Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.03.2012., 21:24   #61
Quote:
mata000 kaže: Pogledaj post




ali jednu stvar nikako ne razumijem. ako bi isprintali novac i plasirali ga jedan mjesec na tržište, gdje bi ti taj novac stavio idući mjesec? u banke? u čarapu? ne razumijem taj dio...

ne ne, nisam ja uvjeren da bi otislo samo u investicije. ja kazem da nesto SIGURNo bi otislu u investicije. Ti tvrdis da NISTA nebi islo u investicije, vec bi samo lik digo cijene. E pa nece ici. Dakle vjerojatno bi bilo svega.
I investicija, i povecane potrosnje, i novih radnih mjesta.
Nebi svi investirali, ali NETKO bi.
Znaaci za tu odredjenu kolicinu investicija - situacija bi bila bolja nego u varijanti bez tog printa i bez tih investicija.

Zasto bi kupio 2 bureka ? Pa ti ne citas sta ti pisem. Rekao sam da bi sirotinja kupila 2 bureka. To nisi vidio ? Onaj gladan bi kupio 2 bureka, ti bi popio 3 pive vise, netko drugi bi kupio 100 kuna bolej tenisice. dake SVATKO ima svoj rang u koji ce potrosit tih 100 kuna vise. Pa nece svi kupovat bureke halo ?! Daj shvati primjer, sta sad trebamo za apsolutno svako dobro napisat jer ti ne kuzis da je "burek" primjer nekog dobra ?

Za drugi dio, investicija - tu si u pravu. nece niko povecavat ako jednokratno prodaje vise bureka. Ako dugorocno prodaje vise bureka onda ce povecati zar ne ? Ili dugorocno prodaje vise tenisica (da mi se ne uhvatis za bureke).
Sad je u tom dijelu rasprava za dugorocno tiskanje ili ne.

Ovo zadnje mi nije jasno sta mislis. Koji novac iduci mjesec ?
Znaci ovako, ovaj mjesec se isprinta XY miljardi i podjeli. Iduci mjesec se ne isprinta. Dakle te miljarde su tamo gdje su zavrsile. Kod pekara , mesara, prodavaca tenisica. On ih imaju i s njima rade sta hoce. Mozemo dalje razvijat teoriju.
Pekar bi (usljed xy zarade od novih bureka) sebi kupio novi auto. Pa je sad novac kod prodavaca auta. Prodavac auta je prodao auto vise i ima vecu proviziju, on ce doma sinu kupit novu loptu za nogomet.i tako bla bla.


Ne kuzim zasto pitas gdje je dalje novac ? pa nije nestao, tu je negdje kola uokolo
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 21:28   #62
Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Pa valjda se taj novac kroz centralnu banku daje bankama kao kapital koji mogu pozajmiti građanima. Znači opet sav taj emitirani novac ide u ruke onih koji ga traže, neće sigurno odjednom svi dobiti 100-200kn više. Netko će dobiti 1000kn više, a netko 50kn više. A oni koji ostanu na istom, imati će manje za onaj postotak kolika je inflacija bila.

Vi se jadnog pekara uvatili, on od toga neće ništa dobiti, niti znači da će on podići cijene na temelju jedne povišene emisije novca. Ne može se printati novac i jednostavno podijeliti građanima, pa se jednostavno te hipoteze ostavite, jer kako zaključak može biti valjan ako je sama premisa netočna?

Svaka emisija novca vodi inflaciji, ali i valjda povećanim gospodarskim rastom i gospodarskom aktivnošću. Neće se emitirati novac ako to tržište ne traži, kada tržištu fali novaca on će se tiskati, sada ovisi kakve će to posljedice imati. Valjda je idealno ako se emitira novac koji će podići gospodarsku aktivnost i time podići nacionalni doodak te će time i doći do rasta standarda. Ne mora značiti da će to uvijek imati negativan učinak na vanjskotrgovinsku bilancu, ako će ta emisija doprinjeti rastu konkurentnosti i tehnološkom napretku. A ako će se tiskati da pokrije proračnske rupe, onda jebiga... onda su svi na gubitku.
Vidi njega ) Da se ostavimo teze jer se nece ostavrit. Ma nemoj Ajde zatvori pola foruma. Zato jer netko prica na "autima" o letecem ferariju, pa bi ti to zatvorio jer se nikad nece desit Daj prouci malo cemu sluzi forum.

Dakle, dali ce se nesto desiti ili se nece desiti, nije NIKAKAV razlog da mi ne pricamo o tome.

I uostalom sta je otpis dugova nego varijanta printanja novaca. Eto ti Island. Islandske banke oprostile xy duga gradjanima na kredite. Zamisli, nisu propali nego procvjetali od tog poteza.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 22:13   #63
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
Za drugi dio, investicija - tu si u pravu. nece niko povecavat ako jednokratno prodaje vise bureka. Ako dugorocno prodaje vise bureka onda ce povecati zar ne ? Ili dugorocno prodaje vise tenisica (da mi se ne uhvatis za bureke).
Sad je u tom dijelu rasprava za dugorocno tiskanje ili ne.
Iz ovog tvog primjera, nakon što prodavaču tenisica/bureka poharaju dućan, on će za sljedeći mjesec povećati ponudu i količinu jer misli da će zaraditi.

Nakon mjesec dana, ispostavi se da ipak ljudi više ne kupuju i propade mu investicija.

I tako se sve vrati kako je i bilo prije mjesec dana, jedino nam treba više novčanica za iste stvari.
Zek0slav is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2012., 03:47   #64
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
I uostalom sta je otpis dugova nego varijanta printanja novaca. Eto ti Island. Islandske banke oprostile xy duga gradjanima na kredite. Zamisli, nisu propali nego procvjetali od tog poteza.
Pa da, ja sam isto stava da se na sve moguće načine mora osloboditi dodatna sredstva najširem sloju ljudi da gospodarstvo cvjeta, a ne suprotno da se krpaju proračunske rupe. Treba dozvoliti da na tržištu raste potražnja kroz višu kupovnu moć građana, to je valjda i temelj kapitalizma.

A ovo za zatvaranjem foruma. Ae, u pravu si...
__________________
Life is a bitch and Im gonna fuck it
Lion_punk is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2012., 04:12   #65
nego, zasto bi uopce povisivali cijene proizvoda kad ih se pocne vise kupovati, time trgovci sami zapravo stvaraju inflaciju, da ostave cijene kakve jesu jos uvijek bi zaradivali vise nego prije, a sto rade je to da dizu cijenu u skladu s potraznjom, pa to je glupo, zasto bi to radili/zasto to rade uopce, stete i sebi i drzavi i ljudima
Starcraftpro is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2012., 08:37   #66
gledaj, jedno je pričati u teoriji, da drugo je ono što pokazuje praksa. jel se itko od vas barem probao igrati poduzetnika? normalno da će dići cijene ako osjeti povećanje dohotka kod svojih potrošača, pa svatko normalan bi to napravio jer želi maksimizirati svoj profit. pa nije pekara/nešto drugo karitativna udruga pa eto neće dizati cijene da svi mogu kupiti više njegovih proizvoda. jer da bi mogao prodati više, on mora dići proizvodnju, zaposliti nove ljude, a to sve podiže i njegove troškove. on bi vjerojatno imao veći prihod, ali ne nužno i veći profit. teorija opadajućih prinosa, rekli bi neki...

ako bi se mi razinom dohotka nakon mjesec dana vratili na početnu razinu, a ona milijarda kuna bi i dalje bila u opticaju, postoje dvije solucije; ili je proizvođač digao cijene pa mi sada imamo manjak novca koji nadoknađujemo iz kredita ili je digao proizvodnju pa sada trpi gubitke jer mu ponuda premašuje potražnju. u svakom slučaju, ništa dobroga... ili misliš da će proizvođači dizati/spuštati proizvodnju svaki mjesec?

tiskanje novca i ovakva podijela istoga je sama po sebi apsurdna. ljudi po prirodi ne cijene ono što dobiju na poklon, ono što zarade sa svojih deset pristiju puno više cijene. jer ako je, po tebi, tiskanje novca nešto pozitivno, zašto se onda uopće mučimo? kad nam zatreba, mi malo isprintamo? koje bi to investicije pokrenuo s milijardom kuna, od koje bi barem pola otišlo u potrošnju građana? s pola milijarde kuna, da je na jednoj hrpi, možeš finu stvar napraviti, ali kako je to disperzirano na cijelu državu, koja je takva kakva je, to je bačen novac. šteta papira ne kojem je tiskan, bolje da su djeci u vrtićima tiskali bojanke...

otpis dugova banaka u DRŽAVNOM vlasništvu na islandu u jednu ruku možeš usporediti s tiskanjem novca, ali valja tekstove o islandu pročitati do kraja, a ne samo dijelove koji ti pašu. jer nisu otpisani svi dugovi, već samo oni koje su građani imali prema bankama u državnom vlasništvu. oni su se napravili pametni pa na referendumu odbili vratiti dugove prema stranim bankama, a koje su sami stvorili???? najbolje sad da odem u PBZ, dignem kredit i onda mi daju referendum na kojem me pitaju da li želim da država vrati kredit umjesto mene, kad ja već ne mogu? ne, ja ga ne mogu vratiti, država ga ne treba vraćati, nek se jebu talijanski bankari!! eto, po toj logici su se islanđani vodili. ta priča je daleko od kraja jer su strane privatne banke naravno sve dale na sudove; potraživanja se vrte oko cifre od 85 mlrd eura... što ako sudovi kažu da islanđani moraju vratiti te dugove?

mi se ne trebamo pravit pametni i tiskat novac, već zasukat rukave, ostavit se ispijanja kavica po birtijama i uhvatit se posla!! te kafanske priče o tiskanju novca i sličnim "lakšim" načinima izlaska iz krize treba ostaviti grcima...
mata000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2012., 11:25   #67
Quote:
mata000 kaže: Pogledaj post
mi se ne trebamo pravit pametni i tiskat novac, već zasukat rukave, ostavit se ispijanja kavica po birtijama i uhvatit se posla!! te kafanske priče o tiskanju novca i sličnim "lakšim" načinima izlaska iz krize treba ostaviti grcima...
Slažem se. Stvaranje novca treba prepustiti bankama. Oni znaju kako se to radi. Ne treba se mješati u posao koji se nema pojma. J.F.Kennedy je ubrzo nakon državne emisije greenback dolara poginuo od metka, a taj novac je povučen. To je dokaz da je štampanje novca pogrešno i pogubno kako za financije države, tako i za svakoga tko se upetlja u posao državne emisije novca.

Razmišljanje o štampanju novca kao rješenju problema je zbilja pogrešno. Država više ne bi morala dizati kredite i krupni kapital i banke bi ostale bez zarade na obveznicama. A tko bi onda mogao pokupovati naše tvornice, zemljište, hotele i otpustiti masu radnika? Sve to ne bi bilo moguće.

Mirovinsko osiguranje bi mogli imati svi sa navršenih 65 godina. I ne bi se moralo raditi do smrti. Zdravstveno osiguranje bi mogli imati svi. A priznajte, to fakat nije u redu. Jer se zdravstvo mora privatizirati i biti skupo. Ali kako, ako krupni kapital ne kamatari preko kredita? Zašto zdravstvo mora biti skupo? Jer doktori i vlasnici klinika moraju masno zarađivati. Oni to ne bi mogli, kada bi se štampao novac.

Ma ima toga još masu, al nije na nama da se time bavimo. Banke i krupni kapitalisti znaju što je dobro za njih. A automatski to je dobro i za nas. Sjetite se: "Što je dobro za Agrokor, dobro je i za Hrvatsku".
--------------

Malo satire u životu nije na odmet.
__________________
Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
sites.google.com/site/financijskisustav/home/
=>Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

Zadnje uređivanje Nostrađurus : 22.03.2012. at 12:02.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2012., 11:54   #68
Quote:
Starcraftpro kaže: Pogledaj post
nego, zasto bi uopce povisivali cijene proizvoda kad ih se pocne vise kupovati, time trgovci sami zapravo stvaraju inflaciju, da ostave cijene kakve jesu jos uvijek bi zaradivali vise nego prije, a sto rade je to da dizu cijenu u skladu s potraznjom, pa to je glupo, zasto bi to radili/zasto to rade uopce, stete i sebi i drzavi i ljudima
Kada se povisi količina robe onda cijene padaju!
Kada je manja ili ista količina robe cijene rastu!

Mi nismo povećali količinu proizvoda nego količinu novčanica. I cijena raste, jer se mora zadovoljiti veći broj kupaca.
Zek0slav is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 07:52   #69
Smijem li ja ovako upitati?
Što sprečava državu da napravi nešto slično, ali zapravo različito, predloženom u prvom postu - dakle, ne da isprinta milijardu kuna i podijeli ih svakom stanovniku po 200 kn - nego da odredi, primjerice, 50 kapitalnih projekata od strane države godišnje (škola u gradu x, sportska dvorana u općini y, bolnica u gradu z, cesta između mjesta a i b,...), prikupi ponude po sistemu "ključ u ruke", odabere najpovoljniju ponudu i isprinta strogo namjenski točno toliko novca koliko pojedina investicija zahtijeva?
Dijete me to pitalo, a ja mu odgovorio da bi potrasle cijene svih proizvoda potrebnih za gradnju tih objekata, ali nisam baš siguran da je to pravi odgovor.
čvarkožder is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 09:23   #70
P kad god se ubacuje višak novca u sustav, dešava se inflacija odnosno rastu cijene. A cijena je ravnoteža između ponude i potražnje. Očito da ako bi se povećala potražnja i cijene bi porasle. Jedino ako bi paralelno rasla i ponuda cijene bi ostale iste. Novac se konstantno 'printa' (u fizičkom ili elektronskom) obliku i smatra se da je umjerena inflacija (1-2%) dobra i poželjna. Ako se to nekontrolirano radi događaju se primjeri koji su navedeni na prvoj stranici (najpoznatiji je primjer za vrijeme gospodarske krize u Njemačkoj između 2 svjetska rata).
__________________
“Because the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do.”-Steve Jobs
Diego Rivera is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 09:40   #71
Quod licet Iovi, non licet bovi. Vrlo jednostavno.

Sent from my SM-G360F using Tapatalk
__________________
Rutherford B. Hayes (11 March 1888).
lee_chan is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 09:45   #72
Quote:
čvarkožder kaže: Pogledaj post
Smijem li ja ovako upitati?
Što sprečava državu da napravi nešto slično, ali zapravo različito, predloženom u prvom postu - dakle, ne da isprinta milijardu kuna i podijeli ih svakom stanovniku po 200 kn - nego da odredi, primjerice, 50 kapitalnih projekata od strane države godišnje (škola u gradu x, sportska dvorana u općini y, bolnica u gradu z, cesta između mjesta a i b,...), prikupi ponude po sistemu "ključ u ruke", odabere najpovoljniju ponudu i isprinta strogo namjenski točno toliko novca koliko pojedina investicija zahtijeva?
Dijete me to pitalo, a ja mu odgovorio da bi potrasle cijene svih proizvoda potrebnih za gradnju tih objekata, ali nisam baš siguran da je to pravi odgovor.
Bitno je naglasiti da bi državno printanje novca sasvim sigurno poljuljalo povjerenje građana u kunu čime bi se dodatno smanjila potražnja za kunama, a to vodi u hiperinflaciju. Dakle, čak i 'malo' printanja može prouzročiti potop valute.
krcmije is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 10:01   #73
Quote:
lee_chan kaže: Pogledaj post
Quod licet Iovi, non licet bovi. Vrlo jednostavno.

Sent from my SM-G360F using Tapatalk
Tocno tako! A to je zato sto kuna nije svjetska valuta i zato treba imati podologu u svjetskim valutama ili valuti kako bi ostala vjerodostojna.
Noach is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 22:48   #74
Obzirom da je 30% konv. maraka krivotvoreno, mislim da to ide sa vrha, a ne iz neke garaze.
Hdnst is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 22:54   #75
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
ne ne, nisam ja uvjeren da bi otislo samo u investicije. ja kazem da nesto SIGURNo bi otislu u investicije. Ti tvrdis da NISTA nebi islo u investicije, vec bi samo lik digo cijene. E pa nece ici. Dakle vjerojatno bi bilo svega.
I investicija, i povecane potrosnje, i novih radnih mjesta.
Nebi svi investirali, ali NETKO bi.
Znaaci za tu odredjenu kolicinu investicija - situacija bi bila bolja nego u varijanti bez tog printa i bez tih investicija.

Zasto bi kupio 2 bureka ? Pa ti ne citas sta ti pisem. Rekao sam da bi sirotinja kupila 2 bureka. To nisi vidio ? Onaj gladan bi kupio 2 bureka, ti bi popio 3 pive vise, netko drugi bi kupio 100 kuna bolej tenisice. dake SVATKO ima svoj rang u koji ce potrosit tih 100 kuna vise. Pa nece svi kupovat bureke halo ?! Daj shvati primjer, sta sad trebamo za apsolutno svako dobro napisat jer ti ne kuzis da je "burek" primjer nekog dobra ?

Za drugi dio, investicija - tu si u pravu. nece niko povecavat ako jednokratno prodaje vise bureka. Ako dugorocno prodaje vise bureka onda ce povecati zar ne ? Ili dugorocno prodaje vise tenisica (da mi se ne uhvatis za bureke).
Sad je u tom dijelu rasprava za dugorocno tiskanje ili ne.

Ovo zadnje mi nije jasno sta mislis. Koji novac iduci mjesec ?
Znaci ovako, ovaj mjesec se isprinta XY miljardi i podjeli. Iduci mjesec se ne isprinta. Dakle te miljarde su tamo gdje su zavrsile. Kod pekara , mesara, prodavaca tenisica. On ih imaju i s njima rade sta hoce. Mozemo dalje razvijat teoriju.
Pekar bi (usljed xy zarade od novih bureka) sebi kupio novi auto. Pa je sad novac kod prodavaca auta. Prodavac auta je prodao auto vise i ima vecu proviziju, on ce doma sinu kupit novu loptu za nogomet.i tako bla bla.


Ne kuzim zasto pitas gdje je dalje novac ? pa nije nestao, tu je negdje kola uokolo

Hoće hoće😂
A zli pekar će odmah dignuti cijene, tako da si radi isti profit sa 60% manje prodanih bureka.
A drugi će mirno gledati kako obezvrjeđuje njihov rad.😂

Inače to ti se zove spin i ekstrakcija pozornosti na nebitno.
__________________
Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, Korijen Davidov, on će otvoriti knjigu i sedam pečata njezinih
Alatnicar is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2017., 10:20   #76
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
....................
Ma ima toga još masu, al nije na nama da se time bavimo. Banke i krupni kapitalisti znaju što je dobro za njih. A automatski to je dobro i za nas. Sjetite se: "Što je dobro za Agrokor, dobro je i za Hrvatsku".
--------------

Malo satire u životu nije na odmet.
Ti si već 2012. bio Ptica zloslutnica !!

[I]
Quote:
Alatnicar kaže: Pogledaj post

Hoće hoće��
A zli pekar će odmah dignuti cijene, tako da si radi isti profit sa 60% manje prodanih bureka.
A drugi će mirno gledati kako obezvrjeđuje njihov rad.��

Inače to ti se zove spin i ekstrakcija pozornosti na nebitno.
A EU upravo o tome misli: http://www.vesti.rs/Vesti/EVROPA-POK...h-vratite.html
Evropski ekonomisti došli su na ideju, u pokušaju da spasu evrozonu, da svakom građaninu poklone 500 evra koje mogu da potroše na šta god žele, bez obaveze da novac vrate ili plate kamatu na njega.

Ono što je poenta ovog darežljivog postupka Evrope jeste da podstaknu potrošnju među građanima. U evrozoni problem nastaje kada građani troše premalo novca, a upravo do toga je sada došlo.


Ipak je velika razlika izmežu RH i EU :
Hrvati vole trošiti i onda kada nemaju ništa !

Ipak se to tako ne radi. Država koja štampa novac daju ju poslovnim bankama uz neku kamata, a banke građanima i poduzećima uz nešto veću kamatu.
A vlada je tu da daje direktive koliko štampati i po kojoj kamati tražiti povrat.
Kod nas bi se ovaj model brzo raspao jer bi Todorić odmah tražio 100 milijardi kuna za propali Agrokor

Zadnje uređivanje krena : 25.07.2017. at 10:31.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.07.2017., 23:18   #77
Bio sam ptica zloslutnica !

Quote:
Kod nas bi se ovaj model brzo raspao jer bi Todorić odmah tražio 100 milijardi kuna za propali Agrokor
https://www.vecernji.hr/vijesti/kako...grokor-1185182

Kako je novac za pomoć ‘malima’ dospio u Agrokor
Za svaku kunu uloženog privatnog novca država FGS-u daje još toliko. U početku je bilo sumnjivo hoće li se time otvoriti prostor za ulaganja koja kontroliraju veliki
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2017., 16:05   #78
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Bio sam ptica zloslutnica !



https://www.vecernji.hr/vijesti/kako...grokor-1185182

Kako je novac za pomoć ‘malima’ dospio u Agrokor
Za svaku kunu uloženog privatnog novca država FGS-u daje još toliko. U početku je bilo sumnjivo hoće li se time otvoriti prostor za ulaganja koja kontroliraju veliki
Lako je prognozirati propast jer je ona skoro pa sigurna. A pogotovo za najveće igrače (Agrokor). Inače printanje novca uopće nema smisla u kapitalizmu bez granica. Najboljim kapitalistima je puno lakše preuzimati imovinu srednje klase, kada se novac ne printa. Printanje novca u konačnici ruši tržišno formiranje cijena. A to ne smijemo dozvoliti.
__________________
Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
sites.google.com/site/financijskisustav/home/
=>Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2017., 16:09   #79
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Lako je prognozirati propast jer je ona skoro pa sigurna. A pogotovo za najveće igrače (Agrokor). Inače printanje novca uopće nema smisla u kapitalizmu bez granica. Najboljim kapitalistima je puno lakše preuzimati imovinu srednje klase, kada se novac ne printa. Printanje novca u konačnici ruši tržišno formiranje cijena. A to ne smijemo dozvoliti.
A vezanost za zlatni standard ?
Dovodi do ovoga:

1924. godine je postavljen za ministra finansija u vladi Stenlija Boldvina u kojoj je bio zadužen za katastrofalni povratak Ujedinjenog kraljevstva na Zlatni standard što je izazvalo deflaciju, nezaposlenost i prouzrokovalo štrajk rudara koji je 1926. godine prerastao u Generalni štrajk. Odluke koje su prouzrokovale ovakve posledice inspirisale su poznatog engleskog ekonomistu Džona Majnarda Kejnza da napiše delo Ekonomske posledice gospodina Čerčila u kojem je izneo argumente koji su ukazivali na to da će povratak na zlatni standard izazvati svetsku depresiju. Čerčil je kasnije priznao da je ovo bila najgora odluka koju je doneo u svojoj političkog karijeri. Ipak, mora se imati u vidu da Čerčil nije bio ekonomista i da se u obavljanju funkcije ministra finansija u velikoj meri oslanjao na savete Guvernera engleske banke Montagi Normana (za koga je Kejnz rekao: "Uvek šarmantan i uvek u krivu".)

Evo još malo o tome:
http://trzisnoresenje.blogspot.hr/20...-standard.html
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.08.2017., 17:32   #80
pričate gluposti, novac se printa svaki dan od kad je dvostrukog knjigovodstva i banaka

svaki bankovni kredit je printanje novca, svaki državni deficit je printanje novca

Quote:
Commercial banks can also create so-called “inside” money, i.e. bank deposits – this happens every time they issue a new loan. The difference between outside and inside money is that the former is an asset for the economy as a whole, but it is nobody’s liability. Inside money, on the other hand, is named this way because it is backed by private credit: if all the claims held by banks on private debtors were to be settled, the inside money created would be reversed to zero. So, it is one form of currency that is created – and can be reversed – within the private economy.

https://www.ecb.europa.eu/explainers..._money.en.html
99% novca stvoreno je na taj način, sve osim ovo malo kovanica i novčanica što cirkulira iz ruke u ruku

većina novca je knjigovodstveni zapis, novac = dug

opasno je prestati s printanjem novca, onda imamo depresije, recesije, propast i smak svijeta
Antikapitalist is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:47.