Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
05.06.2017., 20:20
|
#9641
|
HDZ
Registracija: Jul 2009.
Postova: 25,445
|
^Znači može i jedno i drugo jer su oba pravopisa važeća (pretpostavljam)? Ja sam sad prešao na to kako Institutov predlaže jer mi je to prirodnije i pišem izgovaranje osnove + logičan nastavak. Sidneyja, Joeyja...
|
|
|
07.06.2017., 10:24
|
#9642
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Quote:
tanveer kaže:
tko je to "mi" u gornjoj tvrdnji? ja nikad nisam čula da netko u Hr izgovori Sidnej ili Diznej. uvijek Sidni, Dizni.
|
U Matičinu pravopisu iz 1960. ("novosadskom") naišao sam da se prihvaća lik Sidnej.
Međutim od toga su počeli odustajati i ćiriličari u vrijeme kad se proširilo znanje engleskoga.
Quote:
U "Prosvetinoj" enciklopediji (Bgd, 1978.) transkribirali su i Sidni i Sidnej:
СИДНИ, Сиднеј (Sydney), глaвни грaд Нoвoг Јужнoг Вeлсa (...)
|
Nakon 1960. u hrvatskim pravopisima sve do Institutova nema Sidneja (ni Sidnija). On danas kod nas nema egzonimni oblik (kao Rim, Budimpešta i sl. ) i ne piše se Sidnej (Sidnejac, sidnejski), nego Sydney.
Odakle li su ti oblici dolutali u Institutov pravopis?
|
|
|
14.07.2017., 03:08
|
#9643
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2012.
Postova: 604
|
sudac, suca, sudca ali ne otca, nego oca...
zašto nije hrvacka, precjednik - baš pismeno zvuči ? to će biti u idućem pravopisu..
|
|
|
14.07.2017., 15:50
|
#9644
|
Saint
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,820
|
Quote:
goldentip kaže:
sudac, suca, sudca ali ne otca, nego oca...
zašto nije hrvacka, precjednik - baš pismeno zvuči ? to će biti u idućem pravopisu..
|
Zato što se tako nije nikad pisalo. Ts i ds se obično ne zamjenjuju s c u pismu.
Tc se zamjenjuje, jbg.
S obzirom da je c=ts, onda zapis tts baš i nema smisla, zar ne?
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
|
|
|
15.07.2017., 23:14
|
#9645
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2017.
Lokacija: Graz
Postova: 40
|
Pitanje za upucene
Imam, dakle, jedno pitanje za upucenije od mene.
Kakva je ritmicka organizacija govora u hrvatskom standardnom jeziku? Je li ritam recenice odredjen naglaskom ili slogom? Dakle, jesu li naglaseniiji dijelovi recenice vremenski jednako udaljeni bez obzira na broj slogova medju njima (kao ruski, njemacki i engleski) ili su uvijek jednako udaljeni po broju slogova medju njima (kao talijanski, svicarski njemacki i poljski)?
Kako je hrvatskim narjecjima ili dijelovima istih?
__________________
Ljudi iz opcina:
Petrijanec, Sracinec, Vidovec, Vinica, Cestica, Marusevec, Donja Voca, Ivanec, Klenovnik, Lepoglava. Molim Vas za pomoc. https://www.forum.hr/showpost.php?p=6...postcount=1197
Ako itko ima vremena, javite mi se u inbox ili postajte odgovor.
|
|
|
28.07.2017., 17:16
|
#9646
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2009.
Postova: 333
|
Već sam na nekoliko mjesta vidio da se iz kakvih već jezikoslovnih razloga preferiraju riječi s tvorbom -ak, a ne -ka (npr. držak, a ne drška). Koji su to razlozi te postoji li neka priča iza toga zašto onda snimka, a ne snimak?
|
|
|
30.07.2017., 19:18
|
#9647
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Quote:
tupavi kaže:
Već sam na nekoliko mjesta vidio da se iz kakvih već jezikoslovnih razloga preferiraju riječi s tvorbom -ak, a ne -ka (npr. držak, a ne drška.
Koji su to razlozi te postoji li neka priča iza toga, zašto onda snimka, a ne snimak?
|
Kao zapržak - zaprška, ispravak - ispravka, iznimak - iznimka?
Radi se o frekventnosti riječi u nekoj sredini, češća riječ uzeta je u standard.
Kod nas su češće ispravak, držak, snimka i iznimka.
|
|
|
04.08.2017., 19:39
|
#9648
|
Unladylike.
Registracija: Aug 2017.
Postova: 1,009
|
Jutros u kupaoni, nešto si mislim, da se umijem ili da se...
Zašto je umiti, umijem, umio, umi ven, a ubiti, ubijem, ubio, ubi jen?
|
|
|
05.08.2017., 01:47
|
#9649
|
glatkica slatkica
Registracija: Dec 2007.
Postova: 1,704
|
Quote:
AnyOtherName kaže:
Jutros u kupaoni, nešto si mislim, da se umijem ili da se...
Zašto je umiti, umijem, umio, umi ven, a ubiti, ubijem, ubio, ubi jen?
|
umi vati vs. ubi jati
|
|
|
05.08.2017., 09:57
|
#9650
|
Unladylike.
Registracija: Aug 2017.
Postova: 1,009
|
E. I?
|
|
|
05.08.2017., 11:49
|
#9651
|
Četvrti Storuki
Registracija: May 2009.
Lokacija: Tartar, gdje drugdje?
Postova: 13,686
|
To je nekakva analoška disimilacija, provedena da se izbjegne ponavljanje istih ili sličnih suglasnika. Zaključujem to po obliku "ubiva" npr. u naslovu filma Sveti Georgije ubiva aždahu. Nastavci -ven i -jen normalni su u tvorbi glagolskog pridjeva trpnog (pa imamo ovi jen, ispi jen odnosno mlje ven, nadu ven, umi ven...), uz nastavke -n (baca n, zva n), -en (dones en, oplet en), -t (ganu t, uze t). Znači, postoje varijacije u govorima koje dokazuju da su standardizirana mogla biti i druga rješenja, ali uzeti su većinski, brojniji oblici nastali razjednačivanjem po uzoru na druge riječi.
To je najbolji zaključak do kojega trenutačno mogu doći.
__________________
What the heck, Hek?!
|
|
|
05.08.2017., 11:52
|
#9652
|
Unladylike.
Registracija: Aug 2017.
Postova: 1,009
|
Quote:
Hekatonhir kaže:
To je nekakva analoška disimilacija, provedena da se izbjegne ponavljanje istih ili sličnih suglasnika.
|
Ima smisla, hvala!
|
|
|
06.08.2017., 09:01
|
#9653
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Quote:
nudistica kaže:
umivati vs. ubijati
|
Stariji je oblik ubivati, a noviji ubijati (usporedi dobivati - dobijati). U standard su ušli češći: ubijati i dobivati.
Slično je i s umivati i (potencijalno) *umijati (u Lici je zabilježeno izmijati prema izmiti). Umivati se ostvarilo i ušlo je u standard.
Umetanje "v" i "j" različiti su načini izbjegavanja hijata.
Zanimljivi su standardni izvedeni oblici od dobiti i odbiti: dobiven, ali odbijen (a ne odbiven), dobivati, ali odbijati (a ne odbivati).
|
|
|
09.08.2017., 02:17
|
#9654
|
glatkica slatkica
Registracija: Dec 2007.
Postova: 1,704
|
Quote:
AnyOtherName kaže:
E. I?
|
I niš!
"j" i "v" se u ova dva glagola razlikuju već u infinitivu, pa je to slučaj i sa izvedenim oblicima...
Quote:
Shain kaže:
Stariji je oblik ubivati, a noviji ubijati (usporedi dobivati - dobijati). U standard su ušli češći: ubijati i dobivati.
Slično je i s umivati i (potencijalno) *umijati (u Lici je zabilježeno izmijati prema izmiti). Umivati se ostvarilo i ušlo je u standard.
Umetanje "v" i "j" različiti su načini izbjegavanja hijata.
Zanimljivi su standardni izvedeni oblici od dobiti i odbiti: dobiven, ali odbijen (a ne odbiven), dobivati, ali odbijati (a ne odbivati).
|
Hvala!
Ah, uvijek te razlike kada pokušavamo oblikovati trajni glagol (i obratno)...
Možda je u odbijati kontrast napravljen da bi se razlikovao od biti/bivati vs. dobiti odn. odbiti... Kako je sa odbijen vs. dobijen/dobiven?
Ništa bez leksikona...
|
|
|
04.09.2017., 15:04
|
#9655
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Pisanje brojki valjda također spada u jezikoslovlje. Evo i o tome:
Ratoborni neonacist Otfried Best najavio:
- Kad postanem gradonačelnik, očistit ću naš grad od arapskih brojeva, zamijenit ću ih našim.
|
|
|
04.09.2017., 18:55
|
#9656
|
James Marshall Tito
Registracija: May 2009.
Lokacija: all along the watchtower
Postova: 33,103
|
Aupičku...
__________________
I nerođena djeca su pederi!
|
|
|
06.10.2017., 15:17
|
#9657
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Da pitam nešto. Oduvijek pišem počinjati, počinjem, počinješ.
U zadnje vrijeme nalazim u nekim uglednim izdanjima počimati. Evo primjera:
- Prije kojih pedeset godina iza tog krivudavog jarka počimalo je nebo: nebo rzaja, i griva, i dobre ispaše ... (Mirjana Polić-Bobić)
Nedavno sam u Katičićevu tekstu pročitao počimati.
Zašto se to mijenja? Na HJP-u nema počimati, u "Hrvatskom jezičnom savjetniku" iz 1999. stoji da je počimati pokrajinski. U Institutovu pravopisu ima samo počinjati.
Čak i Cipra i Klaić u pravopisnom rječniku (1944.) pišu:
- počinjati, počinjem, počinjući ( ne počimati...).
|
|
|
07.10.2017., 09:01
|
#9658
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Quote:
Shain kaže:
Da pitam nešto. Oduvijek pišem počinjati, počinjem, počinješ.
U zadnje vrijeme nalazim u nekim uglednim izdanjima počimati. Evo primjera:
- Prije kojih pedeset godina iza tog krivudavog jarka počimalo je nebo: nebo rzaja, i griva, i dobre ispaše ... (Mirjana Polić-Bobić)
Nedavno sam u Katičićevu tekstu pročitao počimati.
Zašto se to mijenja? Na HJP-u nema počimati, u "Hrvatskom jezičnom savjetniku" iz 1999. stoji da je počimati pokrajinski. U Institutovu pravopisu ima samo počinjati.
Čak i Cipra i Klaić u pravopisnom rječniku (1944.) pišu:
- počinjati, počinjem, počinjući ( ne počimati...).
|
Kad sam bio klinac, u nas je u Novoj Vesi počimati bilo uobičajeno. Počimam, počimaš, počima, počimamo, počimate, počimaju. Nije bilo rijetko čuti ni počimljem, počimlješ... Ali znalo se da je to 'narodski' i da je počinjati službeno. Danas to vjerojatno iz prašine izvlače cro-pasatisti.
|
|
|
07.10.2017., 13:08
|
#9659
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Quote:
Emericzy kaže:
Kad sam bio klinac, u nas je u Novoj Vesi počimati bilo uobičajeno.
Počimam, počimaš, počima, počimamo, počimate, počimaju. Nije bilo rijetko čuti ni počimljem, počimlješ... Ali znalo se da je to 'narodski' i da je počinjati službeno. Danas to vjerojatno iz prašine izvlače cro-pasatisti.
|
Pa da. U djetinjstvu smo govorili i počmem, počmeš, ali su nas učili da je to gramatička pogreška i da treba počnem, počneš.
Iz prezenta počmem /m/ je prešao u infinitiv: počimati.
Izvorni je infinitiv bio počinati > počinjati, /nj/ također analogijom iz prezenta: počinjem.
Možda će počmem, počmeš postati standardno.
|
|
|
21.11.2017., 10:01
|
#9660
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Skok piše da se počmem, počimati, načimati, začimati govori pretežno u "zapadnim dijelovima", a zapadna je varijanta današnji hrvatski jezik. Odatle i riječ počimalja (djevojka koja u zboru počinje s pjevanjem).
Profesorica se zgražala kada bi tko napisao počam ili počamši ("planine se protežu počam od Broda sve do Požege", " počamši od 18. stoljeća" ...). Morali smo pisati počev ili počevši.
Mnogo je znala, ali je za počam rekla: "Ne znam kakav je to oblik. To nije ništa."
Sad vidim kod Skoka da se /m/ u počam javilo analogijom prema počmem, a nastalo je od "počan" (arhaični "particip preterita" od početi).
Kad Katičić upotrebljava počimati, trebao bi dosljedno pisati i počmem, počmeš, počam, počamši.
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:53.
|
|
|
|