Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[domar]

Pišem konačnu verziju statuta, sa svim promjenama koje ste predložili,

preko vikenda ću ga objaviti kompletnog1

[wsox]

Dex11 kaže:

Psm, nigdje još nisam pročitao golu istinu da su prije tih smanjenja digli kamate oko 2 pp u svim bankama, negdje i 3 pp, a onda ih smanjili u više navrata (kako koja banka) ali za manje od 1 pp u svim tim ukupnim smanjenjima. Psm još jednom, mogli su smanjiti i 100 puta po 0,01 pa bi pisali da što želimo da su već smanjili 100 puta.
Oni nas zbilja smatraju mulcima, evo beeee beee beeee.

Oni šišaju koliko im dozvolimo i kad uđemo u EU isto će nam raditi!to su im dopustili bezidejni političari koje smo birali a i mi sami što šutimo i trpimo!Nadam se da će se ovoj akciji priključiti i bankari,a i svi educirani sa savješću i biti od pomoći zajednici a ne pojedincu

[wsox]

Dex11 kaže:

Ovo je ono gdje će se banke ukopati i neće htjeti popustiti niti milimetar. Razlog je stvarno velik ko kuća. Ako im se dokaže da su nezakonito dizale kamate mogle bi ih zapljusnuti tisuće tužbi. Razlozi tih tužbi bi mogli biti razno razni. Što se sve događa s životima onih kojima je nelegalno uzet novac? Neki su se možda rastavili, neki su možda oboljeli, you name it. To će im biti prva i najvažnija crta odbrane koju treba srušiti.

To je njihovo pravo i procjena njihovih advokata i pravnih savjetnika tj lobista!!ali ako ste u pravu, imaju sudske instance van HR koje nisu podložne!Matematika je svagdje ista pa se lako može izračunati ponaosobni gubitak svakog bankinog klijenta a oni imaju para pa mi nešto nije žao koliko će izgubiti

[Blackbird]

Sretnem ja jutros poznanika bankara na plaži, pa mu kažem: šta ćeš ti ovdje, nemaš li kredit u CHF za otplaćivati, nije valjda da ne misliš na vaše štediše?

Uglavnom, nije ni njemu, a ni mnogima zaposlenima u bankama lako. Plaće im stvarno nisu jako velike, osim ako nisi jako visoko pozicioniran. Ponudili su im konverzije bez naknade u EUR, ali ih i savjetovali da je nepovoljan trenutak. Sad da li je to bio savjet ili "savjet" nisam siguran...

Ono što sam htio predložiti za imatelje CHF kredita koji su malo pasivniji ili ne mogu doći na sastanke i slično, pozabavite se malo istraživanjem, konkretno:

-Popišite sve svoje promjene k.s., znači datume kad su se dizale i kad su se spuštale i za koliko pp.

- Pogledajte ovaj graf i odredite razliku između 3M CHF LIBORA kad ste uzeli kredit i prosinca 2008.



Provjerite još koliki su iznosi kamata za depozite u CHF.

-Sastavite dopis sa ovim podacima i upitajte vaše osobnog bankara kako vam se nije smanjila k.s. kad je CHF LIBOR pao XX postotnih poena u odnosu na početnu kamatu, ako je CHF LIBOR jedna od varijabli za izračun kamatne stope. Da li je prethodno povećana k.s. zbog rasta CHF libora u odnosu na start kredita ili je na povećanje k.s. utjecalo nešto drugo? Što? Da li rizik države, depoziti u CHF ili nešto treće ? Upitajte ga da li je možda varijabla EURIBOR a ne CHF LIBOR.

Pismeno, mailom ili poštom, i tražite pisani odgovor. Sumnjam da će nešto konkretno odgovoriti, ali svaki papir će jedan dan dobro doći, pogotovo ako ih bude puno...

Provjerite koliki su iznosi kamata za depozite u CHF. Upitajte ga koja je bila ključna varijabla za određenu promjenu

[Dex11]

Blackbird kaže:

Sretnem ja jutros poznanika bankara na plaži, pa mu kažem: šta ćeš ti ovdje, nemaš li kredit u CHF za otplaćivati, nije valjda da ne misliš na vaše štediše?

Uglavnom, nije ni njemu, a ni mnogima zaposlenima u bankama lako. Plaće im stvarno nisu jako velike, osim ako nisi jako visoko pozicioniran. Ponudili su im konverzije bez naknade u EUR, ali ih i savjetovali da je nepovoljan trenutak. Sad da li je to bio savjet ili "savjet" nisam siguran...

Ono što sam htio predložiti za imatelje CHF kredita koji su malo pasivniji ili ne mogu doći na sastanke i slično, pozabavite se malo istraživanjem, konkretno:

-Popišite sve svoje promjene k.s., znači datume kad su se dizale i kad su se spuštale i za koliko pp.

- Pogledajte ovaj graf i odredite razliku između 3M CHF LIBORA kad ste uzeli kredit i prosinca 2008.



Provjerite još koliki su iznosi kamata za depozite u CHF.

-Sastavite dopis sa ovim podacima i upitajte vaše osobnog bankara kako vam se nije smanjila k.s. kad je CHF LIBOR pao XX postotnih poena u odnosu na početnu kamatu, ako je CHF LIBOR jedna od varijabli za izračun kamatne stope. Da li je prethodno povećana k.s. zbog rasta CHF libora u odnosu na start kredita ili je na povećanje k.s. utjecalo nešto drugo? Što? Da li rizik države, depoziti u CHF ili nešto treće ? Upitajte ga da li je možda varijabla EURIBOR a ne CHF LIBOR.

Pismeno, mailom ili poštom, i tražite pisani odgovor. Sumnjam da će nešto konkretno odgovoriti, ali svaki papir će jedan dan dobro doći, pogotovo ako ih bude puno...

Provjerite koliki su iznosi kamata za depozite u CHF. Upitajte ga koja je bila ključna varijabla za određenu promjenu

Baš sam tamo na onoj drugoj temi malo obrazložio upravo ovo jednom bankarskom slugi (iako se možda i varam, nemam dokaze, jedino po njegovom pisanju).
Kamate na chf bi trebale biti oko 1 pp manje od onih u 2006 godini prema chf liboru. Konkretno kod mene 3,35% a plaćam 5,5%, lijepo me lihvare, za cijelih 2,15%, masno lihvarenje, a koliko vidim još sam dobro prošao za razliku od nekih.
Dal se smatra i dal može imati snimljen razgovor nekakvu težinu? Pretpostavljam ne, jedino ako ne najavim snimanje, a i pitanje dal me onda nebi izbacili na glavu van iz poslovnice, što i nebi bilo loše za jednu tužbu

[FileExplorer]

Jos nesto mi je palo na pamet, iako vjerojatno tesko za realizirat.

Ako bi se CHF duznici organizirali u udrugu, i recimo njih 10.000 (lupetam brojku, jel itko zna koliko je zaista tih duznika) zakucalo na vrata neke austrijske banke (koja nema podruznicu u RH) i pitalo tu banku jel bi bilo zainteresirano da sudjeluju u reprorgamiranju duga na nacin da hrvatskim bankama isplate glavnicu (+ 2% naknade za prijevremeno zatvaranje kredita) i da preuzu duznike uz neku fer kamatnu stopu (LIBOR + kamatna stopa), bilo u EUR bilo u CHF (CHF mislim da vise ni ne nude), po mojem rezumijevanju bi austrijska banka itekako mogla imat interes u svemu tome i to bi mogao bit Win-Win i za duznike i za austrijske banke. Nase banke bi ostale sjedit na gomili novca vracenih glavnica (kud ce s njima, nek posude ovoj austrijskoj banci ) i ostali bi bez dobiti za 20tak godina lihvarenja (smrc, jadni oni).

Koliko znam ne postoje zakonske prepreke za tako nesto, krediti se mogu prijevremeno vratit, austrijska banka bi imala trosak procjene nekretnine i s jedne strane povecan rizik radi Hrvatske, ali isto tako bez postojanja osobnog bankrota nemaju bas puno za izgubit, pogotovo ako hrvatki duznici nadju jamce u EU-u (znam puno njih koji bi nasli jamce za svoje kredite). Na velikoj kolicini kredita bi austrijska banka mogla prepoznat interes. Ovako kad im dodje pojedinacni zahtjev im se sa time ne da zajebavat.

[domar]

Prijedlog konačnog oblika Statuta

-------------------------------------------------------------------------



Na temelju članka 11. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 88/01),
Osnivačka skupština Udruge građana – FRANAK, održana _______. godine , donijela je


S T A T U T

Udruge građana – FRANAK

I


OSNOVNE ODREDBE



Članak 1.

Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu, sjedištu,o zastupanju, ciljevima, te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o članstvu i članarini; pravima i obavezama članova;o unutarnjem ustroju; o tijelima Udruge; njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata,te odgovornosti članova; imovini i raspolaganju s mogućom dobiti , načinu stjecanja imovine; prestanku postojanja, te postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge.

Članak 2.


Naziv Udruge je: Udruga građana – FRANAK je udruga građana koji su u RH podigli kredite sa deviznom klauzulom i promjenjlivom kamatnom stopom za kupnju pokretnine ili nekretnine.

Skraćeni naziv udruge je: Udruga građana – FRANAK,

Sjedište Udruge je u Zagrebu, na adresi _________________


Članak 3.


Udruga građana – FRANAK je udruga registrirana pri ________________ je neprofitna pravna osoba.


Članak 4.

Udruga ima pečat: pečat udruge je kvadratnog oblika, dimenzije 38 X 14 mm, u gornjem dijelu pečata je ispisan naziv Udruga građana, u srednjem i donjem dijelu je podebljanim slovima napisan FRANAK.

Članak 5.

Udrugu građana – FRANAK zastupa predsjednik Udruge, podpredsjednik Udruge i tajnik Udruge. Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje udruge.


II

Ciljevi i djelatnosti udruge

Članak 6.

Udruga građana – FRANAK je osnovana u cilju promicanja, razvitka, unaprijeđenja i ostvarivanja prava korisnika kredita koji su u RH podigli kredite sa deviznom klauzulom i promjenjlivom kamatnom stopom za kupnju pokretnine ili nekretnine u skladu sa pravnom regulativom republike Hrvatske te pravnom stečevinom EU.


Članak 7.

Djelatnosti Udruge su pravna borba:

za partnerski i fer odnos korisnika kredita i banaka koji bi u konačnici rezultirao lakšom otplatom korisniku kredita, a bankama smanji udio „loših“ kredita“,

za bolje informiranja i obrazlaganje postupaka banaka koji mogu dovesti do netransparentnog povećanja rate/anuiteta koeisniku kredita, te samog korisnika kredita dovesti u težak materijalno – financijski položaj, kao što se i dešava zadnjih godina,

za strogo i transparentno definiranje marže banaka prema standardima EU,

protiv svih postupaka banaka koji mogu ići na štetu korisnika kredita.

Također, slijedeće djelatnosti Udruge su:

uzajamna pomoć i potpora korisnika kredita,

rad na poboljšanju položaja korisnika kredita,

planiranje rada u skladu sa ciljevima i djelatnošću Udruge,

informiranje članova Udruge i javnosti o ostvarivanju ciljeva putem internetskih foruma, društvenih mreža i javnim priopćenjima,

jačanje suradnje sa udrugama civilnog društva, sa srodnim udrugama u republici Hrvatskoj i izvan nj,

organizacija javnih tribina.



Članak 8.

Rad Udruge je javan; javnost rada Udruge ostvaruje se na načine određene Statutom Udruge.


III

Članstvo u Udruzi

Članak 9.

Članom Udruge može postati svaka fizička i pravna osoba.


Članak 10.

Članom Udruge se postaje upisom u registar članova koji vodi Tajnik Udruge.


Članak 11.

Skupština Udruge određuje godišnji iznos članarine.


Članak 12.

Prava i obveze članova su:

plaćanje članarine,

bavljenje aktivnostima Udruge,

sudjelovanje u upravljanju poslovima Udruge,

čuvanje i podizanje ugleda Udruge,

čuvanje materijalnih dobara i izvršenje preuzetih obveza.


Članak 13.

Članstvo u Udruzi prestaje:

dragovoljnim istupom,

neplaćanjem članarine,

isključenjem.



Članak 14.

Udruga se može udružiti u savez udruga i u međunarodne udruge.

Odluku o udruživanju donosi Skupština.



IV

TIJELA UDRUGE

Članak 15.

Tijela udruge su skupština, predsjednik, dopredsjednik i tajnik.


SKUPŠTINA

Članak 16.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Udrugom, Skupštinu sačinjavaju svi poslovno sposobni članovi Udruge.

Članak 17.


Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četri godine.
Sjednicu skupštine saziva Predsjednik Udruge na vlastitu inicijativu.
U odluci o sazivanju Skupštine predsjednik utvrđuje dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži najmanje 1/3 članova Udruge,

U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su obavezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostavezahtjeva iz stavka 5. ovog članaka, sazvati će ju predlagatelj , ( odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice).


Članak 18.

Skupštini predsjedava Predsjednik Udruge. U odsutnosti Predsjednika, Skupština će na početku sjednice glasovanjem odrediti osobu kaja će predsjedavati sjednicom.
O radu sjednice vodi se zapisnik , koji se trajno čuva u arhivi Udruge.



Članak 19.

Skupština odlučuje pravovaljano ako je nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, ako Statutom nije određena posebna većina.

Članak 20.

Skupština Udruge

utvrđuje politiku razvitka Udruge,
donosi i mijenja Statut Udruge,
donosi financijski plan i završni račun,
donosi druge akte i odluke vezane za rad Udruge,
bira i razriješuje dužnosti Predsjednika, Doprijedsjednika i Tajnika Udruge,
razmatra i usvaja izviješća o radu Udruge,
daje smjernice za rad Udruge,
odlučuje o žalbama članova na odluke o isključenju iz Udruge,
odlučuje o prestanku rada Udruge,
obavlja i druge poslove određene zakonom ili Statutom.


PREDSJEDNIK

Članak 21.

Izvršne funkcije i druge poslove određene ovim Statutom obavlja Predsjednik Udruge.
Predsjednika Udruge bira Skupština Udruge na mandat od četiri godine.


Članak 22.

Predsjednik:

zastupa Udrugu,
saziva Skupštinu Udruge,
rukovodi radom Skupštine Udruge,
utvrđuje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skupštini na razmatranje i prihvaćanje,
utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove Udruge,
brine o izvršenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupštine Udruge,
upravlja imovinom Udruge,
podnosi izviješće o radu Udruge Skupštini Udruge,
imenuje komisije i slična tijela prema potrebi, te im određuje zadatke,
brine o upoznavanju javnosti sa radom Skupštine Udruge,
nadzira materijalno i financijsko poslovanje Udruge,
donosi odluke o isključenju člana iz Udruge,
obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim općim aktima Udruge.


Članak 23.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Udruge.
Predsjednik podnosi Skupštini Udruge godišnja izviješća o svom radu.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, Predsjednika u svim poslovima zamijenjuje Dopredsjednik.
Mandat Dopredsjednika je četiri godine.


TAJNIK

Članak 24.

Tajnika Udruge bira i imenuje Skupština na mandat od četiri godine za obavljanje stručno—administrativnih poslova u Udruzi.
Tajnik Udruge vodi registar članova.


Članak 25.

Za rad u pojedinim područjima djelovanja Udruga Skupštine ili Predsjednik mogu osnovati stalne i povremene komisije ili druga tijela.
Odlukom o osnivanju komisije ili radnih tijela utvrđuje se njihov sastav, zadaća, vrijeme za koje se osnivaju i odgovornost za obavljanje poslova.


IMOVINA I NAČIN STJECANJA IMOVINE

Članak 26.

Imovinu Udruge čine:

novčana sredstva,
pokretne stvari,
nekretnine,
druga imovinska prava.


Članak 27.

Udruga stječe imovinu:
od članarine,
od dobrovojnih priloga i darova,
od dotacija iz proračuna,
iz drugih izvora u skladu sa zakonom.


Članak 28.

Izviješće o materijalno – financijskom poslovanju Predsjednik Udruge podnosi Skupštini na razmatranje i prihvaćanje.


VI
PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Članak 29.


Udruga prestaje postojati u slučajevima predviđenim zakonom.
U slučaju prestanka postojanja Udruge preostala imovina će pripasti_______________(navesti kome, npr. osnivačima udruge).

U slučaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Udruge dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Udruge.


VII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Statut Udruge donosi Skupština većinom glasova ukupnog broja članova Skupštine Udruge nakon provedene rasprave.

Članak 31.

Tumačenje odredaba ovog statuta daje Skupština Udruge.
Tumačenje drugih akata udruge daje Predsjenik Udruge.





U _________, ___________. godine



______________________________
Predjednik Udruge

( Ime i prezime)

[dinas30]

Hvala Domaru, kad se sprema akcija. Očekujem vas u Istri .
Pozdrav

[damiricic]

Podrška za udrugu . Statut dobro koncipiran i odmjeren . Hvala Stvaraocu

[marac1]

Domar-svaka cast na trudu .
Koliko nas se moze skupiti iz Osijeka i Slavonije?Mislim da je netko vec spomenuo Slavoniju.Trenutno nisam kuci ali od 18.07 sam ponovo u Osijeku pa mozemo se naci ili nesto slicno.

Pozz.....

[domar]

marac1 kaže:

Domar-svaka cast na trudu .
Koliko nas se moze skupiti iz Osijeka i Slavonije?Mislim da je netko vec spomenuo Slavoniju.Trenutno nisam kuci ali od 18.07 sam ponovo u Osijeku pa mozemo se naci ili nesto slicno.

Pozz.....

Ideja mi je, po osnivanju Udruge, dogovore osnivanja podružnice po mjestima i gradovima, svi bi bili članovi Udruge, samo bi postojao jedan predstavnik kojem bi se slali odluke Skupštine, letci, oglasi...

A sve informacije bi se slale putem e-mailova, Foruma.hr, facebooka, i ako bude love javnim priopćenjima.

[domar]

Dopuna članka 7.

Članak 7.

Djelatnosti Udruge su pravna borba:

za partnerski i fer odnos korisnika kredita i banaka koji bi u konačnici rezultirao lakšom otplatom korisniku kredita, a bankama smanji udio „loših“ kredita“,

za bolje informiranja i obrazlaganje postupaka banaka koji mogu dovesti do netransparentnog povećanja rate/anuiteta koeisniku kredita, te samog korisnika kredita dovesti u težak materijalno – financijski položaj, kao što se i dešava zadnjih godina,

za strogo i transparentno definiranje marže banaka prema standardima EU,

protiv svih postupaka banaka koji mogu ići na štetu korisnika kredita.

Pravna borba za ozakonjivanje osobnog bankrota.

Također, slijedeće djelatnosti Udruge su:

uzajamna pomoć i potpora korisnika kredita,

rad na poboljšanju položaja korisnika kredita,

planiranje rada u skladu sa ciljevima i djelatnošću Udruge,

informiranje članova Udruge i javnosti o ostvarivanju ciljeva putem internetskih foruma, društvenih mreža i javnim priopćenjima,

jačanje suradnje sa udrugama civilnog društva, sa srodnim udrugama u republici Hrvatskoj i izvan nj,

organizacija javnih tribina.

[Blackbird]

Hypo banka je promjenila metodologiju obračuna k.s. Korisnici kredita ove banke sada mogu točno izračunati koliko su promjenili "fiksnu maržu" u odnosu na period dizanja kredita:

Visina Administrativne kamatne stope za depozite/kredite u poslovanju s fizičkim osobama Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
utvrđuje se sljedećom formulom:


KD/K = (RKS + KRD) + FM
KD/K = ukupna kamata na depozit / kredit
RKS = referentna kamatna stopa
KRD = kreditni rizik države (bazirano na CDS 5Y)
FM = fiksna marža definirana sklapanjem ugovora o depozitu / kreditu.

[roby313]

Opet roni danas do dna.....

[GOGO80]

Pozdrav svima

Hvala Domaru na sastavljanju statuta.

Moje mišljenje je da trebamo čim prije inicirati i napraviti osnivačku skupštinu,te nakon toga rasporediti ovlasti po županijama.

Za četvrtak 14.7.2011 u 19.40h predlažem neformalni sastanak u Splitu (za sve iz Splita i Splitsko dalmatinske županije) - Joker centar Caffe Sky na IV katu (terasa,imati ću na stolu natpis i logo udruge)

Molio bi da na PM potvrdite dolazak.

Evo danas novi rekord i omjer EUR:CHF 1:1,17

[sick.am]

Evo pregleda kreditne scene u Sloveniji:
http://udrugafranak.wordpress.com/st...i-u-sloveniji/

[nitkov]

Što je sa onim gdje se spominjalo na početku, omogućavanje vraćanja stambenog kredita po tečaju na dan podizanja ili kako su mađari napravili, smanji 20% tečaj i fiksiraj naredne 3 godine ili koliko već...


nitkov

domar kaže:

Dopuna članka 7.

Članak 7.

Djelatnosti Udruge su pravna borba:

za partnerski i fer odnos korisnika kredita i banaka koji bi u konačnici rezultirao lakšom otplatom korisniku kredita, a bankama smanji udio „loših“ kredita“,

za bolje informiranja i obrazlaganje postupaka banaka koji mogu dovesti do netransparentnog povećanja rate/anuiteta koeisniku kredita, te samog korisnika kredita dovesti u težak materijalno – financijski položaj, kao što se i dešava zadnjih godina,

za strogo i transparentno definiranje marže banaka prema standardima EU,

protiv svih postupaka banaka koji mogu ići na štetu korisnika kredita.

Pravna borba za ozakonjivanje osobnog bankrota.

Također, slijedeće djelatnosti Udruge su:

uzajamna pomoć i potpora korisnika kredita,

rad na poboljšanju položaja korisnika kredita,

planiranje rada u skladu sa ciljevima i djelatnošću Udruge,

informiranje članova Udruge i javnosti o ostvarivanju ciljeva putem internetskih foruma, društvenih mreža i javnim priopćenjima,

jačanje suradnje sa udrugama civilnog društva, sa srodnim udrugama u republici Hrvatskoj i izvan nj,

organizacija javnih tribina.

[rosa_salvaje]

nitkov kaže:

Što je sa onim gdje se spominjalo na početku, omogućavanje vraćanja stambenog kredita po tečaju na dan podizanja ili kako su mađari napravili, smanji 20% tečaj i fiksiraj naredne 3 godine ili koliko već...

nitkov

Nemam kredit u švicarcima, ali pratim sve i podržavam vas

Mislim da je ovo gore bolje ne spominjati jer spada u, po meni nerealne zahtjeve. Sigurno neće vratiti tečaj na početni, posebno jer kredit s valutnom klauzulom podrazumjeva da će tečaj varirati.

A ova opcija kao u mađara je opet loša, jer je samo odgađanje neminovnog. Oni opet tu razliku moraju vratiti, samo nakon tri godine. Ako tečaj još poraste za tri godine morat će plaćati rate po novom tečaju plus ovo što se tri godine skupljalo.

Mislim da je jako bitno ići s nekakvim čvrstim i utemeljenim zahtjevima, ako želite da vas netko shvati ozbiljno. Treba ostaviti malo prostora da mogu na prvu pobiti zahtjeve. Nego da je i njima jasno da ste ozbiljni i da bi mogli biti uvučeni u pravnu borbu.

[karaman]

Zaba snižava kamate na stambene kredite u otplati od 1.7.2011
Novom promjenom kamatne stope na stambene kredite u otplati vezane uz euro vratit će se na razinu s početka 2008., odnosno na razdoblje prije svjetske financijske krize, dok će za kredite vezane uza švicarski franak biti na još nižoj razini

MENI JE KREDIT U CHFovima ZA 0,3% veći nego početkom 2008 što znači da ZABA laže! . Kakva je situacija kod vas?
(Početak 2008 smatram do 1.4.2008. Od 1.4.2008 kamata na kredit podignuta je za 0,6%, a od 1.11.2007 su ga podigli za 0,5%, naravno sad smanjuju po 0,25%)

Linkovi u kojima se može pronaći detaljna izjava ZABE:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...F-934BAAFEEBEA
http://www.poslovni.hr/vijesti/zaba-...ti-178190.aspx
http://me.seebiz.eu/zagrebacka-banka...plati/ar-1731/

[nitkov]

Po meni je ipak glavni problem tečaj, jer da ti sad i smanje kamatu za 1% (nek me se ne hvata za točan izračun), tebi bi i dalje rata bila veća, zašto?
Zato što ti si obračunava kamata na glavnicu koja više nije 420kkn, već 625kkn ili od sutar 650kkn, ako si recimo dužan 100kCHF.

Tako da je možda realnije tražiti i dobiti fiksiranje tečaja CHF umanjenog za 20% i to samo za stambene kredite kako su dobili i Mađari. Ipak ostaje nada da će za 3 godine, stvarni tečaj popustiti.

Ovo bi bila vatrogasna mjera, ne trajno rješenje, nešto kao znak dobre volje, a ne gluposti koje su dali sa produljenjem otplate.

nitkov

karaman kaže:

Zaba snižava kamate na stambene kredite u otplati od 1.7.2011
Novom promjenom kamatne stope na stambene kredite u otplati vezane uz euro vratit će se na razinu s početka 2008., odnosno na razdoblje prije svjetske financijske krize, dok će za kredite vezane uza švicarski franak biti na još nižoj razini

MENI JE KREDIT U CHFovima ZA 0,3% veći nego početkom 2008 što znači da ZABA laže! . Kakva je situacija kod vas?
(Početak 2008 smatram do 1.4.2008. Od 1.4.2008 kamata na kredit podignuta je za 0,6%, a od 1.11.2007 su ga podigli za 0,5%, naravno sad smanjuju po 0,25%)

Linkovi u kojima se može pronaći detaljna izjava ZABE:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...F-934BAAFEEBEA
http://www.poslovni.hr/vijesti/zaba-...ti-178190.aspx
http://me.seebiz.eu/zagrebacka-banka...plati/ar-1731/