Monadologija?

[Black Revenger]

Dajte mi, molim vas, napišite kome je ona posvećena i zakaj?

[obelix]

Brzo mi objasni što ima filozofsko u ovoj temi, inače leti u smeće...

[Black Revenger]

to je napisal lajbnic koji je filozof, a mene zanima kome je posvetil tu knjigu i zakaj ju je posvetil baš toj osobi.

to sam smjestil na ovaj podforum jer tu pišu ljudi koji bi trebali znati odgovor na to moje pitanje.
zadovoljan?

[obelix]

A joj da! Skroz sam posenilio... Inače, Leibnitz je puno poznatiji po drugim djelima, a ovo sam skroz smetnuo s uma...

Anyway moram ić' ali nadam se da će ti neki dežurni filozof ovdje odgovoriti. On je tamo pisao da je bog vrhovna monada, ovako na brzinu...

Niš, napisat ću o tome malo kasnije...

[Black Revenger]

ne valjda da nitko ne zna?

[delija]

Black Revenger: ne valjda da nitko ne zna?

Izvod iz jedne knjige:
"...Što se tiče škola koje sam završio iste su bile vezane samo za mehaniku i strojarstvo.
No, interesantno je da sam veoma dobar slikar (zapaženo od moje 6-te godine "ovog" života) - iako nisam učio slikati.
Također, sviram dobro gitaru, usnu harmoniku - a nitko me nije učio svirati.
Uz to anatomiju, medicinu i filozofiju poznajem veoma dobro, da ne kažem odlično.
A kada sam započeo u životu nešto prvi puta raditi, često sam puta imao osjećaj da sam To već radio.
Ili, kad sam se prvi puta našao u nekim kvartovima europskih gradova, prepoznavao sam ih.

I za mene, uz ostalo (što ću kasnije iznijeti) - to su neki od dokaza koji navode na to da; uz Memorijske stanice koje su ugrađene u materijalnom tijelu čovjeka, a koje spadaju ''pod nadležnost'' Spirita, moraju postojati i (vantjelesna) Individualna spiritualno-memorijska polja (Monade) gdje se "odlažu", u vidu Memorije, intelektualna saznanja i mnoge (jako izražene) pozitivne i negativne Emocije koje “Spirit registrira” tijekom života koji ostvaruje u Materijalnom tijelu.
(Vidi sliku 1)
Svakako da i ova (Vantjelesna) Individualna spiritualno-memorijska polja (monade) padaju ''pod nadležnost'' Spirita.

No šta je spirit čovjeka (živog bića)?
Znamo da nema razumnog čovjeka koji ne prihvaća informaciju da čovjek posjeduje spirit (Dušu).
Također znamo da je pojam spirit obrađivan od strane svih do sad živućih filozofa.
Po meni, Aristotelov opis spirita je najtočniji.
Naime on je objavio ovo mišljenje za spirit:
“Spirit se odnosi prema tijelu kao oblik prema materiji, on je živom tijelu uzrok i početak, on mu je svrha, on je i njegova suština.
Spirit imaju svi živi organizmi.
Spirit biljke ima samo snagu hranjenja, dok spirit životinje ima osim toga i snagu osjećanja, požude i kretanja, dok spirit čovjeka, pored svega toga, ima još i snagu uma, tako da čovjek pomoću spirita živi, osjeća i misli.”
Spirit ne može postojati duže od tijela, niti može postojati bez tijela.”

Po mojim informacijama ovo je svakako jedna od najtočnijih definicija za spirit.
U svakom slučaju, Priroda i Stvoritelj su spiritu dodijelili ogromnan zadatak da čovjek ostvari kampletan životni put od začetka do smrti.
(Kompletne informacije o spiritu (duši) će biti iznešene kasnije).

Što se tiće monada, (htio bih upoznati one koji to ne znaju), monade se spominju još od vremena starogrčkih filozofa.
O monadama su pisali svi filozofi.
Ipak, poznato je da je Gottfried Wilhelm Leibniz bio prvi koji je razvio sistematsko učenje te nedjeljive jedinice.
Njegova saznanja o monadama je dogradio Branimir Petronijević koji je za monadu rekao: “Monada je pojedinačna svijest, nedjeljivo biće; njeni atributi su svijesnost i volja”.
I mnogo je istine u ovoj rečenici u što ćete se uvjeriti ako pročitate moja djela.
Ipak, kako niko nije opisao mjesto gdje se nalaze monade, to su filozofi-materijalisti i mogli poništili spoznaju postojanja monada..
Možda će neko pitati zašto se i ja ne služim terminom monade.
Jednostavno radi boljeg razumjevanja - jer monade su; (vantjelesna) spiritualno-memorijska polja koja služe kao spremišta memorija iz SVIH “života spirita” (koje su spiriti “proživjeli” u SVIM materijalnim tijelima).
(Primjedba za informaciju; …koje su spiriti “proživjeli”… nije pogrešna – jer u svakom novom reinkarniranom životu formiran je, u čovjeku (živom biću) Novi spirit).
I upravo ukupna vrijednost Memorije koja se nalazi u spiritualno-memorijskom polju je važna za nivo prirodne inteligencije koju pokazuje čovjek; čiji je Spirit “vezan” za to Polje.
Konačno, ja sam monade nazvao (vantjelesnim) spiritualno-memorijskim poljima iz tog razloga jer ja znam kako su nastala ta polja, gdje se nalaze i koja je svrha njihovog postojanja – na koji sam način ta polja konkretizirao. (Slika1)
Stoga znam da tim poljima više odgovara ovaj naziv.
Usputna napomena: Energetski kanali (dakako i linije koje tvore Energetsku mrežu) su stvarani od impulsnih čestica što znači da nisu punolinijski (kako su prikazani na slici 1 a kasnije na ostalim slikama (-------) već su isprekidani (- - - -) (vidi slike 17, 18 i 19)..
Svakako, detaljno o tome u poglavlju: Kako su nastajali Energetski kanali i mreže?

Inače, ova (vantjelesna) Individualna spiritualno-memorijska polja... možemo slobodno usporediti s videorekorderskom trakom, ili čipom za odlaganje memorije, ili još bolje s kompjuterskim Tvrdim diskom.

Eto, upravo nam ova spoznaja dozvoljava da prihvatimo tvrdnju mnogih koji vjeruju da se reinkarnacija ostvaruje!
I ostvaruje se!
Ali pazite - reinkarnacija (o kojoj će kasnije biti još mnogo riječi) se ne ostvaruje onako kako nam to nudi učenje o ponovnom utjelovljavanju Spirita (Duše) ili njihovom preporađanju već..."

[Black Revenger]

delija hvala na objašnjenju

kome je Leibniz posvetil tu knjigu (monadologiju)?

[obelix]

Ne znam točno, ali najverojatnije je princu Eugenu von Savoyenu, jer ju je napisao na njegov poticaj.

[Porto]

Aha!

Konacno prava tema..
Pa o Monadama bi se itekako dalo pricati...

delija je napisao dobar "uvod u Monadologiju"

U gnostickoj "filozofiji" mnogo se govori o Monadama te odnosu nas, kao kako bi parsifal rekao, ugljikovih jediniki.., "slikonoša" i Bozanskih Monada. Nauk o Monadama jedna je specificnih karakteristika po kojima mozete prepoznati tranfiguristicko ucenje... no filozofija je jedno, a praktican rad s Monadama sasvim nesto drugo. Mozemo mi o njima filozofirati, ali treba ih aktualizirati u nama samima. Ako zelite, mozemo uci u to malo dublje, ali ce nas to odvesti malo izvan uobicajenih tokova forumske komunikacije.

Hajdemo postaviti stvari ovako:

Zasto je obelix (nesvjesno) reagirao tako kako je reagirao na sam spomen Monada zeleci ih brze bolje izbaciti kao temu sa filozofije?

[nitko i ništa]

Pa, koliko ja znam nije je nikome posvetio. Ta knjiga nije izišla za njegova života, a on joj čak ni naslov nije dao. Kad nije vodio računa o tome da je naslovi valjda nije ni o tome da je kome posveti. U izdanju koje sam ja radi provjere pogledao - Barbarić, 'Živo ogledalo beskonačnog', preporučam od sveg srca - nema posvete ni u izvorniku ni u prijevodu.
Možda ti pitaš za Teodiceju? Ona je posvećena pruskoj kraljici Sofiji, a kao opovrgavanje teorije da su vjera i razum nespojivi. Vjerojatno tebe to zanima jer Voltaire u Candideu opovrgava nauk iz Teodiceje o najboljem iod svih mogućih svjetova.

[delija]

Monadologija je "posvecena" Filozofiji.

A koga interesira Leibnizovo razmisljanje o monadama... moze to pogledati na:
http://www.geocities.com/sinkronicit...adologija.html

A to - Zasto je obelix (nesvjesno) reagirao tako kako je reagirao na sam spomen Monada zeleci ih brze bolje izbaciti kao temu sa filozofije?
desilo se je:
1. zato jer se obeilx prvi puta "susreo" s pojmom monadologija
2. zato jer je on moderator - sto je htio i pokazati pitanjem kojeg je postavio Black Revengeru
3. zato jer postoje Dvije vrste svijesti koje se kod covjeka svakodnevno manifestiraju.
To su:
1. Svijest monade ili Duhovna svijest, koja pokazuje visinu prirodne inteligencije koja se je razvila reinkarnacijom memorije - a koja je Ukupna memorija (iz svih zivota spirita) utisnuta u monadi,
2. Svijest Materijalnog bica - svijest koja pokazuje visinu intelektualizma koji se razvio skolovanjem, citanjem... u toku Ovog, zadnjeg, zivota.

A sto se tice visine Obelixove prirodne inteligencije ja ne zelim davati nikakav komentar.

[Porto]

delija kaže:
Monadologija je "posvecena" Filozofiji.

A koga interesira Leibnizovo razmisljanje o monadama... moze to pogledati na:
http://www.geocities.com/sinkronicit...adologija.html

A to - Zasto je obelix (nesvjesno) reagirao tako kako je reagirao na sam spomen Monada zeleci ih brze bolje izbaciti kao temu sa filozofije?
desilo se je:
1. zato jer se obeilx prvi puta "susreo" s pojmom monadologija
2. zato jer je on moderator - sto je htio i pokazati pitanjem kojeg je postavio Black Revengeru
3. zato jer postoje Dvije vrste svijesti koje se kod covjeka svakodnevno manifestiraju.
To su:
1. Svijest monade ili Duhovna svijest, koja pokazuje visinu prirodne inteligencije koja se je razvila reinkarnacijom memorije - a koja je Ukupna memorija (iz svih zivota spirita) utisnuta u monadi,
2. Svijest Materijalnog bica - svijest koja pokazuje visinu intelektualizma koji se razvio skolovanjem, citanjem... u toku Ovog, zadnjeg, zivota.

A sto se tice visine Obelixove prirodne inteligencije ja ne zelim davati nikakav komentar.

delijo nemoj tako... Obelixova reakcija je u stvari jedan pozitivan znak, znak da je nešto u njemu odreagiralo kada se matrica njegove slike Monade koju on i svi mi nosimo u nama, preklopila sa slikom Vječne Monade. To je jedna vrlo uznemirujuća spoznaja. To da postoji jedna Svijest koju mi našom sviješću nismo u stanju ni apsorbirati a kamoli obuhvatiti svojim razumslim aparatom.

Kada sam postavljao to pitanje htio sam zamoliti deliju da ništa ne govori i da pusti druge da kažu svoje, no nakon malog kolebanja u sebi ipak nisam. No pitanje i dalje stoji.., naime

postoji u nama, u našoj svijesti kao materijalnih bića jedan software koji se uvijek starta, jedan mehanizam koji UVIJEK reagira na sličan način kako je to reagirao Obelix, u trenucima kada je suoćen sa spoznajom o Božanskoj Monadi. O tome sam se uvjerio kako na vlastitom primjeru tako i u primjeru dosta ljudi s kojima sam imao prilike razgovarati o postojanju Monade. Nešto u našoj ego svijesti, neki nagon za samoodržanjem jednostavno nije u stanju prihvatiti činjenicu da postoji nešto više od ograničenja ove naše egzistencije i da smo mi sami kao odmetnute ugljikove jedinke, kao "slikonoše", SAMO U FUNKCIJI božanske Monade i da nas prije ili kasnije, one way or another.., kako idemo putem Logosove evolucije Života samog, svi putevi vode ka tom suočenju sa istinskom prirodom životnog vala Monada koji se nekad davno davno utjelovio u zato, evolucijom pripremljene nosače unutar ovoga svijeta: mene i vas.

[Black Revenger]

obelix kaže:
Ne znam točno, ali najverojatnije je princu Eugenu von Savoyenu, jer ju je napisao na njegov poticaj.

jel to točno (kad ljudi pišu da nije)? imaš kakav dokaz?

[Black Revenger]

nitko i ništa kaže:
Pa, koliko ja znam nije je nikome posvetio. Ta knjiga nije izišla za njegova života, a on joj čak ni naslov nije dao. Kad nije vodio računa o tome da je naslovi valjda nije ni o tome da je kome posveti. U izdanju koje sam ja radi provjere pogledao - Barbarić, 'Živo ogledalo beskonačnog', preporučam od sveg srca - nema posvete ni u izvorniku ni u prijevodu.
Možda ti pitaš za Teodiceju? Ona je posvećena pruskoj kraljici Sofiji, a kao opovrgavanje teorije da su vjera i razum nespojivi. Vjerojatno tebe to zanima jer Voltaire u Candideu opovrgava nauk iz Teodiceje o najboljem iod svih mogućih svjetova.

posvetil ju je nekome.
ne pitam za teodiceju.

Monadologija je "posvecena" Filozofiji.

mislim da nije, jer je profesro postavil potanje kome je posvećena i tko je on bio.
imaš kakav dokaz?




mislim da bi najbolje rješenje bilo da netko podigne knjigu i pogleda. ja bi sam pogledal i ne bi vas mučil, al te knjige nema u mojoj knjižnici.

[Black Revenger]

malo sam se bacil u istraživanje i pronašel ovo

Monadologie (1714, njemački prijevod 1720, francuski original tek 1840)
[Monadologija, Phil. Schr. 6, str. 607-623, Izabr. spisi, str. 257-278]
[Novi hrvatski prijevod Damira Barbarića u Hrestomatija filozofije, sv. 5]
Jedna od najvažnijih rasprava u kojoj Leibniz daje sažetak svoje metafizike. Iako pisana pred konac života, nije za života objavljena. Nastala je u prepisci s R é mondom, na poticaj princa Eugena von Savoyen. Vrijednost je djela prijeporna zbog kratkoće izlaganja, pa je zato vrlo teško shvatljivo iz sebe samoga. Leibniz je u svojoj kasnoj fazi uveo definitivan termin za indivudalne supstancije. Monade nemaju protežnost, ali imaju svoj djelokrug djelovanja. Sadrže svjesno i nesvjesno sve mogućnosti bića. Zato iako su individue, sadrže u svojoj strukturi općenitost. Neuništive su te time ontološki temelj svega pojedinačnoga. Literatura. – Carr, H. W: The Monadology of Leibniz, with an introduction, commentary and supplementary essays, London 1930; Boehm, R: "Notes sur l'histoire des »Principes de la nature et de la grâce « et de la »Monadologie« de Leibniz, Revue philos. de Louvain 55 (1957) 232-251.


valjda ju je posvetil princu Eugenu von Savoyen

[nitko i ništa]

Black Revenger kaže:
malo sam se bacil u istraživanje i pronašel ovo

Monadologie (1714, njemački prijevod 1720, francuski original tek 1840)
[Monadologija, Phil. Schr. 6, str. 607-623, Izabr. spisi, str. 257-278]
[Novi hrvatski prijevod Damira Barbarića u Hrestomatija filozofije, sv. 5]
Jedna od najvažnijih rasprava u kojoj Leibniz daje sažetak svoje metafizike. Iako pisana pred konac života, nije za života objavljena. Nastala je u prepisci s R é mondom, na poticaj princa Eugena von Savoyen. Vrijednost je djela prijeporna zbog kratkoće izlaganja, pa je zato vrlo teško shvatljivo iz sebe samoga. Leibniz je u svojoj kasnoj fazi uveo definitivan termin za indivudalne supstancije. Monade nemaju protežnost, ali imaju svoj djelokrug djelovanja. Sadrže svjesno i nesvjesno sve mogućnosti bića. Zato iako su individue, sadrže u svojoj strukturi općenitost. Neuništive su te time ontološki temelj svega pojedinačnoga. Literatura. – Carr, H. W: The Monadology of Leibniz, with an introduction, commentary and supplementary essays, London 1930; Boehm, R: "Notes sur l'histoire des »Principes de la nature et de la grâce « et de la »Monadologie« de Leibniz, Revue philos. de Louvain 55 (1957) 232-251.


valjda ju je posvetil princu Eugenu von Savoyen

Nije ju niti pripremio za objavljivanje. To je spis iz zaostavštine. Ni naslov joj nije dao. Daki su joj ga izdavači nakon njegove smrti. Uostalom, što će ti to kome ju je posvetio?

[Black Revenger]

nitko i ništa kaže:
Uostalom, što će ti to kome ju je posvetio?

treba mi za filozofiju.


hvala svima na pomoći

[nitko i ništa]

Kad smo već kod quiz pitanja i književnih posveta, pitanje:
Kome je J. Zovko posvetio svoju knjigu 'Ogledi o Platonu'?