Bitka kod Termopila, film "300" i grčko-perzijski ratovi - povijesna rekonstrukcija.

[Cro_Rex]

Tijekom zadnjih 2500 godina, bitka kod Termopila preoblikovala se u jedan od najvećih povijesnih preokreta ikad; od teškog i sramotnog poraza Grka do priče o tobožnjem "herojskom otporu i požrtvovnosti". Neću se zamarati filmskim greškama filma "300" već ću služeći se povijesnim činjenicama i logikom pokušati rekonstruirati bitku i objasniti najčešće zablude o grčko-perzijskim ratovima proizašle iz filma "300" te općenito iz popularne kulture bazirane na grčkim izvorima.


PRVO, razjasniti ću neka pogrešna tumačenja o izgledu Grka i Perzijanaca.

1) Izgled perzijskog cara Kserksa:


Napomena: Točan izgled cara Kserksa je baziran na crtežima oblikovanim prema reljefima s palače u Perzepolisu.

Falsifikacijski i povijesno netočni film prikazuje Kerksa kao ćelavog i gotovo golog, koji nosi samo remen, čizme i ogrtač. Tu su i upadljivi lanci koji vise preko njegove glave, grudi i tijela (pokušaj prikazivanja njegove "tiranske i sadističke naravi"), te mnogi piercinzi, igle, karike, naušnice, itd. Dugi crni nokti ga pokušavaju prikazati kao zvijer s velikim pandžama, dok ga pak šminka prikazuje kao homoseksualca. S druge strane, pravi Kserksov izgled baziran na perzijskih reljefima pokazuje čovjeka s dugom, bujnom i kovrčavom kosom te bradom.

2) Perzijski izgled:


Napomena: Točan izgled Perzijanaca je baziran na crtežima oblikovanim prema reljefima s palače u Perzepolisu.

Iako su prikazani uglavnom kao crnci u filmu, Perzijanci su bijelci; narod Indo-iranskog podrijetla. Sama riječ "Iran" - drugi naziv za Perziju; znači "arijan", ili preciznije "zemlja arijaca (indoeuropljana)". Osim nepoznavanje osnovnih antropološkog znanja, holivudski redatelji su prikazali Perzijance kao potpuno pokrivene (čime su vjerojatno željeli aludirati na arapske bombaše samoubojice), no Perzijanci nisu arapski narod niti su nosili krpe na glavi.

3) Izgled besmrtnika:


Napomena: Točan izgled besmrtnika je baziran na crtežima oblikovanim prema reljefima s palače u Perzepolisu.

Ovo je još jedan primjer demoniziranja Perzijanaca; perzijski besmrtnici nisu izgledali kao nindže i nisu nosili maske. Prema velikim ustima i širokim nosevima može se zaključiti da je autoru filma kao inspiracija poslužila afrička ili polinezijska totemska kultura, koja nema veze s onom perzijskom/iranskom.

4) Spartanski izgled:


Napomena: spartanski izgled je nacrtan prema antičkim grčkim sklupturama te crtežima na vazama.

Iako su mnogo realisičniji od Perzijanaca, čak su i Spartanci pogrešno prikazani. Filmski Spartanci su gotovo goli, no pravi Spartanci su nosili teški oklop od bronce i željeza.

[Cro_Rex]

DRUGO, raščistiti ću neke fikcije oko Bitke kod Termopola.

1) Fikcija: Spartanci su brojali 300 vojnika.
Činjenica: Kao što vidite, sami naslov filma je pogrešan. Naime, u bitci kod Termopila borilo se 8300 Grka od čega 2200 Spartanaca, a ne 300. Prema grčkom povjesničaru Diodoru Sicilijanskom, lista grčkim vojnika izgledala je ovako:
2200 Spartanaca (1300 hoplita i 900 helota)
3000 drugih Peloponežana (uključujući Mantinejce, Arkađane, Korinćane)
3100 ostalih Grka (Tespijci, Tebanci, Fokiđani)

2) Fikcija: Perzijanci su brojali milijun(e) vojnika.
Činjenica: Najveći lažov među povjesničarima, Herodot, napisao je kako je prilikom invazije na Grčku sudjelovalo 5.2 milijuna perzijskih vojnika, što odbacuju svi moderni povjesničari. Za usporedbu, najveća bitka u povijesti rimske vojske bila je bitka kod Filipa u kojoj je sudjelovalo 200,000 rimskih vojnika. Moderni povjesničari procijenjuju različite brojke kad je u pitanju perzijska vojska, uzimajući u obzir mnoge faktore poput perzijskih vojnih sustava, logističkih mogućnosti, grčkog krajolika, te mogućnostima opskrbe. Prema mnogim povjesničarima (kao što su John A. Scott, Robert Cohen, W. W. Tarn, Ernst Obst, Eduard Meyer, De Sanctis, Helmut Berve, Ulrich Wilcken, Jerry Bentley, Herbert Ziegler, Heather Streets, itd.) broj perzijskih vojnika bio je 100,000, dok povjesničari poput Hans Delbruecka tvrde kako je Grčku napalo svega 15-20 tisuća Perzijanaca. Uzmemo li te brojke u obzir, ispada kako su grčki povjesničari preuveličali brojke neprijateljske vojske za čak - 350 puta!

3) Fikcija: "Nekolicina se suprostavila mnoštvu".
Činjenica: Nacrtao sam jednu shemu da vam objasnim povijesnu istinu...



Kao što vidite, prolaz je bio 14 metara šriok, a grčka se falanga sastojala od 3 ili 4 reda vojnika, dok su njihova koplja bila dužine max. 2.7 metara. Prema tim činjenicama možemo logički zaključiti kako se borilo maksimano po 50 vojnika s obje strane!
Može li itko od vas zamisliti milijune, tisuće, ili pak stotine perzijskih vojnika koji se bore u tako uskom prolazu?! To je jednostavno fizički nemoguće.
Povucite analogiju s modernim stadionima; i sami znate da je potrebno barem pola sata da gledatelji napuste tribine kroz 20 izlaza, pa se zapitajte koliko bi vremena trebalo vojnicima pod punom opremom i s zalihama da prođu kroz 14 metara širok prolaz? Vjerojatno nekoliko dana, što upućuje na to da su Perzijanci više vremena potrošili prolazeći kroz klanac nego boreći se protiv grčkih neprijatelja.

4) Fikcija: Perzijski vojnici bili su robovi.
Činjenica: Perzija nikada nije bila robovlastnička država, i ropstvo je bilo zabranjeno u svih tridesetak perzijskih pokrajina ili satrapija. Istodobno, ropstvo je prakticirano u svim grčkim gradovima-državama, čak i u tzv. "demokracijama". Osnivač dinastije Ahemenida, odnosno Perzijskog carstva - Kir Veliki, bio je prvi državnik u povijesti koji je garantirao jednakost, ravnopravnost i ljudska prava za sve stanovnike njegovog carstva. Njegov dokument, famozni Kirov cilindar, bio je prvi pisani dokument o ljudskim pravima.
Perzijska vojska bila je profesionalna i strogo organizirana, poznata kao najmoćnija antička armija jer su osvojili najveći teritorij u povijesti antičkog svijeta, veći i od Alekandarove Makedonije ili Trajanovog Rimskog carstva. Besmrtnici, elitna carska vojska, bili su birani isključivo iz redova Perzijanaca ili Medijaca, a trenirani su od rođenja kao i Spartanci. Što se Spartanaca tiče, oni su bili robovlasnička država - preko 50% spartanske populacije činili su robovi, poznatiji kao heloti. Koliko ste puta čulu u filmu "free Greeks" ili pročitali u knjigama o borbi grčke "demokracije protiv tiranije"? Ironično, zar ne?

5) Fikcija: Spartanci su zadržali Perzijance 10 dana.
Činjenica: Spartanci su zapravo zadržali Perzijance 5 dana, no ne mačevima i kopljima, već zato što je perzijski car Kserkso dao Grcima petodnevni ultimatum da se povuku. Nakon što je ultimatum istekao, Perzijanci su jednostavno porazili Grke.

6) Fikcija: "Hrabri" Leonida je odlučio ostati i boriti ste protiv mnogo veće vojske.
Činjenica: Povijesni zapisi kažu da je Leonida, nakon što su Perzijanci okružili Grke - naredio povlačenje. Tespijski general Demofilus i njegovih 700 Tespijanaca su ti koji nisu željeli napustiti bojište. Konačno, možda su se svi Grci pokušali povući no nisu mogli jer su bili okruženi. To jest pretpostavka, no jednako kao i ona Herodotova predpostavka da su Spartanci odlučili "ostati i umrijeti".

7) Fikcija: "Hrabri" Grci pokušali su ubiti cara Kserksa.
Činjenica: Ova povijesna i filmska glupost o pokušaju napada na neprijateljskog vođu je vrlo česta u Hollywoodu; Hrabro srce, Gladijator, Alexader. No razmišljamo li zdravom logikom - to je besmislica. Antični vođe poput Kserksa i sličnih zapovijedali su svojim vojskama mnogo dalje od prvih linija bojišta jer su trebali zaštitu kao glava vojske, te pregledan pogled na bojište. Da bi bio siguran od napada strijelama, najvjerojatnije je to da se perzijski car nalazio nekoliko stotina metara od prvih crta bojišnice. Dakle, da su Grci zaista pokušali ubiti Kserksa, trebali su napustiti formaciju falange, napasti perzijske linije, preživjeti perzijski napad strijelama, probiti se kroz nekoliko stotina metara perzijskih vojnika i besmrtnika. Zvuči moguće? Naravno da ne.

8) Fikcija: "Hrabri" Grci pokušali su sačuvati Leonidino tijelo.
Činjenica: Stara vojnička praksa iz gotovo svih antičkih vojski bila je da vojnici brane zapovijednika do kraja, što implicira da je Leonida najvjerojatnije umro među zadnjim Grcima. Dalje, razmišljamo li logički - ostalo je možda samo nekolicina Grka poslije Leonide, pa tko ga je pokušao spasiti? Gdje bi odnijeli njegovo tijelo? Očito, radi se o još jednom Herodotovom pokušaju da glorificira grčki poraz koliko je god to moguće.

9) Fikcija: Perzijanci nisu uspjeli dokrajčiti Grke u izravnoj borbi pa su ih poubijali strijelama.
Fact: Još jedna nelogična besmislica. Kao prvo, Grci su bili zaštićeni u prolazu širokom 14 metara visokim liticama, te njihovim teškim oklopom i štitovima, stoga je nemoguće da su Perzijanci ubili Grke samo s njihovim strijelama. Drugo, napad strijelama je uobičajen za početne faze bitke (da se prorijedi obrana), a ne za finalne faze. Uostalom, zašto bi Kserkso slao brojno pješaštvo na grčke pozicije ako ih je mogao poraziti strijelama? I konačno, treća stvar: kako netko može objasniti "ekstremno neproporcionalne" perzijske žrtve ako su Perzijanci ubijali Grke samo s strijelama (iz daljine)?

10) Fikcija: Grci su bili nadjačani 3:1 protiv Perzijanaca tijekom bitke kod Plateje.
Činjenica: Moderne procijene govore kako su zapravo Grci bili brojčano nadmoćniji i to u omjeru 3:2. Herodot spominje 110,000 Grka, a s druge strane moderni povjesničari procijenjuju broj Perzijanaca na 70,000, i to sačinjenih uglavnom od grčkih i azijskih saveznika pod vodstvom perzijskog satrapa Mardoniusa, što podrazumijeva da su se Grci kod Plateje zapravo borili izemđu sebe.

[Cro_Rex]

TREĆE, ispraviti ću neke pogrešne zaključke:

1) "Bitka kod Termopila je dokaz grčke hrabrosti":
Od 8300 grčkih trupa:
- 1 (Efijalt) je kolaborirao
- 400 (Tebanaca) se predalo
- 2600 (Spartanaci, heloti i Tespijci) je ubijeno
- 6000 (svi ostali) je pobjeglo
Zvuči li to ikome od vas "hrabro" ili "slavno"? Meni ne.
Kada se mala vojska suprostavi većoj na otvorenom bojištu, to je hrabrost, jer veća vojska ima brojčanu prednost: postoji fizička mogućnost da se npr. 8000 vojnika bori protiv njih 30,000 (u omjeru 1:4). No kada se manja vojska suprostavi većoj u klancu širine 14 metara, to nije nikakva hrabrost jer veća vojska nema nikakvu brojčanu prednost; mogu se maksimalno boriti po njih 50 s obje strane, a obje vojske mogu podjednako osvježavati trupe vlastitim rezervama.

2) "Rat je počeo zato što je Perzija invazirala Grčku"; "Perzija nije uspjela pokoriti Grke"; "Grci su pobijedili Perzijance na kraju":
Grčki tvorci povijesnih bajki poput Herodota tvrde da je Perzija pokušala osvojiti Grčku, što je povijesna neistina. Perzija je napala Grčku zato što su Atena i Eretrija poticale pobunu u Joniji i Egiptu, te zato što su njihovi gusari uništili hram u Sardu. Kada je Kserksova kaženjenička ekspedicija porazila Grke; osvetili su se razarajući Atenu i Eretreju do temelja, poslije čega je većina perzijske vojske, skupa s besmrtnicima i samim Kserksom - otišla doma u Perziju. Grčku su nastavili čuvati uglavnom njihovi grčki saveznici, koji su kasnije poraženi od strane antiperzijske grčke koalicije kod Plateje. Iako Grci danas bitku od Plateje smatraju "velikom povijesnom pobjedom", Perzijanci na nju gledaju kao na običnu seljačku bunu. Službeno, rat između Perzijanaca i Grka okončan je Kalijinim mirom, 30 godina poslije velikih bitaka. Navedene povijesne činjenice pokazuju kako Perzijancima nije bilo do okupacije Grčke, već do kažnjavanja Atene zbog njezine potpore pobunama u perzijskim pokrajinama na Mediteranu. Poslije se Perzija doslovno igrala s grčkim gradovima-državama tijekom Peleponeškog i Korintskog rata; prvo su pomogli Spartancima da pobijede protiv Atenjana, a kasnije su pak pomagali Atenjanima da pobijede Spartance i tako izjednače balans sile. Klasična "zavadi pa vladaj" politika.

3) "Spartanci su bili najbolji vojnici u povijesti":
Najlakši način da provjerimo uspješnost spartanske vojske kroz povijest jest statistika njihovih ratova i bitaka, odnosno pobjeda i poraza.
Sastavio sam kronološku listu SVIH spartanskih ratova u povijesti:
Rat-1. Perzijski rat (3-0-2 pobjede-nerješeno-porazi):
1 * Battle of Thermopylae.........(480 BC)...........PORAZ
2 * Battle of Artemisium............(480 BC)...........PORAZ
3 * Battle of Salamis.................(480 BC)...........Pobjeda
4 * Battle of Plataea.................(479 BC)...........Pobjeda
5 * Battle of Mycale..................(479 BC)...........Pobjeda
Rat-2. Peleponeški rat (6-2-13):
1 * Battle of Sybota...............(433 BC)..........Nerješeno
2 * Battle of Potidaea.............(432 BC)..........PORAZ
3 * Battle of Chalcis...............(429 BC)..........Pobjeda
4 * Battle of Rhium.................(429 BC)..........PORAZ
5 * Battle of Naupactus...........(429 BC)..........PORAZ
6 * Battle of Mytilene..............(427 BC)..........PORAZ
7 * Battle of Tanagra..............(426 BC)..........PORAZ
8 * Battle of Olpae.................(426 BC)..........PORAZ
9 * Battle of Pylos.................(425 BC)..........PORAZ
10 * Battle of Sphacteria..........(425 BC)..........PORAZ
11 * Battle of Amphipolis..........(422 BC)..........Pobjeda
12 * Battle of Mantinea............(418 BC)..........Pobjeda
13 * Battle of Mantinea............(418 BC)..........PORAZ
14 * Battle of Syme.................(411 BC)..........Nerješeno
15 * Battle of Cynossema..........(411 BC)..........PORAZ
16 * Battle of Abydos...............(410 BC)..........PORAZ
17 * Battle of Cyzicus..............(410 BC)..........PORAZ
18 * Battle of Notium...............(406 BC)..........Pobjeda
19 * Battle of Mytilene.............(406 BC)..........Pobjeda
20 * Battle of Arginusae...........(406 BC)..........PORAZ
21 * Battle of Aegospotami.......(404 BC)..........Pobjeda (finalna)
Rat 3. Korintski rat (2-0-3):
1 * Battle of Haliartus...........(395 BC)..........PORAZ
2 * Battle of Nemea..............(394 BC)..........Pobjeda
3 * Battle of Cnidus..............(394 BC)..........PORAZ
4 * Battle of Coronea............(394 BC)..........Pobjeda
5 * Battle of Lechaeum.........(391 BC)..........PORAZ
Rat-4. Tebanski rat (0-0-2):
1 * Battle of Leuctra..............(371 BC)..........PORAZ
2 * Battle of Mantinea............(362 BC)..........PORAZ
Rat-5. Kleomeneški rat (3-0-1):
1 * Battle of Mount Lycaeum.......(227 BC)..........Pobjeda
2 * Battle of Ladoceia................(227 BC)..........Pobjeda
3 * Battle of Dyme....................(226 BC)..........Pobjeda
4 * Battle of Sellasia..................(222 BC)..........PORAZ (finalni)
Ostali ratovi i bitke u kojima je sudjelovala Sparta (3-0-5):
1 * Battle of Sepeia...........(494 BC)...................Pobjeda
2 * Battle of Tanagra..........(457 BC)..................Pobjeda
3 * Battle of Phyle.............(403 ili 404 BC)..........PORAZ
4 * Battle of Munychia........(403 ili 404 BC)..........PORAZ
5 * Battle of Piraeus...........(403 BC)..................Pobjeda
6 * Battle of Tegyra...........(375 BC)..................PORAZ
7 * Battle of Megalopolis.....(331 BC)..................PORAZ
8 * Battle of Gythium.........(195 BC)..................PORAZ
FINALNA STATISTIKA:
Bitke:
17 pobjeda
2 nerješenih
26 poraza
Dakle, povijesna činjenica jest da su Spartanci poraženi u 60% bitaka u kojima su sudjelovali. Pobijedili su u samo jednom ratu, peleponeškom, i to samo zato nakon što su ih poslije serije poraza protiv Atenjana Perzijanci potpomogli s desecima vojnih brodova i drugim opskrbama. Spartanci jesu poznati po svojoj rigoroznoj disciplini i vojnom životu što je uzrok da je njihovo ime postalo sinonim za velike ratnike u grčkom i zapadnom svijetu, no njihova vojna (ne)uspješnost kroz povijest pokazuje da nisu bili ni do koljenima najboljim ratnicima u antičkoj povijesti; Asircima, Perzijancima i Rimljanima.

4) "Spartanci se nikad ne povlače, Spartanci se nikad ne predaju":
Tipična grčka bajka. Kao što možete provjeriti u mom prethodnom članku; Spartanci su 26 puta poraženi u bitci. Poslije svake bitke, stotine Spartanaca je - preživjelo! Kako su tisuće Spartanaca mogli preživjeti u tih 25 bitaka (izuzevši onu kod Termopila), ako se "nikad ne povlače ili predaju"?! Jednostavno nelogično i - neistinito.

5) "Grčki uspjeh bio je u tome što su zadržavali perzijsku armiju dok su se ostali Grci okupljali":
Još jedna nelogičnost s obzirom na povijesne činjenice:
- Grci su zadržali Perzijance pet dana (zbog ultimatuma), dok je bitka trajala nekoliko sati, ili pak 2 dana prema grčkim izvorima.
- Bitka kod Termopila se održala 480. prije Krista.
- Perzijska armija se povukla iz Grčke također 480. prije Krista.
- Bitka kod Plateje, kada su ratovali ujedinjeni Grci se održala slijedećeg proljeća; 479. prije Krista!

6) "Grci koji su sklopili savezništvo s Perzijancima bili su izdajnici":
Tokom grčko-perzijskih ratova, svaki grčki polis (grad-država) osim Atene i Sparte bio je perzijski saveznik. To uključuje Tesaliju, Tebu, Boetiju i Makedoniju (domovinu Aleksandra, kasnijeg osvajača Perzijskog carstva). Kasnije, tokom Peleponeškog rata, čak je i Sparta bila perzijski saveznik! Nakon što je Sparta porazila Atenu s perzijskom pomoći, Perzijanci su poslije potpomogli i Atenu protiv Sparte u Korintskom ratu koji je završio mirom kojeg su diktirali Perzijanci ("Kraljevski mir" 387. prije Krista). Kao što vidite, SVI grčki gradovi-države su bili perzijski saveznici tokom antičke povijesti.

7) "Grčko-perzijski rat bio je sukob zapadne i istočne civilizacije":
Spartanci nisu ratovali ni za Grčku ni za zapadnu civilizaciju; ratovali su za prevlast i dominaciju nad grčkim teritorijem, o čemu svjedoče i međusobni grčki ratovi prije i poslije perzijske ekspedicije. Isto tako, većina Grka sudjelovala je na strani Perzije tokom njihove ekspedicije, što je dokaz da je "rat između civilizacija" običan apsurd.

8) Perzijanci (“istok”) su sljedbenici “misticizma”:
Perzijska religija u doba ahemenidske dinastije bila je zoroastrizam, najstarija monoteistička religija koja postoji i dan danas u Iranu i u drugim zemljama. Zaratustra je učio kako dobro i zlo stanuje u svim članovima društva, bez obzira na rasu, etničku pripadnost ili religijsko uvjerenje, i da svaki čovjek može birati između dobra i zla. Zaratustra je učio i kako nema "loše rase" ili "loše religije", već samo loših i dobrih ljudi. Važno je još jednom napomenuti kako ta tisućljetna religija postoji i dan danas, dok je grčka politeistička mitologija preživjela samo u dječjim bajkama.
Nešto zanimljivo: grčka mitologija kaže da su Spartanci potomci heroja Herakla, no isto tako kaže kako su Perzijanci potomci heroja Perzeja. No za razliku od ljutitog i sebičnog alkoholičara Herakla, Perzej se spominje kao jedini mitološki junak bez iti jedne mane.

[Cro_Rex]

9) "Spartanske žene su slobodne, a perzijske žene su ropkinje":
U filmu "300" izvjesno je da se perzijske žene prikazuju kao plitki i maloumni "haremski seksualni objekti". Film time ne vrijeđa samo perzijske žene, već i žene općenito. Povijest pak govori nešto potpuno suprotno: žene antičkog Irana (Perzije) bile su svećenice, ratnice, znanstvenice, pa čak i generalice ili državnice. Tijekom perzijske ekspedicije u Grčkoj, žena pod imenom Artemizija bila je zapovijednik perzijske mornarice. Sama perzijska religija zoroastrizam je promicala jednakost muškaraca i žena. S druge strane, grčke žene bile su pod velikom represijom, te nisu imale pravo glasa ni u tzv. "demokracijama" antičke Grčke.

10) "Borba dobra i zla; Grčka predstavlja slobodu, dok Perzija predstavlja tiraniju, Kserkso se naziva "Bogom", itd."
Jasno je da su Perzijanci u filmu prikazani kao "zločesti tirani", no Kserksov status bio je daleko od "svetog" ili uopće autokratskog. Realnost je da je Perzijsko carstvo bilo prvo federalno carstvo u povijesti. Unutrašnja pitanja na nivou carstva rješavana su demokratskim putem a sve federalne jedinice (satrapije) same su rješavale vlastita unutrašnja politička pitanja, što podrazumijeva da su perzijske pokrajine imale status potpunih autonomija. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih su se neki grčki i maloazijski polisi pridružili Perzijskom carstvu, jer time su dobivali prosperitet i sigurnost, za razliku od savezništva s moćnijim grčkim polisima koji su ratovali međusobno i time konstantno slabili. Iako grčki kvazi-patrioti poput Aristotela nazivaju Perzijance "barbarima" (?!) to ne mijenja činjenicu da su grčki nezavisni polisi bili inferiorni elementi u odnosu na civilizacijski sofisticiranije i superiornije Perzijsko carstvo.

[Cro_Rex]

Napomena: ova analiza nije prepisana niti prevedena sa neke stranice, već sam je napisao i posložio ja osobno, uključujući i crteže. Ako nekoga zanima više, predlažem mu ovu povijesnu biblijografiju:

Abbott, J. (1902). Cyrus the Great. New York and London: Harper & Brothers
Boyce, M. (1987). Zoroastrianism: A shadowy but Powerful Presence in the Judaeo-Christian World. London: Dr. Williams’s Trust.
Curtis, J. (2000). Ancient Persia. London: British Museum.
Delebeque, E., & Bizos, M. (1971-1978). Cyrope´die. Texte e´tabli et traduit par Marcel Bizos. Paris : Les Belles Lettres.
Farrokh, K. (2007). Shadows in the Desert: Persia at War. London: Osprey Publishing Ltd.
Frye, R.N. (1962). The Heritage of Persia. London: Weidenfeld & Nicolson.
Frye, R.N. (1984). History of Ancient Iran. Munich: C.H. Beck.
Moorey, P.R.S. (1975). Ancient Iran. Oxford: Ashmolean Museum.
Oxtoby, W.G. (1973). Ancient Iran and Zoroastrianism in Festschriften : An Index. Waterloo, Ontario: Council on the Study of Religion, Executive Office, Waterloo Lutheran University; Shiraz, Iran: Asia Institute of Pahlavi University.
Spatari. N. (2003).Calabria, L'enigma Delle Arti Asittite: Nella Calabria Ultramediterranea. Italy: MUSABA.
Wiesehofer, J. (1996). Ancient Persia: from 550 BC to 650 AD. London and New York: IB Tauris.
Cartledge, P. (2004). The Spartans. Random House
Cook, J.M. (1962). The Greeks in Ionia and the East. London: Thames & Hudson.
Farrokh, K. (2005). Elite Sassanian Cavalry. London: Osprey Publishing Ltd.
Farrokh, K. (2007). Shadows in the Desert: Persia at War. London: Osprey Publishing Ltd.
Head, D. (1992). The Achaemenid Persian Army. Stockport: Montvert Publications.
Holland, T. (2006). Persian Fire: The First World Empire and the Battle for the West. Doubleday Publishing.
Khorasani, M.M. (2006).Arms and Armor from Iran: The Bronze Age to end of the Qajar Period. Legat Verlag.
Sekunda, N. (1992). The Persian Army. London: Osprey Publishing Ltd.
Wallinga, H.T. (2005). Xerxes' Greek Adventure: The Naval Perspective. Leiden Brill Academic Publishers.
Ewen, S. & Ewen, E. (2006). Typecasting: On the Arts and Sciences of Human Inequality. New York: Seven Stories Press.
Parenti, M. (1992). Make-Believe Media: The Politics of Entertainment. New York: St. Martin's Press.
Shaheen, J. (1984). The TV Arab. Bowling green, Ohio: Bowling Green State University Popular Press.
McChesney, R.W. (1997). Corporate Media and the Threat to Democracy. New York: Seven Stories Press.
Brosius, M. (1998). Women in Ancient Persia: 559-333 BC. Oxford: Clarendon Press.
Davis-Kimball, J. (2002). Warrior Women: An Archaeologist's Search for History's Hidden Heroines. Clayton, Victoria: Warner Books.
Farrokh, K. (2005). Elite Sassanian Cavalry. London: Osprey Publishing Ltd.
Farrokh, K. (2007). Shadows in the Desert: Persia at War. London: Osprey Publishing Ltd.
Winchester, B.P.P. (1930). The heroines of ancient Persia: Stories Retold from the Shahnama of Firdausi. Cambridge: Cambridge University Press.

[Legenda]

Dragi moj iranofile!
Prvo zelim reci da mi se sviđa kako si napisao jasne informacije (ali ne bas za mene istinite) i jos kako si stavio fine slike!
Ono sto si napisao PRVO, ja vec to znam a vjerovatno i mnogi da film "300" nije povijesno tocan, da nisu takvi likovi u filmu izgledali povijesno! Ja sam odmah ne vjerovao cim sam prvi put gledao ovaj film. Znas ovaj film je baziran na jednom stripu, redatelj ga nije htio prikazati kao povijesni dokumentarac, vec to je samo film za zabavu.
Znam da nisu samo 300 Spartanaca borili sami vec su im pridruzili i drugi Grci, a brojka oko 8000 koju si naveo mislim da nije to tocna, mora biti manja posto se bore na klancu a dok drugi Grci bi trebali koncentrirati za sakupljanje vojnika dok ne probiju Perzijanci do Atene, Spartanci i sa drugim grckim pomagacima su tu da bi drzali perzijske vojske dok grcka vojska ne bude spremna za borbu sa Perzijancima.
Mozda tebi zvuci nehrabrost, ali bilo bi glupo da mala vojska ako zeli dokazati da je hrabra mora boriti sa mnogo vecim vojskom na otvorenom, to se zove samoubojstvo!

[von_ungern]

1) film 300 realno oživljava strip i možda viđenje sukoba gledano "GRČKIM OČIMA", ne povijesni dagađaj, ali problem je u onome što je Snajder rekao o filmu poslije....


U klancu se vodila samo završnica bitke, u prvim fazama su se mogli rasporediti veći brojevi ljudi...

[Titburg]

Fascinanto..... ako je istina da si ovo sve sam slozio kako kazes onda ti cestitam...

Neznam zasto si se tako izivciro na film 300, samo da ti kazem da je film 300 ekranizacija stripa te mu se nemoze vjerovati niti trunku. Hvala ti na ovom doista opseznom dokumentarnom stivu.

Ja sam isto znao vecinu ovih cinjenica makar ne sve.... mislim da sam negdje procito da je Leonida pao vec pri prvim minutama bitke, te je efijalt zbriso iz bitke te se na kraju objesio....

Sve u svemu 10/10!!!

[Titburg]

von_ungern kaže:

1)
U klancu se vodila samo završnica bitke, u prvim fazama su se mogli rasporediti veći brojevi ljudi...

Da, ali cemu, ako swu bilitoliko malobrojni najbolji slucaj bi bio da se povuku u klanac.... a niti nema povijesne dokumentacije da su se borili izvan klanca

[Cro_Rex]

Legenda kaže:

Znam da nisu samo 300 Spartanaca borili sami vec su im pridruzili i drugi Grci, a brojka oko 8000 koju si naveo mislim da nije to tocna, mora biti manja posto se bore na klancu a dok drugi Grci bi trebali koncentrirati za sakupljanje vojnika dok ne probiju Perzijanci do Atene, Spartanci i sa drugim grckim pomagacima su tu da bi drzali perzijske vojske dok grcka vojska ne bude spremna za borbu sa Perzijancima.

Brojka Grka varira oko 7-8 tisuća, ovisno o izvorima. Naime, neki ubrajaju 900 spartanskih helota, a neki ne.

Što se tiče tog "zadržavanja dok se ostali Grci ne okupe" pogledaj opet moj treći post, 5. članak - lijepo sam objasnio da je to besmisleno. Perzijancima se nitko nije suprostavio do Atene, uništili su grad kao osvetu za atensko haračenje na Sardu, i otišli kući u Perziju. Grci (antiperzijska koalicija) su se okupili tek godinu dana poslije, 479. pr. K.

[Cro_Rex]

von_ungern kaže:

U klancu se vodila samo završnica bitke, u prvim fazama su se mogli rasporediti veći brojevi ljudi...

Ne vjerujem da se izvan klanca vodila bitka.
Zašto? Gledam to logički; da se većina Grka formirala ispred klanca; u slučaju povlačenja nastala bi totalna gužva i pomutnja, stoga mi to baš i nema smisla. Isto tako, da su se izložili van klanca, Perzijanci bi ih zasuli strijelama i pritisnuli većom vojskom što bi također rezultiralo grčkim masakrom u svega nekoliko minuta.

[Cro_Rex]

Titburg kaže:

Fascinanto..... ako je istina da si ovo sve sam slozio kako kazes onda ti cestitam...

Neznam zasto si se tako izivciro na film 300, samo da ti kazem da je film 300 ekranizacija stripa te mu se nemoze vjerovati niti trunku. Hvala ti na ovom doista opseznom dokumentarnom stivu.

Ja sam isto znao vecinu ovih cinjenica makar ne sve.... mislim da sam negdje procito da je Leonida pao vec pri prvim minutama bitke, te je efijalt zbriso iz bitke te se na kraju objesio....

Sve u svemu 10/10!!!

Nije me iživcirao sam film, već i općenito povijest koju učimo, i koja je bazirana na grčkim izvorima. Ali čovječe, pa neki još vjeruju onim Herodotovim podacima o tome kako se 5 milijuna Perzijanaca borilo u klancu širine nekoliko metara... tragikomično.

Inače, vjerojatno od vas nitko nije čuo, no sličan last-stand se dogodio i na perzijskoj strani, a to je - Bitka kod Perzijskih vrata.
U toj bitci, samo 500 elitnih perzijskih vojnika suprostavilo se Aleksandrovoj vojsci od 20,000 vojnika. Aleksandar ih je prvo napao polovicom vojske, i doživio prvi, zadnji i jedini poraz u karijeri. Grci su ih nastavili napadati punih MJESEC dana i nikako nisu mogli probiti perzijske redove (vjerojatno zato što makedonska falanga s dugim kopljima ne djeluje tako efikasno u klancu). Tek nakon 30 dana Grci su ih okružili o obje strane i porazili, no brojali su višestruke gubitke u odnosu na Perzijance pod vodstvom Ariobarzanesa.

Koliko god priče slično zvučale, razlika je u tome da:
- Perzijanci su zadržali Aleksandra čak 30 dana, a Grci Kserksa samo 2 dana (i to po grčkim izvorima).
- Za razliku od Grka kod Termopila, kod Perzijskih vrata nitko od perzijskih vojnika nije prešao na neprijateljsku stranu, nitko se nije predao, niti je itko pobjegao.

[Tyndall]

Još jednom to ponovi i letiš. Bez diskusije.

[delpiero]

odličan tekst i dobra tema.nije mi jasno kako si uspio odolit ovoj današnjoj propagandi koja iskrivljuje stvarnost.
samo ne vjerujem da je perzijska vojska brojala 15-20 hiljada jer to je vrlo malo po meni minumum50.000 profesinalnih vojnika i 100.000 pratnje.što se tiče spartanaca njih je bilo 300 a svaki od njih je imao 2 do 3 roba znači njih je bilo oko 2000 .neču sad ulazit ko je pobijedio a ko izgubio jer to je nemoguće dokazat.
rekao si da spartanci nisu najbolja i najuspješnija sila.po meni su oni individualno najbolji jer su imali karakter i svaki od njih je mogao biti vođa..ne može se poredit nijedna vojska sa spartanskom oni su unikatni.
molio bih te da ne podcjenjuješ spartance mada se slažem gotov sa svim tvojim postovima.da su oni bili toliko slabi ne bi perzija imala razne dogovore sa njima .ipak su oni cijenjeni u starom svijetu i nije herodotova knjiga jedini dokaz toga.

[delpiero]

Inače, vjerojatno od vas nitko nije čuo, no sličan last-stand se dogodio i na perzijskoj strani, a to je - Bitka kod Perzijskih vrata.
U toj bitci, samo 500 elitnih perzijskih vojnika suprostavilo se Aleksandrovoj vojsci od 20,000 vojnika. Aleksandar ih je prvo napao polovicom vojske, i doživio prvi, zadnji i jedini poraz u karijeri. Grci su ih nastavili napadati punih MJESEC dana i nikako nisu mogli probiti perzijske redove (vjerojatno zato što makedonska falanga s dugim kopljima ne djeluje tako efikasno u klancu). Tek nakon 30 dana Grci su ih okružili o obje strane i porazili, no brojali su višestruke gubitke u odnosu na Perzijance pod vodstvom Ariobarzanesa.

možeš li reći gdje se ta bitka odigrala ja nisam čuo za nju a dobro pozbajem alexandrove bitke

[Cro_Rex]

delpiero kaže:

možeš li reći gdje se ta bitka odigrala ja nisam čuo za nju a dobro pozbajem alexandrove bitke

Odigrala se u klancu u planinama Zagrosa, Perzijskim vratima inače prolazi Kraljevska cesta koja je spajala Sard i Perzepolis.

Battle of the Persian Gate (wikipedia)
Persian gate (Yasuj) (Livius)
Ariobarzanes (Livius)

[delpiero]

Moderne procijene govore kako su zapravo Grci bili brojčano nadmoćniji i to u omjeru 3:2. Herodot spominje 110,000 Grka, a s druge strane moderni povjesničari procijenjuju broj Perzijanaca na 70,000, i to sačinjenih uglavnom od grčkih i azijskih saveznika pod vodstvom perzijskog satrapa Mardoniusa, što podrazumijeva da su se Grci kod Plateje zapravo borili izemđu sebe

nemoj koristit herodotove podatke kada su grcci u pitanju a izbjegavat ih ka su perzijanci.u ovoj bitki je bilo 50.000 grka to je poznato

[Cro_Rex]

delpiero kaže:

odličan tekst i dobra tema.nije mi jasno kako si uspio odolit ovoj današnjoj propagandi koja iskrivljuje stvarnost.
samo ne vjerujem da je perzijska vojska brojala 15-20 hiljada jer to je vrlo malo po meni minumum50.000 profesinalnih vojnika i 100.000 pratnje.što se tiče spartanaca njih je bilo 300 a svaki od njih je imao 2 do 3 roba znači njih je bilo oko 2000 .neču sad ulazit ko je pobijedio a ko izgubio jer to je nemoguće dokazat.
rekao si da spartanci nisu najbolja i najuspješnija sila.po meni su oni individualno najbolji jer su imali karakter i svaki od njih je mogao biti vođa..ne može se poredit nijedna vojska sa spartanskom oni su unikatni.
molio bih te da ne podcjenjuješ spartance mada se slažem gotov sa svim tvojim postovima.da su oni bili toliko slabi ne bi perzija imala razne dogovore sa njima .ipak su oni cijenjeni u starom svijetu i nije herodotova knjiga jedini dokaz toga.

Kao što rekoh, istina je da su Spartanci bili strogo disciplinirana i dobro obučena vojska, no u ratovima se i nisu previše iskazali, možda zato što ih je bilo malo, a možda i zato što su npr. Atenjani forsirali borbu na moru jer uvijek su imali jaču mornaricu.
Ne pamtim bitku u kojoj je sudjelovalo više od 10,000 Spartanaca, izuzevši bitku kod Plateje u kojoj ih je bilo čak 45,000 (uračunavši 5,000 Perijeca i 35,000 helota).
Doduše, ni elitni perzijski besmrtnici nikada nisu brojali više od 10,000 trupa, a najveća njihova pobjeda je ona kod Pasargadskog brijega, u kojoj je 10,000 besmrtnika potuklo 150,000 Medijaca. Medijci su brojali 60,000 žrtava a besmrtnici svega nekoliko stotina.

[Shain]

Cro_Rex kaže:

Lijepo si to napisao, ali ključnu fikciju nisi uočio, a to je naziv klanac. Uopće se ne radi o Termopilskom klancu (između dvije planine) nego o Termopilskom tjesnacu (između planine Ete i Egejskoga mora). Znači da na tvome crtežu s druge strane treba nacrtati more.

[Cro_Rex]

delpiero kaže:

nemoj koristit herodotove podatke kada su grcci u pitanju a izbjegavat ih ka su perzijanci.u ovoj bitki je bilo 50.000 grka to je poznato

Herodot tvrdi 110,000, Trogus Pompej 100,000, a moderni povjesničari 40,000.
Što se brojke Perzijanaca tiče, Herodot tvrdi 300,000, Ktezijas 120,000, a moderni povjesničari 50-70 tisuća.