Kod kupnje rasvjetnih tijela često se spominju izrazi kao što su “daylight”, “cool daylight” i “warm daylight”, ili temperatura svjetlosti koju rasvjetno tijelo daje u kelvinima (npr. 4000K, 6500K itd.). Kao što je već spomenuto, sunce je najbolja rasvjeta za biljku, te se s umjetnom rasvjetom želimo najviše približiti spektru koje isijava sunce. Sunce daje kontinuirani spektar svjetlosti valnih duljina između 400 i 700 nm, kao što je prikazano na slici ispod. Niti jedno rasvjetno tijelo ne isijava na samo jednoj specifičnoj valnoj duljini, nego se kombiniraju sve valne duljine isijavanja sa snagom isijavanja na pojedinoj valnoj duljini. Time se dobije srednja vrijednost koju pomoću Wienovog zakona pomaka pretvaramo u temperaturu svjetlosti u kelvinima.
Spektar sunčeve svjetlosti
Evo nekih temperatura sunčeve svjetlosti u pojedinim uvjetima / dobima dana:
2500 do 3500K – jutarnje i večernje sunce (crveni spektar)
5000-5500K – sunce u podne (bijeli spektar)
6000-8000K – oblačno nebo (plavi spektar)
8000-12000K – sunčani dan u hladu, većina svjetla dolazi od plavog neba
Dane vrijednosti su samo okvirne da steknete dojam o tome što je temperatura svjetlosti.
CRI INDEKS
CRI (color rendering index) je mjera u kojoj rasvjetno tijelo imitira savršen izvor svjetlosti. U našem slučaju je sunce savršen izvor. Na nekim mjestima se može naći da CRI predstavlja kvalitetu svjetla. Vrijednosti CRI-a su između 1 i 100, pri čemu veća vrijednost označava veću sličnost savršenom izvoru. Kod kupnje umjetne rasvjete za biljke, uvijek je dobro obratiti pažnju na CRI. Poželjno je da CRI bude što veći.
VRSTE UMJETNE RASVJETE
Na tržištu postoji veliki broj različitih rasvjetnih tijela. Krenut ćemo od najboljih opcija prema lošijima.
Metal halid rasvjeta
Metal halid (MH) sijalice obično imaju temperaturu boje u plavom spektru. To ih čini najboljom opcijom za vegetativni rast papričica (do cvjetanja). Mana im je poprilično visoka cijena i stoga nisu pogodne za kućni niskobudžetni uzgoj. Novije izvedbe ovih sijalica su dostupne u više spektara, pa tako i u crvenom koji je pogodan za period cvjetanja. CRI indeks im varira između 60 i 90, ovisno o proizvođaču.
HPS (high pressure discharge) rasvjeta
Ovaj tip rasvjete je dugoročno najisplativiji za uzgoj zbog najmanje potrošnje naspram pružene količine svjetlosti. Cijena ovakve rasvjete također je izvan budžeta kućnog uzgoja. HPS sijalice obično isijavaju u crvenom i narančastom spektru, što pogoduje cvjetanju i većem urodu. Glavni problem kod HPS rasvjete je taj što biljke obično narastu više i sa većim razmacima između grana nego kada se uzgajaju pod metal halid rasvjetom. Ovaj tip rasvjete je idealan ako se koristi u plasteniku uz vanjsku rasvjetu koju biljke dobivaju od sunca. Također je idealan u spregi sa metal halid rasvjetom koja se koristi do faze cvjetanja, nakon čega se prebacuje na HPS rasvjetu. Također je opcija da se obje vrste rasvjete kombiniraju, te se na taj način dobije odličan spektar koji će biti dobar za sve aspekte rasta i uroda kod biljaka. Zanimljiva napomena: ako kupujete opremu za HPS rasvjetu, trgovci će vas gledati s podsmjehom i misliti da kupujete rasvjetu za uzgoj marihune. Naime, HPS rasvjetu koriste svi “ozbiljni” uzgajivači koji žele imati kvalitetnu “robu”
Fluorescentna rasvjeta
Fluorescentna rasvjeta je dostupna i jeftina. S obzirom na ukupnu cijenu može se reći da je best buy za kućni uzgoj, ali ipak treba pripaziti na neke stvari kod kupnje. Uz lampu je obavezno kupiti prigušnicu, te starter u slučaju kada prigušnica nije elektronska. Generalni savjet kod kupnje fluorescentne rasvjete za uzoj ljutih papričica je da temperatura boje bude između 4000 i 5500K, te da CRI bude što viši (80 ili više). Kod izbora fluorescentne rasvjete nude nam se slijedeće opcije:
T8 i T12 fluorescentna rasvjeta
Standardne fluorescentne cijevi koje se za malo novaca mogu kupiti u gotovo svakom dućanu koji drži rasvjetna tijela. Snaga im ovisi o dužini i varira od 18 do 70W. Snaga isijavanja je dovoljna za početni uzgoj papričica, ali je biljke potrebno držati na najviše desetak centimetara udaljenosti da bi dobile dovoljno svjetla. Ove sijalice se gotovo uopće ne griju, tako da nema straha da će se papričice spaliti ako su im blizu. Kada biljke porastu ovaj tip rasvjete više nije dovoljan za njihove potrebe, osim ako se koristi veća količina sijalica što ekonomski neće biti isplativo kada dođe račun za struju.
T5 HO (high output) rasvjeta
Ovaj tip fluo cijevi proizvodi skoro duplo više svjetla nego standardne T8 cijevi. Također se ne griju previše. Cijena im je nešto veća nego standardnim T8 cijevima, ali je i dalje u rasponu prihvatljivom za kućni i manji profesionalni uzgoj. U slučaju kombiniranja više ovakvih cijevi, može se dobiti jako dobro osvijetljen veći prostor za manju cijenu nego što bi stajala HPS ili MH rasvjeta, uz tek nešto veću potrošnju energije.
CF (compact flourescent)
Kod nas su ove sijalice poznate pod nazivom “štedne žarulje” i može ih se naći po veoma prihvatljivim cijenama. Većina ih ima standardno grlo pa ne zahtijevaju nikakve dodatne prigušnice niti kompliciranu instalaciju. To ih čini odličnima za manji kućni uzgoj ali treba pripaziti na temperaturu boje i CRI indeks što je kod jeftinijih modela ponekad poprilično teško saznati.
LED rasvjeta
Primjena LED rasvjete za rast biljaka ima potencijala, ali je tek u početnoj fazi razvoja i nije previše raširena. Cjenovno je neisplativo ulagati u LED rasvjetu, ali vjerujem da ova tehnologija ima budućnost i na ovom području.
Obične žarulje
Obične žarulje zbog svojeg spektra i iskoristivosti nisu nikako dobre za uzgoj biljaka. Ovu opciju nemojte koristiti ni u kojim uvjetima, osim ako želite plaćati velike iznose računa struje.
REFLEKTORI
Koju god vrstu rasvjete koristili, pobrinite se da je svjetlost usmjerena prema biljkama dobrim reflektorom. U suprotnom gubite i do 50% svjetlosti. Pošto su komercijalno dostupni reflektori poprilično skupi, može se koristiti bijela ili alu folija koju nalijepite na karton kao reflektor. Ovaj način daje sasvim zadovoljavajuće rezultate uz gotovo nikakav trošak. Naravno, kupljeni reflektori imaju iznad 85% refleksije, dok reflektori napravljeni od alu folije ili bijele folije imaju između 50 i 60%. No i to je puno više nego da reflektora uopće nema.
24 SATA RASVJETE VS DAN/NOĆ
Kada ljute papričice rastu u prirodi, odnosno na otvorenom prostoru, normalno je da se izmjenjuju periodi noći i dana. Ima mnogo rasprava o tome da li je za ljute papričice dobro da budu pod rasvjetom 24 sata, ili je bolje da im se dopusti period mraka. Od svega što se može pronaći na Internetu, literaturi i u razgovoru s uzgajivačima, došao sam do odgovora da je za ljute papričice najbolje da u prvih 8 tjedana, odnosno u periodu vegetacije, budu 24 sata pod rasvjetom. Tako se puno bolje i brže razvijaju. Kasnije kada biljka ulazi u fazu cvjetanja potrebni su joj periodi tame, inače neće cvjetati niti dati plodove što nam nikako nije cilj. Ako iz nekog razloga ne možete ostaviti biljke osvijetljene 24 sata, pobrinite se da u prvoj fazi razvoja papričice imaju barem 12 – 16 sati svjetla dnevno. U suprotnom se puno sporije razvijaju, što će značajno produžiti period do uroda. U našim klimatskim uvijetima to znači da ćete imati papričice taman kada je vani opet prehladno za uzgoj.
ZAKLJUČAK
Slika iznad prikazuje koja je količina rasvjetnih tijela potrebna da se dobije jednak intenzitet svjetlosti kao s jednom HPS (ili MH) sijalicom. Pošto je HPS (i MH) sistem rasvjete poprilično skup, moj je savjet da odaberete fluo rasvjetu. I to T5 fluo cijevi za veću količinu sadnica, ili štedne žarulje za manju količinu sadnica. U svakom slučaju obavezno napravite (ili kupite) dobar reflektor koji će svjetlost usmjeravati na biljke kako bi bilo što manje gubitaka svjetlosti. Ako imate mogućnosti, dobro je da svjetlo bude upaljeno 24 sata barem prvih 8 tjedana uzgoja. Nakon toga će biljke ionako ići na balkon, u vrt ili na prozor. Tada će već biti proljeće i sunčani dani će zamijeniti dane pod umjetnom rasvjetom, te će se papričice puno brže i bolje razvijati.