Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

 
 
Tematski alati Opcije prikaza
Prev Prethodni post   Sljedeći post Next
Old 02.03.2010., 23:30   #10
Bagarići

Quote:
lightangel07 kaže: Pogledaj post
Eee hvaaaaaaaaaaalaaa puuunoooo
lijepo detaljno.. to sam i trazila
Pronašao sam još nešto o Bagarićima:

Danas na duvanjskom području Bagarići žive u Mesihovini (78 obitelji, 376 članova), Bukovici ()48 obitelji), Brišniku (20), Omolju (5, 27), Letki (4, 26) i Lugu (4, 23)
Starinom su iz Mesihovine, iako postoji i pretpostavka da je to Sarajevo „po jednoj mutnoj tradiciji, je zabilježenoj u Bukovici kod Duvna, Bagarići su starinom od Sarajeva; odakle su došli pred više stotina gofina na Duvno“. Makar ta vijest zvuči slabo Vjerojatno, bilježimo ipak, možda donekle u njezinu potvrdu da je već 1741. U Sarajevu, u mahali Latinluk, bila obitelj Bože Bagarića, a 1768. U istom gradu već četiri.

Najstariji pisani spomen o Bagarićima je onaj od 21. Srpnja 1735.god. kada je makarski biskup Stipan Blašković u sklopu pastirskog pohoda Bosni tomankoj „blagoslovio trave, vodu i sol katolicima i muslimanima, slavio misu, pripovjedao i krizmao veliki broj djece te odraslih, podjeli zapise i otiđe u selo Miljacku (zaselak Mesihovine, op. A.I.) odsjednuvši u kući Jakova Bagarića“

Jakov Bagarić je glavar 23-člane obitelji, koju je u popisu 1741./42. Uvrstio biskup fra. Pavao Dragičević. U Mesihovini tada žive još tri obitelji s tim prezimenom: dvojica Grga s 10 odnosno 8 ukućana i 10-člana obitelj Marka Bagarića; u Brišniku tada obitavaju dvije Bagarić obitelji: Jerkina 17 i Filipova s 12 ikućana; 5-člana obitelj Bože Bagarića živjela je u Dunićima (tadašnji naziv za Sovće pokraj Gruda).

Dakle, brojke idu u prilog tezi da su Bagarići sarosjedilački duvanjski, a ne sarajevski rod, jer 1741./42.god. na duvanjskom području živi 6 obitelji s 80 članova i vjerojatno s Duvna odseljena 5-člana obitelj u Dunićima. I popis biskupa fra. Marijana Bogdanovića 1768.god. još više potkrepljuje
pretpostavku o duvanjskom podrijetlu Bagarića , jer u Mesihovini žive 4 obitelji sa 72 člana (Markova s 25, Lovrina s 18, udovice Kate s 15 i Nikolina s 4 člana) a u ostatku Duvna još su 3 obitelji Bagarića s 32 ukućanina (u Brnišniku i Crvenicama Markova i Grgina obitelj s po 12) i u Cebari (Jozina sa 8 članova).
Sarajevski Bagarići mnogo su neuvjrljivi u brojkama: 1741./42. Već spominjana 6-člana obitelj Bože Bagarića (Natalis Bagarich), a 1768. u domaćina Bože glede broja, u obitelji nema promjena, dvije su obitelji po 4 člana – Ivanova i Stipanova, dok Pavino domačinstvo ima 3 člana.

Iza popisa 1768.god. pripadnici ovoga roda postupno se sele u obližnju Bukovicu ali i na kuprešku visoravan. „Na Kupresu oni prvo odlaze u selo Juriče pod Plazenicom; doseljuju iz Bukovice, što znači svakako nakon 1768.,a samo selo Juriči do toga doba uopće još nije potojalo. Na Kupres dolaze 1777. Jer se 21.3. te godine rodio Stipan (Fra Bono) Bagarić. Iz Juriča prelaze prvo u Rastičevo, Grbešinu dolinu, kamo ih naseljuje beg Miralem, ali za kraće vrijeme, jer odlaze u Stražbenicu gdje su oni i danas. Tu ih je pratila posebna seća; janjilo im se godišnje 500 ovaca. Iz Stražbenice preselili se u sela sve tamo do Otinovaca“

Danas Bagarići na kupreškom području žive u Bilo Potoku, Stražbenici, Osmanlijama, Zloselima i Otinovcima.

S duvanjskog područja Bagarići između 1770. I 1810. Doseljavaju i u sjevernu Bosnu, na derventsko-pleharsko područje, u sela Sočanicu i Mišnice. U maticama župe Plehan 1791.god. zabilježeno je doseljavanje u Sočanicu Martina Bagarića i njegove supruge Mande rođene Tolić od Duvna.
Bukovička grana Bagarića karakteristična je i po tome što je katoličkoj crkvi dala više svečenika, ponajviše franjevaca.

O najpoznatijem od njih fra Ivi (1842.-1787.) njegov mlađi imenjak zapisuju i ovo: „u neku ruku postao je legenda: kazivanj i priče o njemu se još čuju; priča se o njegovoj snazi, neustrašivosti i svađama s Turcima; o njegovu konju Vransu i utrkama s begovima. Osim župničkog i svečeničkog poziva i rada- župnik u Duvnu i Seonici – bavi se i političkim poslovima: jedan je od fratara koji su 1875.god. išli u Imotski na poklom bečkom caru Franji Josipu; s ustanicima na području Kamešnice (1875.-op.A.I.) bio je u dosluhu i vezama, i tako je pripremao naod na ustanak protiv Turaka i na dolazak austrijske carske vojske koja će u ljeto 1878.god. zaposjesti Bosnu i Hercegovinu. Dočekao je tu gosinu, ali ne i dane: umro je u Seonici samo tri mjeseca prije ostvarenja svog sna (8. svibnja).“

Fra Ivo Bagarić mlađi (rođen 1919.) uz zapažen svećenički rad i dužnost u franjevačkom redu bavi se i znanošću i publicistikom, objelodfanivši „Kumaran ili Betlehem“, monografiju župe Bukovca zatim pet knjiga za potrebe svećenika – propovjednika i kultnu knjigu „Duvno-povjest župe duvanjskog samostana“, kojom je osigurao visoko mjesto među zaslužnim Duvnjacima svih vremena.
Trenutačno još trojica svećenika roda Bagarić iz Bukovice služe bogu i narodu: fra Mirko (rođen 1949.), dominikanac Stipe Bagarić (1941.) i dijacezanski svećenik Jakov Bagarić (1925.) inače rodni brat fra Ivin. Prselio u vječnost kada je rukopis ove knjige završavan pokoj mu vječni.

Evo i nekih ogranaka Bagarića: Glizići, Gajići, Ćagići, Perčinovići, Libinovići, Sekanovići, Čamberovići, Adžići.
K_e_N_s_A_i_1 is offline  
Odgovori s citatom
 


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:50.