina sveučilišnog studija VSS (sveučilišni studij; magistar struke – visoka stručna sprema).
Razina sveučilišnog specijalista se vjerojatno izjednačava s nekadašnjim magisterijem znanosti.

Smatram da izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija ne može biti opravdano iz nekoliko razloga:

• Tržište rada nije bilo spremno za preveliki broj visokih privatnih škola i veleučilišta koji su najčešće nositelji stručnih studija. Premalena smo zemlja za toliko privatnih visoko obrazovnih ustanova i diploma koje nemaju težinu kao one na državnim fakultetima.

• Ulaskom Hrvatske u EU, provedba bolonjskog procesa u Hrvatskoj nije provedena jednako kao na drugim europskim sveučilištima. Najbolji primjer je titula stručnog specijalista struke koja se dobije završetkom stručnog diplomskog studija. Po bolonji ne postoji takva titula, tj. barem se ne naziva tako i nije u razini sa sveučilišnom razinom pa to vodi do konfuzije poslodavaca i na našem i na europskom tržištu rada.

• Poslodavci većinom nisu upoznati s bolonjskim sustavom i stoga ne znaju prepoznati koji je kadar potreban za tržište rada, tj. koji termini zvanja uopće postoje u sustavu obrazovanja…isto kao niti studenti koji nisu sigurni što u stvari upisuju, ali upisuju jer je ponuđeno i postoji.

• Težina i opseg gradiva na sveučilišnom studiju trostruko je teža i zahtjevnija od gradiva na stručnom studiju.


Pišem iz osobnog iskustva gdje sam na vlastitoj koži osjetila i vidjela da su stručni i sveučilišni studij nebo i zemlja po težini i količini gradiva.
Prvo sam upisala stručni preddiplomski studij na jednom sveučilišnom fakultetu u trajanju 3 godine, no nakon toga sam htjela nastaviti isto na sveučilištu, ali na diplomskom sveučilišnom studiju, a ne stručnom kako bi mi diploma na tržištu rada imala veću vrijednost.
Uvjet za nastavak na sveučilišnom diplomskom studiju je bila razlikovna godina, odnosno polaganje najtežih kolegija prikupljanjem ECTS bodova koji su mi nedostajali da bi dostigla sveučilišnu razinu studija. Razlikovna godina bila je jako zahtjevna da bi uopće mogla doći do te razine za upis sveučilišnog diplomskog studija. Jednako zahtjevno bilo je i na preostale dvije godine diplomskog studija…da bi oni sada sve to izjednačili.

Neka sveučilišta su na svojim pojedinim fakultetima donijela odlično rješenje da studentima sveučilišnih stručnih studija omoguće nastavak obrazovanja na sveučilišnoj diplomskoj razini, a ostalo je na odabiru studenta i osobnim ambicijama želi li stručnu ili akademsku razinu.
S obzirom da većina odustane od razlikovne godine kako zbog težine, nedostataka upornosti i volje, nije opravdano da se danas te dvije razine studija na tržištu rada izjednačavanju i da netko sa stručnog studija ima jednaku razinu na tržištu rada kao i onaj sa sveučilišnog studija.

Razlikovnu godinu bi trebala imati jedino sveučilišta kao opciju ako student želi kvalifikacijsku akademsku razinu, a odgovarajući kvalifikacijski okvir na stručnim studijima približiti našem i europskom tržištu rada da stručni studiji budu prepoznati kao stručna, a ne akademska razina i to ne izjednačavanjem razina, jer onda svi, pa i poslodavci prilikom zapošljavanja misle da su to osobe koje imaju fakultet i da imaju jednako jak kvalifikacijski okvir...
Stručni studij nije fakultet nego viša škola tj. viša stručna sprema kao što je bila nekada samo što danas po bolonjskom sustavu traje 5 godina.

Nezaposlenost je ionako visoka i trebalo bi smanjiti kvote upisa i prilagoditi se potrebama tržišta rada.

Zanima me što vi mislite o tom novom prijedlogu zakona?

[Rendolf]

Vinella kaže:

Smatram da izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija ne može biti opravdano iz nekoliko razloga:

• Tržište rada nije bilo spremno za preveliki broj visokih privatnih škola i veleučilišta koji su najčešće nositelji stručnih studija. Premalena smo zemlja za toliko privatnih visoko obrazovnih ustanova i diploma koje nemaju težinu kao one na državnim fakultetima.

Tržište rada nije bilo spremno? Zbog čega bi i trebalo biti spremno? Hoćeš reći da je naše tržište rada spremno za hrpu inženjera zrakoplovnog inženjeringa? Imamo zrakoplovnu industriju? Studij hinduistike? Za što se konkretno oni školuju? Imamo dobar broj sveučilišnih programa koji nemaju veze sa tržištem rada. I što sad? Prije nitko nije potezao to pitanje i kad god bi se spomenule kvote onda se prosvjedovalo jer smo slobodna zemlja i svatko ima pravo birati što će studirati (iako ne mora uopće biti prilagođeno zahtjevima tržišta). Ionako školujemo kadrove za inozemne potrebe.

• Ulaskom Hrvatske u EU, provedba bolonjskog procesa u Hrvatskoj nije provedena jednako kao na drugim europskim sveučilištima. Najbolji primjer je titula stručnog specijalista struke koja se dobije završetkom stručnog diplomskog studija. Po bolonji ne postoji takva titula, tj. barem se ne naziva tako i nije u razini sa sveučilišnom razinom pa to vodi do konfuzije poslodavaca i na našem i na europskom tržištu rada.

Zato je sada u skladu sa EU praksom to izjednačeno i neće biti problema po pitanju titula. Što se tiče provedbe bolonjskog procesa, stvar je "autonomije" Sveučilišta koje određuje pravila igre ali opet svaki fakultet ima pravo odrediti svoja pravila igre. Pa kod nekih bolonja vrijedi a kod nekih ne. Što opet, nema veze sa samom titulom već načinom izvođenja nastave.

• Poslodavci većinom nisu upoznati s bolonjskim sustavom i stoga ne znaju prepoznati koji je kadar potreban za tržište rada, tj. koji termini zvanja uopće postoje u sustavu obrazovanja…isto kao niti studenti koji nisu sigurni što u stvari upisuju, ali upisuju jer je ponuđeno i postoji.

I dalje to nema apsolutno nikakve veze sa stručnim ili sveučilišnim studijem ili priznavanjem statusa. Privatni poslodavac zna što traži. Traži nekoga tko će mu donijeti vrijednost. Živo mu se jebe čiju diplomu će donjeti. Znaš onu, tko leti taj i vrijedi? Ako je netko sposoban i može sa stručnim biti efikasniji i bolji od nekoga sa sveučilišnim studijem, onda će zaposliti njega i obrnuto. Privatnik će se najmanje zamarati oko titule ili činjenice s kojeg je netko studija došao. Zato postoji praktični probni rad.

Državi ionako nije bitno jer posao dobivaš nekim drugim putevima.

• Težina i opseg gradiva na sveučilišnom studiju trostruko je teža i zahtjevnija od gradiva na stručnom studiju.

Subjektivni dojam. Ima ljudi koji nisu sposobni završiti stručni, a ima i onih koji završe strojarstvo bez problema. Težina je subjektivni dojam. Sveučilište više priprema studenta za daljnji znanstveni rad i razvoj, stručni priprema za tržište rada. Priče lakši i teži su za studentska prepucavanja.

Pišem iz osobnog iskustva gdje sam na vlastitoj koži osjetila i vidjela da su stručni i sveučilišni studij nebo i zemlja po težini i količini gradiva.
Prvo sam upisala stručni preddiplomski studij na jednom sveučilišnom fakultetu u trajanju 3 godine, no nakon toga sam htjela nastaviti isto na sveučilištu, ali na diplomskom sveučilišnom studiju, a ne stručnom kako bi mi diploma na tržištu rada imala veću vrijednost.
Uvjet za nastavak na sveučilišnom diplomskom studiju je bila razlikovna godina, odnosno polaganje najtežih kolegija prikupljanjem ECTS bodova koji su mi nedostajali da bi dostigla sveučilišnu razinu studija. Razlikovna godina bila je jako zahtjevna da bi uopće mogla doći do te razine za upis sveučilišnog diplomskog studija. Jednako zahtjevno bilo je i na preostale dvije godine diplomskog studija…da bi oni sada sve to izjednačili.

Nekome je ta razlikovna bila zajebancija. Par predmeta, druženje s ekipom, studentski život i diplomski prođu bez problema. Nekome je naravno bila teška.

Neka sveučilišta su na svojim pojedinim fakultetima donijela odlično rješenje da studentima sveučilišnih stručnih studija omoguće nastavak obrazovanja na sveučilišnoj diplomskoj razini, a ostalo je na odabiru studenta i osobnim ambicijama želi li stručnu ili akademsku razinu.
S obzirom da većina odustane od razlikovne godine kako zbog težine, nedostataka upornosti i volje, nije opravdano da se danas te dvije razine studija na tržištu rada izjednačavanju i da netko sa stručnog studija ima jednaku razinu na tržištu rada kao i onaj sa sveučilišnog studija.

Kakve smo sve genijalce mi u tvrtku primali i s kakvim znanjem, neki sveučilišni programi bi se komotno mogli zatvoriti.

Onaj kome treba papir radi posla (jer već radi ili ima posao osiguran) će papir dobiti na bilo koji način. Može to kroz određene sveučilišne programe koji su komedija, ili kroz određene stručne programe. Apsolutno nebitno..

Oni kojima je stalo do znanja i stečenih sposobnosti, će odabrati sukladno reputaciji. Ako smatram da ću više naučiti na privatnom studiju ekonomije (stručnom) nego na sveučilišnom, onda ću ga i upisati.

Privatni fakulteti nisu više kao nekad. Kapitalizam je zajebana stvar. Ako si dao ogromne novce za studij i nakon toga završio na birou, onda od te škole nema neke svrhe. Zato mnogi privatni fakulteti ostvaruju suradnje i više se trude povezati tvrtke i industriju sa programom. Jer nitko neće upisivati i plaćati masnu lovu za papir koji može dobiti besplatno od države. Stvari se mijenjaju. Ako želiš opstati i biti konkurentan, moraš nešto i ponuditi.

Razlikovnu godinu bi trebala imati jedino sveučilišta kao opciju ako student želi kvalifikacijsku akademsku razinu, a odgovarajući kvalifikacijski okvir na stručnim studijima približiti našem i europskom tržištu rada da stručni studiji budu prepoznati kao stručna, a ne akademska razina i to ne izjednačavanjem razina, jer onda svi, pa i poslodavci prilikom zapošljavanja misle da su to osobe koje imaju fakultet i da imaju jednako jak kvalifikacijski okvir...

A nego što oni imaju? Na što je išao netko tko je na EFZG upisao stručni studij poslovne ekonomije? Da nije fakultet?

Stručni studij nije fakultet nego viša škola tj. viša stručna sprema kao što je bila nekada samo što danas po bolonjskom sustavu traje 5 godina.

Neki fakulteti su po kvaliteti nastave i studenata u rangu srednje škole pa se oko toga nitko nije bunio. Državna sisa, besplatan studij, završiš, dobiješ papir, znaš rođaka i milina. Čast iznimkama od fakulteta. Ali kad je trebalo unaprijediti nastavu, kad je trebalo prosvjedovati za kvalitetniji program, više love za opremanje labosa, onda se nitko nije sjetio prosvjeda. Jer zašto bi podizali kvalitetu sveučilišta?

Nezaposlenost je ionako visoka i trebalo bi smanjiti kvote upisa i prilagoditi se potrebama tržišta rada.

Dobar dio studija nema veze s tržištem rada. Ja doista ne znam gdje se neki sa određenih strojarskih smjerova kod nas mogu zaposliti. Nezaposlenost je visoka zbog drugih stvari a ne zbog izjednačavanja titula. Kad se pisalo o prilagodbi tržištu rada onda je drvlje i kamenje studenata išlo prema državi, jer šta država ima određivati šta ću ja studirati.

[Lord Byron]

Cijeli uvodni post temelji se na potpuno pogrešnim polazištima - od nekakvoga izjednačavanja "novih" i "starih" naziva, preko analize "težine" ovoga ili onog studija, pa sve do potpuno pogrešne tvrdnje o izjednačavanju studija.

Za razumijevanje Zakona i naravi cijele stvari trebalo bi ponajprije malo prelistati Hrvatski kvalifikacijski okvir i European Qualification Framework. Svaki je studij definiran svojim ishodima učenja (learning outcomes) i iz njih se jasno može vidjeti kompetencije nositelja kvalifikacije. Svaki će razuman poslodavac osim diplome na natječaju tražiti i diploma supplement gdje može sasvim jasno vidjeti tko je tko od kandidata. Ono što je napravljeno je uklapanje u Europski kvalifikacijski okvir, odnosno njegove razine. Nebitno za temu, ali ipak: zašto onda ne bismo gradirali i težinu sveučilišnih studija pa studiju vezenja goblena dodijelili vrijednost od 2 teža, a studiju kopanja nosa vrojednost od 3.4 težova?

Iza zahtjeva za "razlikovanje" kriju se neki drugi - dakako, financijski - interesi.

[Neznadar]

Rendolf kaže:

Tržište rada nije bilo spremno? Zbog čega bi i trebalo biti spremno?

A valjda nema dovoljno mjesta za sve u državnom sektoru, pa bi ove druge trebalo nekako onemogućiti da konkuriraju tamo za radna mjesta pod istim uvjetima.
Ljudima uopće ne pada na pamet kako bi se od visokoobrazovanih trebalo očekivati da otvaraju nova radna mjesta - kako za sebe, tako i za one nižih kvalifikacija, te time pokreću stvari i guraju zemlju naprijed, a ne da zauzimaju postojeća radna mjesta i bore se međusobno oko već poglodane kosti.

[Vinella]

Rendolf kaže:

Tržište rada nije bilo spremno? Zbog čega bi i trebalo biti spremno? Hoćeš reći da je naše tržište rada spremno za hrpu inženjera zrakoplovnog inženjeringa? Imamo zrakoplovnu industriju? Studij hinduistike? Za što se konkretno oni školuju? Imamo dobar broj sveučilišnih programa koji nemaju veze sa tržištem rada. I što sad?

A zbog čega tržište rada ne bi trebalo biti spremno? Upravo sam se na to i referirala da tržište nije spremno za veliki broj stručnih specijalista ekonomije, prava i inženjerstva koji su izašli s veleučilišta i visokih škola i to s diplomom koja nema težinu programa koju zahtjeva sveučilišni bolonjski sustav. Ovime isključivo mislim na aktualno izjednačavanje stručne i sveučilišne razine koja se sada zahtijeva, a ne na nečije osobne kompetencije. Nije se pazilo na potrebe tržišta kada se otvaralo toliko privatnih visokih škola i veleučilišta pored sveučilišta i njihovih programa. Ako se htjelo poraditi na stvaranju kvalitetne privatne visokoobrazovne mreže, onda se to moglo u startu provesti kvalitetno i u pola manjem broju, a ne sada izjednačavati.

Prije nitko nije potezao to pitanje i kad god bi se spomenule kvote

Kvote su problem koji je nastao upravo otvaranjem velikog broja privatnih veleučilišta i visokih škola, a ne zbog humanističkih studija na sveučilištu čija kvota godišnje ne dosegne svoj maksimum studenata upravo zato što tržište rada ne zahtjeva toliko stručnjaka u tom području. To svakako nije razlog da se neki smjerovi na sveučilištima ukidaju, dok se s druge strane nakrcavaju raznorazne privatne visoke škole i veleučilišta s nepotrebnim kadrovima.
Inače, ne postoji studij hinduistike nego indologije. Isto kako tebi svrha indologije nije jasna, tako niti ja ne vidim svrhu npr. stručnog specijalista javne uprave koji je izašao sa stručnog studija pored toliko nezaposlenih magistra prava.

Zato je sada u skladu sa EU praksom to izjednačeno i neće biti problema po pitanju titula. Što se tiče provedbe bolonjskog procesa, stvar je "autonomije" Sveučilišta koje određuje pravila igre ali opet svaki fakultet ima pravo odrediti svoja pravila igre. Pa kod nekih bolonja vrijedi a kod nekih ne. Što opet, nema veze sa samom titulom već načinom izvođenja nastave.

Jedino što se sada pokušava uskladiti je propust loše provedbe bolonjskog sustava na veleučilištima i visokim školama.
Svi su jako dobro znali što upisuju kad su upisivali stručni studij na veleučilištima i visokim školama i koju titulu i rang dobivaju nakon završetka stručnog studija pa mi nije jasno zašto su unatoč tome svejedno upisivali takve studije da bi sada zahtijevali izjednačavanje.
EU praksa ne bi trebala biti nadopuna težine ects-a koji čini osnovnu razliku sveučilišnog i stručnog studija. Time su diskriminirani jedino studenti sveučilišnih studija.

I dalje to nema apsolutno nikakve veze sa stručnim ili sveučilišnim studijem ili priznavanjem statusa. Privatni poslodavac zna što traži. Traži nekoga tko će mu donijeti vrijednost. Živo mu se jebe čiju diplomu će donjeti.

Pa naravno da poslodavci znaju što traže, ali su prvi muku mučili s novim bolonjskim sustavom jer nisu znali kako taj sustav funkcionira i što na tržištu rada predstavlja osoba koja im dođe s diplomom stručnog studija i zato izjednačavanje na tržištu rada nije rješenje. Ne bi se složila da je poslodavcima nebitno s kojeg fakulteta dolaziš i što si studirao, poslodavcu koji drži do sebe i svojeg poduzeća to je itekako bitno, no nažalost, danas se kod nas svakakvi seljoberi nazivaju poslodavcima pa je takvima vjerojatno i nebitno. Sposobnost i dodatne kvalifikacije su prednost koja poslodavcu čini jasnu selekciju prilikom odabira kandidata.

Subjektivni dojam. Ima ljudi koji nisu sposobni završiti stručni, a ima i onih koji završe strojarstvo bez problema. Težina je subjektivni dojam. Sveučilište više priprema studenta za daljnji znanstveni rad i razvoj, stručni priprema za tržište rada. Priče lakši i teži su za studentska prepucavanja.

Netočno. Nisu to nikakva studentska prepucavanja. Obveze koje su postavljene pred studenta zahtjevnije su na sveučilišnoj razini studija i to ne zbog subjektivnosti jer je kod nas program većine stručnih studija na razini gradiva u srednjoj školi dok npr. programi pojedinih stručnih politehničkih studija u EU opravdano nose titulu stručnjaka pa se onda i ta stručnost ne dovodi u pitanje.
Po novoj logici o izjednačavanju titula dolazimo do zaključka da je diploma jednog tehničkog veleučilišta ili privatne tehničke visoke škole u Hr. jednake vrijednosti kao npr. diploma FER-a bez obzira što je jedan FER-ovac pripremljen i za znanstveni rad i razvoj, i za tržište rada. Smiješno i krivi pristup otpočetka.

Nekome je ta razlikovna bila zajebancija. Par predmeta, druženje s ekipom, studentski život i diplomski prođu bez problema. Nekome je naravno bila teška.

Tu opet nisam mislila na kompetencije studenta o savladavanju programa kada sam navela težinu studija već na činjenicu da izjednačavanje nije opravdano jer se prelaskom na program razlike i sam sveučilišni studij traži puno više (bolju pripremu, više obveza koje student ima, a koje moraju biti savladane u kratkom roku jer se druge obveze nagomilavaju itd.) s obzirom da se zna s koje se razine obrazovanja dolazi, a to nije niti približno programu stručnog.

Kakve smo sve genijalce mi u tvrtku primali i s kakvim znanjem, neki sveučilišni programi bi se komotno mogli zatvoriti.

Pa zašto ste ih onda primali? Nitko ne kaže da nema genijalaca na sveučilištu koji nekim čudom uspiju završiti fakultet, ali to nije do loših programa na sveučilištu, već njihove snalažljivosti da se provuku, a i neozbiljnosti firme koja ih zapošljava. Valjda postoji intervju i testiranje prije zapošljavanja čime se radi eliminacija… Ako su došli preko veze i dobili posao to je onda već drugi problem, a ne stvar sveučilišta.

Onaj kome treba papir radi posla (jer već radi ili ima posao osiguran) će papir dobiti na bilo koji način. Može to kroz određene sveučilišne programe koji su komedija, ili kroz određene stručne programe. Apsolutno nebitno..

Takvi najčešće upisuju privatne studije koji su najčešće komedija zbog slabih programa i kojima firma u kojoj su zaposleni financira studij. Ako i postoje komedije od programa na sveučilišnim studijima to ionako vjerojatno upisuju ti isti kojima treba jedino papir zbog većeg koeficijenta plaće pa i nisu baš mjerodavni.

Oni kojima je stalo do znanja i stečenih sposobnosti, će odabrati sukladno reputaciji. Ako smatram da ću više naučiti na privatnom studiju ekonomije (stručnom) nego na sveučilišnom, onda ću ga i upisati.

To je opet stvar osobnog izbora. Ako netko ima reputaciju onda su to prije svega sveučilišta. Njima nije potrebna reklama, imaju svoju dugogodišnju tradiciju.

Privatni fakulteti nisu više kao nekad. Kapitalizam je zajebana stvar. Ako si dao ogromne novce za studij i nakon toga završio na birou, onda od te škole nema neke svrhe. Zato mnogi privatni fakulteti ostvaruju suradnje i više se trude povezati tvrtke i industriju sa programom. Jer nitko neće upisivati i plaćati masnu lovu za papir koji može dobiti besplatno od države. Stvari se mijenjaju. Ako želiš opstati i biti konkurentan, moraš nešto i ponuditi.

Oni čija je sudbina biro najčešće ne upisuju privatne studije. Odavno se zna da su to pretežno studiji platežne moći, a ne znanja, kompetencija i velikih inozemnih suradnja. Dok s druge strane logično je ako pljuneš takvu lovu da mora studentu biti osiguran Erasmus ili intervju za posao u nekoj velikoj stranoj kompaniji. Bilo bi neisplativo sve što je ispod toga.

A nego što oni imaju? Na što je išao netko tko je na EFZG upisao stručni studij poslovne ekonomije? Da nije fakultet?

Cijelo vrijeme pokušavam približiti činjenicu, ali vidim neuspješno, da je stručni studij u rangu više škole, a ne fakulteta kao što je to bilo po nekadašnjem starom obrazovnom sustavu koji je bio puno jasniji. Znalo se da nakon 2 godine imaš višu školu, a da nakon 4 godine studija imaš fakultet. Danas su očigledno 2 godine nekadašnje više stručne spreme "razvukli" na 5 godina stručnog studija zbog bolonjskog sustava i sad bi se to trebalo izjednačiti sa sveučilišnim?

Neki fakulteti su po kvaliteti nastave i studenata u rangu srednje škole pa se oko toga nitko nije bunio. Državna sisa, besplatan studij, završiš, dobiješ papir, znaš rođaka i milina. Čast iznimkama od fakulteta. Ali kad je trebalo unaprijediti nastavu, kad je trebalo prosvjedovati za kvalitetniji program, više love za opremanje labosa, onda se nitko nije sjetio prosvjeda. Jer zašto bi podizali kvalitetu sveučilišta?

Pa da, najčešće su privatni u tom rangu, ali lošiji se nađu uvijek, pa ni državni fakultet ne mora biti iznimka. Nakon završetka fakulteta mladi se ne zadržavaju ovdje već odlaze za boljim prilikama, ali naravno da si onda svatko bezobrazno daje za pravo reći da je student bio na državnoj sisi, dok je status studenta s privatnog "opravdan"...još jedan apsurd u nizu.

Dobar dio studija nema veze s tržištem rada. Ja doista ne znam gdje se neki sa određenih strojarskih smjerova kod nas mogu zaposliti. Nezaposlenost je visoka zbog drugih stvari a ne zbog izjednačavanja titula. Kad se pisalo o prilagodbi tržištu rada onda je drvlje i kamenje studenata išlo prema državi, jer šta država ima određivati šta ću ja studirati.

To je sad preširoka tema...reorganizacija studija i smjerova. I ne znam kako si uspio isčitati da sam nezaposlenost povezala s izjednačavanjem titula.

[Lord Byron]

Govoriti o težini ECTS boda ima smisla koliko i govoriti o duljini metra ili trajanju sekunde. Znaš li uopće što je ECTS bod, što se njime mjeri i što znači pojedina razina kvalifikacijskog okvira?

Imaš dva čovjeka visoka 1.80 m i ti sad kažeš "oni ne mogu u isti razred visine jer prvi brže trči od drugoga pa su njegovi centimetri kvalitetniji".

[Vinella]

Cijeli uvodni post temelji se na potpuno pogrešnim polazištima - od nekakvoga izjednačavanja "novih" i "starih" naziva, preko analize "težine" ovoga ili onog studija, pa sve do potpuno pogrešne tvrdnje o izjednačavanju studija.

A eto, izgleda da je polazište teme potpuno ispravno s obzirom da nakon toliko godina odjednom postoji potreba za izjednačavanjem kvalifikacija...Navela sam već u postu iznad da je svima bilo jako dobro jasno što je stručni studij koji upisuju i koja se titula stječe nakon njegova završetka i da niie u rangu sa sveučilišnom titulom. Stoga, s diplomom stručnog ne može se konkurirati za isto radno mjesto kao i netko s diplomom sveučilišnog studija.

ponajprije malo prelistati Hrvatski kvalifikacijski okvir i European Qualification Framework.

Slažem se, da se prelistalo na vrijeme sada izjednačavanje ne bi bila tema. Apsurd provedbe bolonje od početka.

Svaki je studij definiran svojim ishodima učenja (learning outcomes) i iz njih se jasno može vidjeti kompetencije nositelja kvalifikacije.

Ali izgleda da i dalje većini niie jasno što upisuju i kako im se kvalifikacija vrednuje po završetku.

Svaki će razuman poslodavac osim diplome na natječaju tražiti i diploma supplement gdje može sasvim jasno vidjeti tko je tko od kandidata.

U kojoj se nalazi prijepis ocjena koje najčešće nisu mjerilo nečijeg znanja, sposobnosti i kompetencije. One mogu pomoći ako se radi o malim razlikama kandidata koji se bore za jedno radno mjesto pa da si poslodavac olakša odluku, ali nisu presudne jer se kroz nekoliko krugova tesiranja i intervju donese i konačni odabir. Svrha dopunske diplome, ako sam dobro upoznata, odnosi se najviše za nastavak studija vani na eu razini.

Ono što je napravljeno je uklapanje u Europski kvalifikacijski okvir

Odnosno drugi naziv za pokušaj naknadnog provođenja bolonje.

Nebitno za temu, ali ipak: zašto onda ne bismo gradirali i težinu sveučilišnih studija pa studiju vezenja goblena dodijelili vrijednost od 2 teža, a studiju kopanja nosa vrojednost od 3.4 težova?

Zato što prodavanje magle na privatnom ne treba gradaciju, ona je ipak dosegnula svoj maksimum.

Iza zahtjeva za "razlikovanje" kriju se neki drugi - dakako, financijski - interesi.

Da, interes je razlikovati školarinu od 5.000 i 35.000 kn.

[Vinella]

Lord Byron kaže:

Govoriti o težini ECTS boda ima smisla koliko i govoriti o duljini metra ili trajanju sekunde. Znaš li uopće što je ECTS bod, što se njime mjeri i što znači pojedina razina kvalifikacijskog okvira?

Ispravak navoda...nespretno sam se izrazila. Težina kolegija koja predstavlja određeni broj ects bodova nije ista na stručnom i sveučilišnom studiju. Znači npr. kolegij matematike na stručnom studiju nosi 6 ects bodova kao i na sveučilišnom studiju, ali program izvedbe kolegija ima svoju "težinu" i nije isti. Dakle, bez obzira što je broj ects-a isti on nema istu vrijednost u odnosima te dvije razine studija

[Lord Byron]

Vinella kaže:

Težina kolegija koja predstavlja određeni broj ects bodova nije ista na stručnom i sveučilišnom studiju. Znači npr. kolegij matematike na stručnom studiju nosi 6 ects bodova kao i na sveučilišnom studiju, ali program izvedbe kolegija ima svoju "težinu" i nije isti. Dakle, bez obzira što je broj ects-a isti on nema istu vrijednost u odnosima te dvije razine studija

Ponavljam pitanje: znaš li uopće što je ECTS bod i što se njime mjeri? Ne postoje "ovakvi i onakvi" ECST bodovi. Vrjedniji i manje vrijedni bodovi. Lakši i teži bodovi...

Dodatno: razumiješ li razliku između vrste studija i obujma studija? Jesu li dva čovjeka "izjednačena" po brzini njihova trčanja ako se konstatira njihova jednaka visina od 1.85 m? Znaš li išta o hrvatskom, a pogotovo europskom kvalifikacijskom okviru? Zagovaraš li možda tezu da mi trebamo napraviti naš poseban kvalifikacijski okvir, nekompatibilan s europskim, s nekim našim specifičnim razinama studija?

[Rendolf]

Vinella kaže:

A zbog čega tržište rada ne bi trebalo biti spremno? Upravo sam se na to i referirala da tržište nije spremno za veliki broj stručnih specijalista ekonomije, prava i inženjerstva koji su izašli s veleučilišta i visokih škola i to s diplomom koja nema težinu programa koju zahtjeva sveučilišni bolonjski sustav.

Za nekoga tko je završio "teži" sveučilišni stupanj pišeš notorne gluposti. Tržište nije bilo spremno niti prije pojave veleučilišta i visokih škola. Reci mi, gdje se točno kod nas zapošljavaju studenti koji su završili studij zrakoplovnog naoružanja na strojarstvu? Gdje je ta industrija? Traže li se na birou? Studenti indologije? Za njih je tržište spremno?

Isključivo mislim na aktualno izjednačavanje stručne i sveučilišne razine koja se sada zahtijeva, a ne na nečije osobne kompetencije. Nije se pazilo na potrebe tržišta kada se otvaralo toliko privatnih visokih škola i veleučilišta pored sveučilišta i njihovih programa. Ako se htjelo poraditi na stvaranju kvalitetne privatne visokoobrazovne mreže, onda se to moglo u startu provesti kvalitetno i u pola manjem broju, a ne sada izjednačavati.

Upravo suprotno, dobrodošla u kapitalizam. Možda je nečega bilo puno u socijalizmu ali u kapitalizmu toga nema. Velik broj privatnih škola znači veću kvalitetu nastave. Jer će se privatne škole između sebe boriti za studente. A studente privlači mogućnost zaposlenja nakon studija. Dakle privatne škole i veleučilišta će se više truditi ostvariti suradnju sa industrijom za razliku od državnog fakulteta. Jer privatni ako ne bude poslovao dobro, imat će gubitke i završiti s ključem u bravi. Država je duga priča, radio - ne radio, uvijek će biti otvoreni.

Kvote su problem koji je nastao upravo otvaranjem velikog broja privatnih veleučilišta i visokih škola, a ne zbog humanističkih studija na sveučilištu čija kvota godišnje ne dosegne svoj maksimum studenata upravo zato što tržište rada ne zahtjeva toliko stručnjaka u tom području. To svakako nije razlog da se neki smjerovi na sveučilištima ukidaju, dok se s druge strane nakrcavaju raznorazne privatne visoke škole i veleučilišta s nepotrebnim kadrovima.

Otvaranje većeg broja studija znači veću konkurentnost. Sramota je da nekome sa sveučilišnom diplomom na koju se toliko poziva to moram objašnjavati. Jel bolje imati više zastupnika BMW-a na području RH ili samo jednoga? Ako imaš samo jednoga, plaćaš po uvjetima koje on postavi. Ako ih ima više, ploča se mijenja. Kužiš? Treba još slikovitije objasniti?

Inače, ne postoji studij hinduistike nego indologije. Isto kako tebi svrha indologije nije jasna, tako niti ja ne vidim svrhu npr. stručnog specijalista javne uprave koji je izašao sa stručnog studija pored toliko nezaposlenih magistra prava.

Naravno da ne vidiš svrhu. Jer logično je da magistar prava sjedi u uredu državne uprave kao referent za 2800kn i radi poslove arhive, matičnih izvoda i slično. Javna uprava traje tri godine, specijalizirao si se za rad u javnoj upravi. Magistar prava ima širi spektar znanja, pokriva veće područje i ne bi se snašao u javnoj upravi tako lako kao netko tko je isključivo specijalizirao to područje. Usporediti magistra prava sa 5 godina studija i nekoga čiji studij traje 3 godine nema smisla. Stvarno se sad već pitam jesi li uopće išta diplomirala.

Jedino što se sada pokušava uskladiti je propust loše provedbe bolonjskog sustava na veleučilištima i visokim školama.
Svi su jako dobro znali što upisuju kad su upisivali stručni studij na veleučilištima i visokim školama i koju titulu i rang dobivaju nakon završetka stručnog studija pa mi nije jasno zašto su unatoč tome svejedno upisivali takve studije da bi sada zahtijevali izjednačavanje.

Zato jer logika nalaže da će se kad tad to po sili zakona izjednačiti. Praksa EU..

EU praksa ne bi trebala biti nadopuna težine ects-a koji čini osnovnu razliku sveučilišnog i stručnog studija. Time su diskriminirani jedino studenti sveučilišnih studija.

Sad ne znamo ni svrhu ECTS-a.

Pa naravno da poslodavci znaju što traže, ali su prvi muku mučili s novim bolonjskim sustavom jer nisu znali kako taj sustav funkcionira i što na tržištu rada predstavlja osoba koja im dođe s diplomom stručnog studija i zato izjednačavanje na tržištu rada nije rješenje. Ne bi se složila da je poslodavcima nebitno s kojeg fakulteta dolaziš i što si studirao, poslodavcu koji drži do sebe i svojeg poduzeća to je itekako bitno, no nažalost, danas se kod nas svakakvi seljoberi nazivaju poslodavcima pa je takvima vjerojatno i nebitno. Sposobnost i dodatne kvalifikacije su prednost koja poslodavcu čini jasnu selekciju prilikom odabira kandidata.

Aha, dobro..Kada unajmiš građevinsku firmu da ti obavi neke radove..Da li se raspitaš o njihovim radovima, kvaliteti izvedbe ili potražiš neku raspravu ili recenziju na internetu, razgovor sa korisnikom..Ili tražiš gazdu diplomu građevinskog fakulteta da vidiš jel studirao građevinu u Zagrebu na Sveučilištu ili na TVZ-u?

Ovo je sad već očajničko lupetanje. Svaki poslodavac kojem je stalo do zarade, u kapitalističkom svijetu, zaposlit će onoga tko će novac donositi. Ako mi je klinac sa diplomom TVZ-a sposobniji i ostvaruje veći profit od onoga sa sveučilišne građevine, onda ću više cijeniti i na kraju ostaviti u firmi ovog s TVZ-a. Jebe mi se za njegov komad papira. Meni donosi novac, klijenti su zadovoljni, njemu je dobro. Šta piše na papiru kojeg sam vidio jedan jedini put u životu, kad se zaposlio, me doista ne zanima. Ponovno ti govorim, kapitalizam ne trpi slova na papiru, već traži profit.

Netočno. Nisu to nikakva studentska prepucavanja. Obveze koje su postavljene pred studenta zahtjevnije su na sveučilišnoj razini studija i to ne zbog subjektivnosti jer je kod nas program većine stručnih studija na razini gradiva u srednjoj školi dok npr. programi pojedinih stručnih politehničkih studija u EU opravdano nose titulu stručnjaka pa se onda i ta stručnost ne dovodi u pitanje.
Po novoj logici o izjednačavanju titula dolazimo do zaključka da je diploma jednog tehničkog veleučilišta ili privatne tehničke visoke škole u Hr. jednake vrijednosti kao npr. diploma FER-a bez obzira što je jedan FER-ovac pripremljen i za znanstveni rad i razvoj, i za tržište rada. Smiješno i krivi pristup otpočetka.

Ne. Istog su zvanja, obojica su nakon 5 godina studija magistri. Svrha je izjednačavanje titule a ne vrijednosti diplome. Pišeš i lupaš gluposti. Nemoj napisati s kojeg si fakulteta čisto radi ugleda te institucije s koje si došla.

Tu opet nisam mislila na kompetencije studenta o savladavanju programa kada sam navela težinu studija već na činjenicu da izjednačavanje nije opravdano jer se prelaskom na program razlike i sam sveučilišni studij traži puno više (bolju pripremu, više obveza koje student ima, a koje moraju biti savladane u kratkom roku jer se druge obveze nagomilavaju itd.) s obzirom da se zna s koje se razine obrazovanja dolazi, a to nije niti približno programu stručnog.

Kakvi jebeni rokovi? Šta stručni studij nema rokove? Nema kolokvije? Ispite? Šta nisu svima rokovi u isto vrijeme? Koje druge obaveze, lokanje u roku? I stručni i sveučilišni idu na predavanja, idu na kolokvije, izlaze na ispite. Ne kužim koje to dodatne obaveze jedni imaju a drugi nemaju a da su obavezne!?

Pa zašto ste ih onda primali? Nitko ne kaže da nema genijalaca na sveučilištu koji nekim čudom uspiju završiti fakultet, ali to nije do loših programa na sveučilištu, već njihove snalažljivosti da se provuku, a i neozbiljnosti firme koja ih zapošljava. Valjda postoji intervju i testiranje prije zapošljavanja čime se radi eliminacija… Ako su došli preko veze i dobili posao to je onda već drugi problem, a ne stvar sveučilišta.

Prošli su selekciju, razgovor je odrađen, testovi inteligencije ukazuju na nešto drugo, ne njihovu sposobnost rada u navedenom području. Zato u određenim strukama postoji nešto što se zove probni rad.

Takvi najčešće upisuju privatne studije koji su najčešće komedija zbog slabih programa i kojima firma u kojoj su zaposleni financira studij. Ako i postoje komedije od programa na sveučilišnim studijima to ionako vjerojatno upisuju ti isti kojima treba jedino papir zbog većeg koeficijenta plaće pa i nisu baš mjerodavni.

Znači ipak postoje i komedije od sveučilišnih studija?

To je opet stvar osobnog izbora. Ako netko ima reputaciju onda su to prije svega sveučilišta. Njima nije potrebna reklama, imaju svoju dugogodišnju tradiciju.

Hahahahahahahaha, reputaciju? Koju reputaciju dijete drago? Sveučilište u Zagrebu je neviđena rupetina koja ne može ući u 500. najboljih u svijetu. Sve susjedne države su nas prešišale. Njima nije potrebna reklama tu se slažem, bruka su gdje god se pojave. Imaju dugogodišnju tradiciju političkog uhljebljivanja i sisanja novca.

Oni čija je sudbina biro najčešće ne upisuju privatne studije. Odavno se zna da su to pretežno studiji platežne moći, a ne znanja, kompetencija i velikih inozemnih suradnja. Dok s druge strane logično je ako pljuneš takvu lovu da mora studentu biti osiguran Erasmus ili intervju za posao u nekoj velikoj stranoj kompaniji. Bilo bi neisplativo sve što je ispod toga.

Majko mila koje gluposti...Od silne frustracije pišeš gluposti..Laž je da nema suradnje. Upisao sam u Google privatni fakulteti Zagreb, jedan od rezultata je ZŠEM koji ima suradnju na svim kontinentima sa raznim Sveučilištima..Visoka škola diplomacije i međunarodnih odnosa isto tako..Znači lažeš..Jel ti stvarno misliš da su to informacije do kojih je teško doći ili?

[Rendolf]

Cijelo vrijeme pokušavam približiti činjenicu, ali vidim neuspješno, da je stručni studij u rangu više škole, a ne fakulteta kao što je to bilo po nekadašnjem starom obrazovnom sustavu koji je bio puno jasniji. Znalo se da nakon 2 godine imaš višu školu, a da nakon 4 godine studija imaš fakultet. Danas su očigledno 2 godine nekadašnje više stručne spreme "razvukli" na 5 godina stručnog studija zbog bolonjskog sustava i sad bi se to trebalo izjednačiti sa sveučilišnim?

Viša škola koja traje 2 godine ne postoji već jako dugo. Sunce, život je otišao naprijed, stvari su se promijenile. Fakultet od 4 godine isto ne postoji već neko vrijeme..Ne živjeti u prošlosti..To je loše..

To je sad preširoka tema...reorganizacija studija i smjerova. I ne znam kako si uspio isčitati da sam nezaposlenost povezala s izjednačavanjem titula.

Logikom sunce..

Nezaposlenost je ionako visoka i trebalo bi smanjiti kvote upisa i prilagoditi se potrebama tržišta rada.

A problem sa kvotama i tržištem je došao zbog:

Upravo sam se na to i referirala da tržište nije spremno za veliki broj stručnih specijalista ekonomije, prava i inženjerstva koji su izašli s veleučilišta i visokih škola i to s diplomom koja nema težinu programa koju zahtjeva sveučilišni bolonjski sustav.

Dakle, nezaposlenost je uzrokovana neprilagođenim tržištem rada a neprilagođeno tržište rada je zbog velikog broja stručnih specijalista koji su došli sa veleučilišta i visokih škola.

I ja bi sad stvarno trebao povjerovati da netko tko piše gluposti, očigledno laže a i bori se sa logikom ima magisterij..Na državnom fakultetu..I pokušava opravdati težinu državnog sveučilišta?

Da, interes je razlikovati školarinu od 5.000 i 35.000 kn.

To što na državnom netko plati godinu 5.000 ili 8.000 ne znači da je to cijena njegova studija. Ako to ne shvaćaš onda se bojim da ne razumiješ išta.

[Smotani2]

Dajte ljudi o čemu pričate?
Kakvo izjednačavanje?
Zar itko zdravog razuma može reći da ima istu težinu studiranja i istu kvalitetu znanja onaj koji je redovno magistrirao biokemiju u Zagrebu i onaj koji je vanredno magistrirao laboratorijsku dijagnostiku u Osijeku (a to se ovime izjednačilo)????

Kakvi ECTS bodovi?

Formalno isti bod nikako ne može vrijediti isto kad se usporede te dvije škole.

Ili, VERN?

[Rendolf]

Smotani2 kaže:

Dajte ljudi o čemu pričate?
Kakvo izjednačavanje?
Zar itko zdravog razuma može reći da ima istu težinu studiranja i istu kvalitetu znanja onaj koji je redovno magistrirao biokemiju u Zagrebu i onaj koji je vanredno magistrirao laboratorijsku dijagnostiku u Osijeku (a to se ovime izjednačilo)????

Kakvi ECTS bodovi?

Formalno isti bod nikako ne može vrijediti isto kad se usporede te dvije škole.

Ili, VERN?

Nitko zdravog razuma ne može povezati te dvije titule.

Završetkom sveučilišnog diplomskog studija biokemije se mag.chem. ili mag.biochem.

Medicinska laboratorijska dijagnostika se izvodi kao trogodišnji program, titula je bacc. med. lab. diagn. Osijek ako i ima diplomski stručni s čime nisam upoznat, također je titula ista samo sad s predznakom mag.

EDIT: U pravu sam, titula je: magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike. Nema veze s ovime o čemu ti pričaš. Samo što više nisi specijalist (što ne postoji nigdje u EU, nego si magistar).

http://www.mefos.unios.hr/index.php/...a-dijagnostika

No očito je da se ne radi o dvije iste titule. Čak su i programi različiti, gdje se medicinska laboratorijska dijagnostika tretira kao usko područje što i je.

ECTS je Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova (European Credit Transfer System) koji je osmišljen 1989. godine, a označava studentsko opterećenje tijekom ispunjavanja fakultetskih obaveza. Stoga ECTS sustav ne označava vrijednost kolegija, iako se mnogi vode tom tvrdnjom.

https://www.srednja.hr/studenti/vije...o-se-odreduje/

[Lord Byron]

Smotani2 kaže:

Kakvi ECTS bodovi?

Formalno isti bod nikako ne može vrijediti isto kad se usporede te dvije škole.

I tebi ista pitanja:

* Što je to ECTS bod i što se njime mjeri?

* Što se novim zakonom točno izjednačava?

[Inžinjer ekonom]

Najbolji primjer zasto je ovo glupo je bas EFZG kojeg ste spominjali. Da je netko ne znam koliko pristran, ne moze mi dokazati da je fucking strucni studij EFZG iste razine kao sveucilisni po tezini. Ne, to nije subjektivno, ono doslovno pitajte doslovno koga ocete i sami cete shvatit.

Iako to da ce nekakav privatan faks u Krapini i Zaboku biti izjednacen sa Zagrebom je isto posebna prica. Posebno u Krapini gdje dekan veleucilista nema zavrsenu srednju skolu, ali naravno u RH je sve moguce.

Opcenito ne vidim vise smisla uopce imanja fakulteta u Hrvatskoj. Doslovce ukinuti apsolutno sve osim eventualno 1000 mjesta za FER i onu idiotariju zvanu IT i jos nesto za medicinu.
Ova zemlja je ionako zemlja kuhara, konobara i kurvi (used copyright by Kerefek). Eto vam profesija buducnosti u RH.

Nemojte samo biti toliko bedasti da posebno sad upisujete gradjevine, strojarstvo i slicno. Takvi faksevi kod nas nemaju smisla i potpuno su nepotrebni. Ono malo sto su potrebni lako uvezemo ekipu iz Bosne i onda ih platimo 500 eura umjesto 600, 700 koliko imaju nasi :klap: . Da me netko krivo ne shvati, izrazito cijenim ekipu s tih fakulteta. Ne cijenim jedino to da njihov trud i rad nemaju smisla u Hrvatskoj i zato su ti fakulteti nepotrebni i potpuno bacanje novaca. Jeftinije je ulozit u to da nose tacne.

A sad sarkazam na stranu, Hrvatska se ovim potezom ujednacavanja naprosto odredila kao zemlja gdje diploma vise nece vrijediti doslovno dreka.

[Rendolf]

Inžinjer ekonom kaže:

A sad sarkazam na stranu, Hrvatska se ovim potezom ujednacavanja naprosto odredila kao zemlja gdje diploma vise nece vrijediti doslovno dreka.

I ušla je u društvo probranih EU zemalja u koje Hrvati vole emigrirati i koje često uspoređuju s rajem na zemlji. Stvarno smo si odabrali uzore, nema šta..Od Njemačke, preko Francuske i Španjolske, Švicarske pa do Norveške i Švedske.

Ne razumijem tu potrebu za lupanjem po temi ako se istoj nije doraslo ili se terminima iste ne barata.

Ako nekome nije jasno, objasnit ću..Nisu se izjednačili studijski programi, nisu se izjednačili predmeti, niti ECTS-i. Promijenilo se samo tituliranje osoba koje su završile stručni na način da iste budu prepoznate u skladu s EU okvirima. Dakle nakon 5 godina stručnog nisi više specijalist što se prevodilo kao specialist što nigdje u normalnom svijetu ne postoji, već si magistar ili master što je istoznačno svuda.

Dakle ako netko nema kapacitet za to shvatiti onda se bojim da je svaka rasprava suvišna. Nadam se da će isto uvidjeti i moderatori koji će nadam se sankcionirati padobrance koji upadaju na temu nepripremljeni i pričaju o izjednačavanju studijskog programa što je do sada nekoliko puta pobijeno. Od konstruktivne rasprave svela se tema na šamaranje pojedinaca koji nemaju pojma o temi o kojoj su došli prosipati mudrosti.

[Lord Byron]

Inžinjer ekonom kaže:

ne moze mi dokazati da je fucking strucni studij EFZG iste razine kao sveucilisni po tezini.

A ovo izjednačava - tko i kako?

Jesi li prije ispisivanja gnjevnih rečenica o "izjednačavanju stidija po težini" uopće pogledao zakon ili bilo koji članak o zakonu ili bilo koji dokument o "bolonji" ili HKO ili EQF? Išta od ovoga???

Hrvatska se ovim potezom ujednacavanja naprosto odredila kao zemlja gdje diploma vise nece vrijediti doslovno dreka.

Kakvog ujednačavanja???

Mene fascinira spremnost ljudi koji se smatraju ozbiljnim forumašima - konačno, koje i ja smatram ozbiljnim forumašima - na ne samo zauzimanje stava, nego i vatrene forumske prosvjedne tekstove - a sve na temelju površnog čitanja portalskih naslova, bez ikakvog informiranja o čemu se zapravo uopće radi.

Ovaj topic poprima zastrašujuće razmjere i postaje duboko uznemirujuć kao pokazatelj trendova u društvu. Najozbiljnije ovo pišem.

[Rendolf]

Lord Byron kaže:

Ovaj topic poprima zastrašujuće razmjere i postaje duboko uznemirujuć kao pokazatelj trendova u društvu. Najozbiljnije ovo pišem.

Iako je offtopic, dozvolit ću si komentar na ovo. Nije ovo ni prva ni zadnja tema na kojoj se to vidi ali ovdje je očito da od dvije strane u argumentiranoj raspravi, druga ne da nema argumente, već i ono malo šturih informacija koje ima - temelji na vijestima raznih portala koje ne da su krive..Već nemaju veze s vezom..Uz malo logike se može jasno vidjeti i zaključiti da su napisi puka glupost.

Radi se o nedovoljnoj educiranosti i neobrazovanosti stanovništva u kombinaciji sa mentalitetom u kojem svi sve znaju pa moraju obavezno imati svoje mišljenje, po mogućnosti što glasnije a za isto pronalaze utvrde u medijskim napisima koji su često preneseni van konteksta i služe kao click-baitovi za ostvarivanje profita. Mediji danas u RH nisu ni svjesni koliko su u stanju utjecati na svijest građana i formirati njihovo mišljenje. Nažalost previše je takvih koji uzimaju informacije zdravo za gotovo i onda dolazimo do vatrenih rasprava oko tema koje su brojne zemlje ispred nas prožvakale davnih dana i koje u njihovim medijima nisu dobile nikakvu pažnju jer su nešto što se podrazumijeva.

[Vinella]

Tema nije je li bolji sveučilišni ili stručni studij i (ne)reorganizacija studijskih smjerova koja za posljedicu ima nezaposlenost zbog loše provedbe bolonjskog sustava, već je tema izjednačavanje te dvije razine studija.

U stručnost visokih škola i veleučilišta ne želim ulaziti niti me to zanima i to je uostalom stvar osobnog izbora svakoga pojedinca.

Stavila sam svoj osvrt zašto smatram da je izjednačavanje pogreška jer sam i sama bila dio i jednog i drugog sustava studija, i uvjerila sam se u težinu opterećenja studijskih programa.

Obje razine studija su bitne za tržište rada, i znanstveni i stručni, no, to ne znači da se ta dva sustava visokog obrazovanja smiju poistovjetiti jer i dalje stojim pri tezi da su svi oni koji su upisali stručni studij jasno znali prilikom upisa što studiraju i što su nakon toga, koja im se titula piše, pa se ne mogu složiti s potrebom da se sada sveučilišni studij degradira kako bi za isto radno mjesto mogle aplicirati osobe i stručnog i sveučilišnog studija. Onaj tko je htio na sveučilište, mogao je i znao je da će mu na kraju vrijednost diplome na tržištu rada biti veća, no ako je izbor bilo veleučilište ili visoka škola, sada je apsurdno mijenjati zakon u pogledu izjednačavanja tih studija na tržištu rada.

Rendolf kaže:

Za nekoga tko je završio "teži" sveučilišni stupanj pišeš notorne gluposti.

Ne postoji viši sveučilišni stupanj nego fakultet. Koliko je tebi moj osobni stav notorna glupost, toliko je meni glupost što će na ista, ionako oskudna radna mjesta, moći aplicirati svi iz sustava visokog obrazovanja. Dakle, otpočetka je bolonja loše provedena i sada se to pokušava ispraviti na način izjednačavanja studija.

Tržište nije bilo spremno niti prije pojave veleučilišta i visokih škola. Reci mi, gdje se točno kod nas zapošljavaju studenti koji su završili studij zrakoplovnog naoružanja na strojarstvu? Gdje je ta industrija? Traže li se na birou? Studenti indologije? Za njih je tržište spremno?

Pa da, to cijelo vrijeme i pišem, ne mora se zato tržište nakrcavati s još novih stručnih specijalista ili po novom stručnih magistra koji će zauzimati radno mjesto sveučilišnim magistrima.

Velik broj privatnih škola znači veću kvalitetu nastave.

To uopće nije istina. Vrijednost diplome ako završi ključ u bravi je jednaka wc papiru. Nismo mi američko tržište pa da otvaramo toliko privatnih škola, dok zemlje EU ionako imaju dovoljno svojih stručnjaka. Tu se opet poteže pitanje nezaposlenosti koje nije tema.

Otvaranje većeg broja studija znači veću konkurentnost.

Di, na burzi rada?

Sramota je da nekome sa sveučilišnom diplomom na koju se toliko poziva to moram objašnjavati.

Ne moraš mi baš ništa objašnjavati, jasno je da uopće ne razumiješ problematiku.

Jel bolje imati više zastupnika BMW-a na području RH ili samo jednoga? Ako imaš samo jednoga, plaćaš po uvjetima koje on postavi. Ako ih ima više, ploča se mijenja. Kužiš? Treba još slikovitije objasniti?

To diktira tržište, a ne što je bolje. Naravno da se ploča mijenja ako ih ima više, prije ili kasnije završe na burzi ili ostaju s mizernom plaćom...
No, opet odstupaš od teme.

Naravno da ne vidiš svrhu. Jer logično je da magistar prava sjedi u uredu državne uprave kao referent za 2800kn i radi poslove arhive, matičnih izvoda i slično.

Posao referenta obavlja osoba s kvalifikacijom prvostupnika koja ima završen trogodišnji studij ili osoba sa srednjom stručnom spremom.

Javna uprava traje tri godine, specijalizirao si se za rad u javnoj upravi.

Javna uprava traje 3+2. Dakle, nakon 5 godina postaješ stručni specijalist javne uprave.

Magistar prava ima širi spektar znanja, pokriva veće područje

Upravo je u tome poanta.

Ne bi se snašao u javnoj upravi tako lako kao netko tko je isključivo specijalizirao to područje.

Zato će sada po novom moći aplicirati i jedni i drugi za posao pravnika(stručnog suradnika) jer će im diploma imati jednaku vrijednost na tržištu rada.

Usporediti magistra prava sa 5 godina studija i nekoga čiji studij traje 3 godine nema smisla. Stvarno se sad već pitam jesi li uopće išta diplomirala.

Pa ne uspoređujem ja magistra prava već oni koji će te dvije razine izjednačiti. Vidim da ne poznaješ shemu obrazovanja niti vrste studija u HR. Specijalistički stručni studiji postoje i traju 5 godina, u ovom slučaju smo naveli stručnog specijalista javne uprave.

Zato jer logika nalaže da će se kad tad to po sili zakona izjednačiti. Praksa EU...

Ne postoji takva logika. Praksa je nešto sasvim drugo.

Sad ne znamo ni svrhu ECTS-a.

Pa da, ne razumiješ ih.

Aha, dobro..Kada unajmiš građevinsku firmu da ti obavi neke radove..Da li se raspitaš o njihovim radovima, kvaliteti izvedbe ili potražiš neku raspravu ili recenziju na internetu, razgovor sa korisnikom..Ili tražiš gazdu diplomu građevinskog fakulteta da vidiš jel studirao građevinu u Zagrebu na Sveučilištu ili na TVZ-u?

Ovo što si ti napisao je u rangu preporuke koja građevinska firma bolje stavlja pločice ili zida balkon. Sasvim druga tema i nema veze sa zapošljavanjem inženjera građevine u nekoj građevinskoj firmi.

Svaki poslodavac kojem je stalo do zarade, u kapitalističkom svijetu, zaposlit će onoga tko će novac donositi. Ako mi je klinac sa diplomom TVZ-a sposobniji i ostvaruje veći profit od onoga sa sveučilišne građevine, onda ću više cijeniti i na kraju ostaviti u firmi ovog s TVZ-a. Jebe mi se za njegov komad papira. Meni donosi novac, klijenti su zadovoljni, njemu je dobro. Šta piše na papiru kojeg sam vidio jedan jedini put u životu, kad se zaposlio, me doista ne zanima. Ponovno ti govorim, kapitalizam ne trpi slova na papiru, već traži profit.

I dalje ne razumiješ da ne može netko s TVZ-a i s FER-a konkurirati za isto radno mjesto?

Ne. Istog su zvanja, obojica su nakon 5 godina studija magistri. Svrha je izjednačavanje titule a ne vrijednosti diplome. Pišeš i lupaš gluposti. Nemoj napisati s kojeg si fakulteta čisto radi ugleda te institucije s koje si došla.

U postu iznad si napisao da javna uprava traje tri godine. Pa da, svrha je da osobe sa stručnog i sveučilišnog konkuriraju za isto radno mjesto. Apsurdno.

Kakvi jebeni rokovi? Šta stručni studij nema rokove? Nema kolokvije? Ispite? Šta nisu svima rokovi u isto vrijeme? Koje druge obaveze, lokanje u roku? I stručni i sveučilišni idu na predavanja, idu na kolokvije, izlaze na ispite. Ne kužim koje to dodatne obaveze jedni imaju a drugi nemaju a da su obavezne!?

Pa naravno da ne kužiš kada nisi upoznat s razlikom opterećenja studija i općenito s funkcioniranjem bolonje i sustava obrazovanja kao i oni koji sada zahtijevaju izjednačavanje.

Prošli su selekciju, razgovor je odrađen, testovi inteligencije ukazuju na nešto drugo, ne njihovu sposobnost rada u navedenom području. Zato u određenim strukama postoji nešto što se zove probni rad.

To opet nije vezano za temu. Kandidati sa stručnog i sveučilišnog ne mogu aplicirati za istu razinu radnog mjesta. Selekcija kroz razgovor i intervju je za kandidate sa svake razine studija posebno.

Znači ipak postoje i komedije od sveučilišnih studija?

S obzirom da savršenstvo ne postoji...

Hahahahahahahaha, reputaciju? Koju reputaciju dijete drago? Sveučilište u Zagrebu je neviđena rupetina koja ne može ući u 500. najboljih u svijetu. Sve susjedne države su nas prešišale. Njima nije potrebna reklama tu se slažem, bruka su gdje god se pojave. Imaju dugogodišnju tradiciju političkog uhljebljivanja i sisanja novca.

Pa to je stav ankete i tvoj osobni prema državnom sveučilištu. Ne znam tko je radio tu anketu da bi to uopće bilo mjerodavno. Mi smo mala zemlja, ali su naša sveučilišta iznjedrila dobre stručnjake...no to i dalje nije tema.

Majko mila koje gluposti...Od silne frustracije pišeš gluposti..Laž je da nema suradnje. Upisao sam u Google privatni fakulteti Zagreb, jedan od rezultata je ZŠEM koji ima suradnju na svim kontinentima sa raznim Sveučilištima..Visoka škola diplomacije i međunarodnih odnosa isto tako..Znači lažeš..Jel ti stvarno misliš da su to informacije do kojih je teško doći ili?

Bitno je da si proguglao.
Drago mi je ako netko sa stručnog studija može konkurirati za isto radno mjesto s nekim iz stručnog studija u inozemstvu, ali i dalje stojim pri stavu da oni ne mogu konkurirati za radno mjesto koje zahtjeva sveučilišnu razinu.
I zašto se uzrujavaš? Smiri se, sve je ok

[Vinella]

Rendolf kaže:

Iako je offtopic, dozvolit ću si komentar na ovo. Nije ovo ni prva ni zadnja tema na kojoj se to vidi ali ovdje je očito da od dvije strane u argumentiranoj raspravi, druga ne da nema argumente, već i ono malo šturih informacija koje ima - temelji na vijestima raznih portala koje ne da su krive..Već nemaju veze s vezom..Uz malo logike se može jasno vidjeti i zaključiti da su napisi puka glupost.

Radi se o nedovoljnoj educiranosti i neobrazovanosti stanovništva u kombinaciji sa mentalitetom u kojem svi sve znaju pa moraju obavezno imati svoje mišljenje, po mogućnosti što glasnije a za isto pronalaze utvrde u medijskim napisima koji su često preneseni van konteksta i služe kao click-baitovi za ostvarivanje profita. Mediji danas u RH nisu ni svjesni koliko su u stanju utjecati na svijest građana i formirati njihovo mišljenje. Nažalost previše je takvih koji uzimaju informacije zdravo za gotovo i onda dolazimo do vatrenih rasprava oko tema koje su brojne zemlje ispred nas prožvakale davnih dana i koje u njihovim medijima nisu dobile nikakvu pažnju jer su nešto što se podrazumijeva.

Pa ti si taj koji 'gugla', čita portale i koji je nedovoljno upoznat s problematikom izjednačavanja studija. A ni poznavanje sustava obrazovanja ti nije najbolje.