Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.09.2012., 00:05   #21
hm, dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
juanpablom is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 00:23   #22
Quote:
juanpablom kaže: Pogledaj post
hm, dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
Znam da je mnogo stanovnika Sinja porijeklom iz Rame, a i neki hrvatski rodovi su iz Livna se preselili u taj kraj, nešto sam na internetu našao o porijeklu nogometaša Mirka Hrgovića, da su bili jedina katolička obitelj u nekom pravoslavnom sleu nedaleko od Livna odakle su morali otići pa su došli u Sinj
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Kyle Reese is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 00:37   #23
Negdje sam pročitao da je oko 400 obitelji došlo u cetinsku krajinu iz Livna, Duvna i Rame od toga je najmanje Ramljaka( 60tak obitelji)
juanpablom is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 00:54   #24
jel po vama Knin Zagora ili ne?
vin09mon is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 02:10   #25
Skoro svi Sinjani su porijeklom iz BiH. Kad su Mlečani nakon oslobođenja Sinjske krajine podijelili zemlju, gotovo svi seljaci su bili došljaci iz BiH. Tek nekih dvadesetak osoba je dobilo zemlju koju su obrađivali i prije dolaska Mlečana.

edit: Da se odmah ispravim. Skoro svi Sinjani su doseljenici koji su došli nakon 1689. Nisu svi iz BiH jer je među njima bila i veća skupina koja je došla iz Poljice.

Zadnje uređivanje Pavo B. : 25.09.2012. at 03:03.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 02:19   #26
Ovo ispod sam napisao na jednom drugom forumu, ali ću staviti ovdje kao primjer jednog sela(u stvari par njih) u Zagori.

Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan. Pošto je praznu zemlju teško braniti, Mlečani dovode stanovništvo iz Bosne i Hercegovine koje naseljavaju na novostečenu teritoriju. Stanovništvo je iz BiH došlo skupno, predvođeno svojim knezovima ili arambašama. Zemlja je i podijeljena na taj način, tako što su arambaše dobijale zemlju u određenom kraju, a oko njihove zemlje bi se naselili pripadnici njihove skupine ili banderije. Mlečani su novo zemljišno stanje zapisali u zemljišnike nakon premjera, tako da su nam ostali važni dokumenti za proučavanje povijesti rodova. Kako u većini Hercegovine i zapadne Bosne ne postoje katolički izvori stariji od 1743., a pravoslavni od sredine XIX stoljeća, ovi zemljišnici su prvi spomeni mnogih rodova iz BiH koji su tijekom morejskog rata iselili u Dalmaciju.

Kao primjer, navest ću banderiju arambaše Pave Bilandžića, koji je došao s Duvanjskog polja i dobio zemlju u današnjim selima Krušvar i Ercegovci južno od Sinja. Kao što ćemo vidjeti, s Bilandžićevim ljudima su iz BiH došli ne samo Duvnjaci nego i jedna skupina Hercegovoca, koji su smješteni u selo koje se danas po njima zove. Ovo je lista glava domaćinstava koja su 1709. godine činila Bilandžićevu banderiju.
Kod:
Ivan   Ančić
Mate   Babić
Mate   Batarelo
Nikola   Batarelo
Pavao   Batarelo
Pavao   Bilandžić
?   Blajić
Mijo   Blajić
Mate   Bobanović
Cvitan   Bojić
Križan   Bojičić
Petar   Bosančić
Šimun   Božić
Luka   Brajković
Toma   Brajković
Bartul   Brajković
Grgo   Buljan
Grgo   Cvitić
Pavao   Čerenović
Martin   Ćurković
Mate   Ćurković
Toma   Ćurković
Šimun   Ćurković
Jure   Ćurković
Stipan   Ćukušić
Ante   Dević
Ivan   Glavičević
Ivan   Golemčević
Jure   Goselić
Stipan   Juretić
Luka   Knezović
Lovre   Kontić
Andrija   Kovačević
Ivan   Kuštrić
Tadija   Kuštrić
Vid   Kuštrić
Ivan   Kvesić
Ivan   Lovrinčević
Mate   Lovrinčević
Šimun   Lovrinčević
Bože   Mamić
Jure   Manđeralović
Mijo   Matić
Stipan   Mazar
Mijo   Pavić
Stipan   Pavlinović
Grgo   Perić
Grgo   Perić
Stipan   Perić
Luka   Peričević
Nikola   Peričević
Blaž   Radojević
Ilija   Radošević
Marko   Stanković
Jure   Strujić
Tadija   Strujić
Nikola   Sučić
Jure   Šerić
Petar   Škarić
Bartul   Školjić
Šimun   Škorić
Mijo   Tomić
Stipan   Vidaković
Jure   Vištičić
Mate   Vištičić
Antun   Vukšić
Dominik   Vukšić
Luka   Vukšić
Simo   Zelanović

Poredeći ovaj popis s popisom katolika Bosne Srebrene 1743. godine, možemo vidjeti koje obitelji su došli iz kojeg mjesta. Ispod ću navesti prezimena i mjesta u kojim se spominju 1743. godine.

Ančić - Lipa, Duvno.
Babić - Roško Polje, Duvno.
Batarelo - Brišnik, Duvno.
Bilandžić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Arambaša je očito preselio čitav svoj rod. U svakom slučaju, znamo iz mletačkih izvora da je on s Duvna. Jako je zanimljivo da se 1768. pak pojavljuje domaćinstvo nekog Pave Bilandžića u Stipanićima na Duvnu. Ovdje se sigurno ne može raditi o arambaši zbog razlike od 60 godina, ali očito su se neki članovi njegovog roda vratili u Tursku, i to dosta kasno.
Blaić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Nije krivo zapisano jer Blajići i danas žive u Krušvaru.
Boban(ović) - Sovići, Bekija.
Bojić - Omolje, Duvno. Zapisano 1743. kao Bojo.
Bojčić - Blatnica, Brotnjo
Bosančić - Prezimena u ovom obliku nema 1743. Bošnjaka ima u Sarajlijama na Duvnu i Gorici u Bekiji.
Božić - Žabljak, Livno. Zapisano 1743. kao Bože i možda nemaju veze s ovim Božićima. U Hercegovini prezimena Božić nema.
Brajković - Zvirovići, Brotnjo.
Buljan - Stipanići, Duvno
Cvitić - Bukovica, Duvno
Čerenović - U ovom obliku ga 1743. nema. U Komoranima i Grgurićima kod Livna su zabilježeni Čerine i Čerinića, pa se možda radi o ovom rodu.
Ćurković - Vinica, Duvno.
Čukušić - U ovom obliku ne postoji 1743., ali Ćukovi i Ćukovići postoje u Kočerinu u Mostarskom Blatu. S obzirom da Ćukušići žive u Ercegovcima, vjerojatno se o njima radi.
Dević - Hamzići, Brotnjo
Glavičević - U ovom obliku ga 1743. nema. U Podgaju na Duvnu ima Glavanovića. Glavičevići su jako brzo izumrli ili odselili iz Krušvara jer ih već 1725. godine nema.
Golemčević - Pod prezimenom Golemac ih 1743. ima u Jarama i Dobrkovićima u Mostarskom Blatu.
Goselić - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Gošljević.
Juretić - Donji Rujani, Livno.
Knezović - U Hercegovini ima nekoliko rodova s ovim prezimenom, ali se vjerojatno radi o onom koji se 1743. spominje u Roškom Polju.
Kontić - Golinjevo, Livno ili Gorica, Bekija. Ima ih u oba mjesta 1743.
Kovačević - I njih ima širom BiH, ali vjerojatno se radi o nekim od Kovačevića iz 4 sela na Duvnu u kojim ih je 1743. bilo.
Kuštrić - Ovdje se radi o rodu koji je 1743. u Hardomilju kod Ljubuškog zabilježen kao Kustura.
Kvesić - Rasno, Mostarsko Blato.
Lovrinčević - U ovom obliku ga 1743. nema. Postoji prezime Lovrić u Stipanićima na Duvnu.
Mamić - 1743. ih je bilo u Vinici na Duvnu i Mamićima u Mostarskom Blatu. Nije moguće odrediti o kojem se od dva roda radi.
Manđeralović - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Manđeralo.
Matić - Često prezime u Hercegovini, ali vjerojatno se radi o rodu iz Vinice na Duvnu.
Mazar - Ovog roda već 1725. nema u Krušvaru, pa nije jasno radi li se stvarno o prezimenu Mazar ili možda krivom pisanju prezimena Mažar ili Mađar/Madžar. Jedan Mazar je zabilježen 1743. na Glamočkom polju, pa je ovo možda ipak ispravno napisano.
Pavić - 1743. se bilježe u Mišima kod Livna i Ružićima u Bekiji.
Pavlinović - U ovom obliku ga 1743. nema, a Pavlovića ima širom Hercegovine.
Perić - Tihaljina, Bekija.
Peričević - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni.
Radojević - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Radošević - Omolje i Roško Polje, Duvno.
Stanković - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni. 1725. godine ih bilježe i pod prezimenom Colić. Moguće je da se radi o pravoslavnom rodu s Duvna, iako je duvanjsko pravoslavno stanovništvo sa svojim arambašom većinom dobilo zemlju sjeverno od Vrlike. Stankovići su u Krušvaru izumrli u XVIII stoljeću.
Strujić - Miši, Livno.
Sučić - Prisoje, Livno.
Šerić - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Škarić - Vinica i Kolo, Duvno.
Školjić - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni, ali u Šujici na Duvnu ima Školjara.
Škorić - Potočani i Vražerale, Livno.
Tomić - Često prezime 1743., ali ga na Duvnu nema, pa se vjerojatno radi o Tomićima iz Ružića u Bekiji.
Vidaković - 1743. ih ima i u Ograđeniku u Brotnju i u Vedašiću na Duvnu. Vjerojatno se radi o Broćancima jer su smješteni u Ercegovcima a ne u Krušvaru.
Vištičić - Veljaci, Ljubuški
Vukšić - Studenci, Ljubuški
Zelanović - 1725. su zabilježeni kao Zelenovići, a s obzirom na činjenicu da im se glava domaćinstva zove Mirko(neuobičajeno ime za katolike u to vrijeme), radi se gotovo sigurno o pravoslavnim Zelenima koji su živjeli u Cebari i Lipi na Duvnu.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 02:38   #27
Quote:
vin09mon kaže: Pogledaj post
jel po vama Knin Zagora ili ne?
Dalmatinska Zagora je istorijski više "okrenuta" Rimskom carstvu , Veneciji i Italiji a zemljopisno prema Jadranu . Knin je na sjevernoj granici i , po mojoj slobodnoj procjeni , nema veze sa Mediteranom . Stanovništvo Knina i bliže okolice je bilo Ilirsko i kasnije Slavensko . O vjerama neću , za sada , jer vidim da je tema otpočetka krenula krivim smjerom i ništa nije posloženo po redu ( od stoljeća prvog ) .

Iz prostora današnje BiH su se ljudi uvijek iseljavali u "civilizaciju" , ili preko Save , ili preko Dinare i na more . Zašto ? Dijelom jer ih je tamo bilo previše u velikim obiteljima pa se išlo "trbuhom za kruhom" , dijelom zbog trgovine ( Dubrovnik ) a naravno i zbog bježanije , kojekakve . Migracije od istoka na zapad predvođene vjerom su još dodale pečat svakom vremenu .
istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 02:57   #28
Quote:
juanpablom kaže: Pogledaj post
dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
Imotska krajina je uglavnom bila pod utjecajem Rima i Venecije a nipošto Srbije i Turske . Stanovništvo je jednim dijelom starosjedilačko ( Ilirsko i Romansko ) , Slavensko ( Neretljani ) i doseljeno iz današnje BiH . Ne znam kako je danas tamo , ali u vrijeme prije gotovo 20 g. sam jasno vidio razliku između Imotskog i na par kilometara udaljene "čaršije" u BiH upoznavši domaće ljude i njihove običaje .
istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 03:14   #29
Quote:
Pavo B. kaže: Pogledaj post
.....Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan.......
svako je pisao , i pisat će , istoriju iz svog kuta ili kako njemu odgovara . Za primjer evo kako turci vide Dalmatinsku zagoru

istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 03:34   #30
Quote:
istox kaže: Pogledaj post
svako je pisao , i pisat će , istoriju iz svog kuta ili kako njemu odgovara . Za primjer evo kako turci vide Dalmatinsku zagoru
Ne radi se ovdje u kutovima ili čemu već o izvorima. Izvori pokazuju da je prostor koji su Mlečani zauzeli 1683-1717. uglavnom ostao prazan, te su oni morali naseliti novo stanovništvo.

I Imotska Krajina je 1705. bila gotovo prazna. Bez biokovskih sela, fra Stipan Vrljić navodi da je u to vrijeme u okolici Imotskog bilo samo 70 katoličkih kuća. Tko zna koliko njih je uopće preživjelo rat 1714-1718.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 10:07   #31
Iz mog sela, iz imotske krajine, gotovi svi su porijeklom iz hercegovine. Ima ih i iz bosne. S time da su neki došli prije 100, a neki prije 300 godina.
lettow is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 10:43   #32
Quote:
istox kaže: Pogledaj post
Imotska krajina je uglavnom bila pod utjecajem Rima i Venecije a nipošto Srbije i Turske . Stanovništvo je jednim dijelom starosjedilačko ( Ilirsko i Romansko ) , Slavensko ( Neretljani ) i doseljeno iz današnje BiH . Ne znam kako je danas tamo , ali u vrijeme prije gotovo 20 g. sam jasno vidio razliku između Imotskog i na par kilometara udaljene "čaršije" u BiH upoznavši domaće ljude i njihove običaje .
Zaboravljaš 200 godina Imotskog pod Turcima?

Ljudi koji su se razbježali iz Imotskog južno prema Omišu i oni koji su kasnije došli su istog podrijetla( ikavca, katolici,iste ili slične genske strukture)
juanpablom is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 10:47   #33
Quote:
Pavo B. kaže: Pogledaj post
Ovo ispod sam napisao na jednom drugom forumu, ali ću staviti ovdje kao primjer jednog sela(u stvari par njih) u Zagori.

Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan. Pošto je praznu zemlju teško braniti, Mlečani dovode stanovništvo iz Bosne i Hercegovine koje naseljavaju na novostečenu teritoriju. Stanovništvo je iz BiH došlo skupno, predvođeno svojim knezovima ili arambašama. Zemlja je i podijeljena na taj način, tako što su arambaše dobijale zemlju u određenom kraju, a oko njihove zemlje bi se naselili pripadnici njihove skupine ili banderije. Mlečani su novo zemljišno stanje zapisali u zemljišnike nakon premjera, tako da su nam ostali važni dokumenti za proučavanje povijesti rodova. Kako u većini Hercegovine i zapadne Bosne ne postoje katolički izvori stariji od 1743., a pravoslavni od sredine XIX stoljeća, ovi zemljišnici su prvi spomeni mnogih rodova iz BiH koji su tijekom morejskog rata iselili u Dalmaciju.

Kao primjer, navest ću banderiju arambaše Pave Bilandžića, koji je došao s Duvanjskog polja i dobio zemlju u današnjim selima Krušvar i Ercegovci južno od Sinja. Kao što ćemo vidjeti, s Bilandžićevim ljudima su iz BiH došli ne samo Duvnjaci nego i jedna skupina Hercegovoca, koji su smješteni u selo koje se danas po njima zove. Ovo je lista glava domaćinstava koja su 1709. godine činila Bilandžićevu banderiju.
Kod:
Ivan   Ančić
Mate   Babić
Mate   Batarelo
Nikola   Batarelo
Pavao   Batarelo
Pavao   Bilandžić
?   Blajić
Mijo   Blajić
Mate   Bobanović
Cvitan   Bojić
Križan   Bojičić
Petar   Bosančić
Šimun   Božić
Luka   Brajković
Toma   Brajković
Bartul   Brajković
Grgo   Buljan
Grgo   Cvitić
Pavao   Čerenović
Martin   Ćurković
Mate   Ćurković
Toma   Ćurković
Šimun   Ćurković
Jure   Ćurković
Stipan   Ćukušić
Ante   Dević
Ivan   Glavičević
Ivan   Golemčević
Jure   Goselić
Stipan   Juretić
Luka   Knezović
Lovre   Kontić
Andrija   Kovačević
Ivan   Kuštrić
Tadija   Kuštrić
Vid   Kuštrić
Ivan   Kvesić
Ivan   Lovrinčević
Mate   Lovrinčević
Šimun   Lovrinčević
Bože   Mamić
Jure   Manđeralović
Mijo   Matić
Stipan   Mazar
Mijo   Pavić
Stipan   Pavlinović
Grgo   Perić
Grgo   Perić
Stipan   Perić
Luka   Peričević
Nikola   Peričević
Blaž   Radojević
Ilija   Radošević
Marko   Stanković
Jure   Strujić
Tadija   Strujić
Nikola   Sučić
Jure   Šerić
Petar   Škarić
Bartul   Školjić
Šimun   Škorić
Mijo   Tomić
Stipan   Vidaković
Jure   Vištičić
Mate   Vištičić
Antun   Vukšić
Dominik   Vukšić
Luka   Vukšić
Simo   Zelanović

Poredeći ovaj popis s popisom katolika Bosne Srebrene 1743. godine, možemo vidjeti koje obitelji su došli iz kojeg mjesta. Ispod ću navesti prezimena i mjesta u kojim se spominju 1743. godine.

Ančić - Lipa, Duvno.
Babić - Roško Polje, Duvno.
Batarelo - Brišnik, Duvno.
Bilandžić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Arambaša je očito preselio čitav svoj rod. U svakom slučaju, znamo iz mletačkih izvora da je on s Duvna. Jako je zanimljivo da se 1768. pak pojavljuje domaćinstvo nekog Pave Bilandžića u Stipanićima na Duvnu. Ovdje se sigurno ne može raditi o arambaši zbog razlike od 60 godina, ali očito su se neki članovi njegovog roda vratili u Tursku, i to dosta kasno.
Blaić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Nije krivo zapisano jer Blajići i danas žive u Krušvaru.
Boban(ović) - Sovići, Bekija.
Bojić - Omolje, Duvno. Zapisano 1743. kao Bojo.
Bojčić - Blatnica, Brotnjo
Bosančić - Prezimena u ovom obliku nema 1743. Bošnjaka ima u Sarajlijama na Duvnu i Gorici u Bekiji.
Božić - Žabljak, Livno. Zapisano 1743. kao Bože i možda nemaju veze s ovim Božićima. U Hercegovini prezimena Božić nema.
Brajković - Zvirovići, Brotnjo.
Buljan - Stipanići, Duvno
Cvitić - Bukovica, Duvno
Čerenović - U ovom obliku ga 1743. nema. U Komoranima i Grgurićima kod Livna su zabilježeni Čerine i Čerinića, pa se možda radi o ovom rodu.
Ćurković - Vinica, Duvno.
Čukušić - U ovom obliku ne postoji 1743., ali Ćukovi i Ćukovići postoje u Kočerinu u Mostarskom Blatu. S obzirom da Ćukušići žive u Ercegovcima, vjerojatno se o njima radi.
Dević - Hamzići, Brotnjo
Glavičević - U ovom obliku ga 1743. nema. U Podgaju na Duvnu ima Glavanovića. Glavičevići su jako brzo izumrli ili odselili iz Krušvara jer ih već 1725. godine nema.
Golemčević - Pod prezimenom Golemac ih 1743. ima u Jarama i Dobrkovićima u Mostarskom Blatu.
Goselić - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Gošljević.
Juretić - Donji Rujani, Livno.
Knezović - U Hercegovini ima nekoliko rodova s ovim prezimenom, ali se vjerojatno radi o onom koji se 1743. spominje u Roškom Polju.
Kontić - Golinjevo, Livno ili Gorica, Bekija. Ima ih u oba mjesta 1743.
Kovačević - I njih ima širom BiH, ali vjerojatno se radi o nekim od Kovačevića iz 4 sela na Duvnu u kojim ih je 1743. bilo.
Kuštrić - Ovdje se radi o rodu koji je 1743. u Hardomilju kod Ljubuškog zabilježen kao Kustura.
Kvesić - Rasno, Mostarsko Blato.
Lovrinčević - U ovom obliku ga 1743. nema. Postoji prezime Lovrić u Stipanićima na Duvnu.
Mamić - 1743. ih je bilo u Vinici na Duvnu i Mamićima u Mostarskom Blatu. Nije moguće odrediti o kojem se od dva roda radi.
Manđeralović - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Manđeralo.
Matić - Često prezime u Hercegovini, ali vjerojatno se radi o rodu iz Vinice na Duvnu.
Mazar - Ovog roda već 1725. nema u Krušvaru, pa nije jasno radi li se stvarno o prezimenu Mazar ili možda krivom pisanju prezimena Mažar ili Mađar/Madžar. Jedan Mazar je zabilježen 1743. na Glamočkom polju, pa je ovo možda ipak ispravno napisano.
Pavić - 1743. se bilježe u Mišima kod Livna i Ružićima u Bekiji.
Pavlinović - U ovom obliku ga 1743. nema, a Pavlovića ima širom Hercegovine.
Perić - Tihaljina, Bekija.
Peričević - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni.
Radojević - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Radošević - Omolje i Roško Polje, Duvno.
Stanković - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni. 1725. godine ih bilježe i pod prezimenom Colić. Moguće je da se radi o pravoslavnom rodu s Duvna, iako je duvanjsko pravoslavno stanovništvo sa svojim arambašom većinom dobilo zemlju sjeverno od Vrlike. Stankovići su u Krušvaru izumrli u XVIII stoljeću.
Strujić - Miši, Livno.
Sučić - Prisoje, Livno.
Šerić - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Škarić - Vinica i Kolo, Duvno.
Školjić - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni, ali u Šujici na Duvnu ima Školjara.
Škorić - Potočani i Vražerale, Livno.
Tomić - Često prezime 1743., ali ga na Duvnu nema, pa se vjerojatno radi o Tomićima iz Ružića u Bekiji.
Vidaković - 1743. ih ima i u Ograđeniku u Brotnju i u Vedašiću na Duvnu. Vjerojatno se radi o Broćancima jer su smješteni u Ercegovcima a ne u Krušvaru.
Vištičić - Veljaci, Ljubuški
Vukšić - Studenci, Ljubuški
Zelanović - 1725. su zabilježeni kao Zelenovići, a s obzirom na činjenicu da im se glava domaćinstva zove Mirko(neuobičajeno ime za katolike u to vrijeme), radi se gotovo sigurno o pravoslavnim Zelenima koji su živjeli u Cebari i Lipi na Duvnu.
Nijedan sa ramskog područja. Da je bila tako masovna seoba Ramljaka vjerojatno bi se koji našao na ovom popisu
juanpablom is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 10:55   #34
Quote:
istox kaže: Pogledaj post
Dalmatinska Zagora je prostor između rijeke Krke , planine Dinare i Imotske krajine a duž mora udaljenost varira od sjevera prema jugu na par do desetak kilometara . Da li je i Imotska krajina dio Zagore.... mislim da nije , mada je povijesno i etnički bliža Dalmaciji nego Hercegovini .
Dalmatinska Zagora ne postoji. Umjetno stvoren pojam da bi se označilo zaleđe Dalmacije. Postoji Zagora, a za nju se točno za di je.

Cetinska krajina, Kninska krajina, Drniška krajina su jednako posebne kao i Imotska...

Cetinska krajina se obično naziva i Sinjska, iako mi prijatelj, rodom iz Vrlike (zapravo stari mu je otamo), tvrdi da Vrlička krajina i Sinjska krajina čine Cetinsku krajinu, odnosno da je Sinjska podskup Cetinske...

Zadnje uređivanje demon : 25.09.2012. at 11:04.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 16:27   #35
Quote:
juanpablom kaže: Pogledaj post
Nijedan sa ramskog područja. Da je bila tako masovna seoba Ramljaka vjerojatno bi se koji našao na ovom popisu
Ramljaci su smješteni po drugim mjestima. Naseljavanje je uglavnom bilo skupno, pa su ljudi iz pojedinih krajeva uglavnom naseljavani zajedno.

Po fra J.A. Soldi, Ramljaci su naseljeni kompaktno u Lučanima kod Sinja. http://www.mediafire.com/?w9ji37dajeff227

Arambaša Đipalo je sigurno Ramljak.

Na osnovu matice, može se vidjeti odakle su i mnoge druge obitelji došle. http://www.mediafire.com/?80mmgemzh9s161w

A Zeno u jednom trenutku naređuje(ili njemu naređuje Senat, zaboravio sam) da popiše sve doseljenike koji su došli s fratrima iz Rame. Međutim i fra Soldo i Boško Desnice kažu da ako je popis i izvršen, nije dosad pronađen.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 16:36   #36
Još da napomenem da selo Ramljani kod Sinja nema veze s doseljavanjem iz Rame pa u njemu ne treba tražiti Ramljake. To selo se još 1550. u defter sandžaka Klis spominje kao Ramljani i ima 11 kuća koje plaćaju filuriju.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 18:17   #37
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Dalmatinska Zagora ne postoji. Umjetno stvoren pojam da bi se označilo zaleđe Dalmacije. Postoji Zagora, a za nju se točno za di je.

Cetinska krajina, Kninska krajina, Drniška krajina su jednako posebne kao i Imotska...

Cetinska krajina se obično naziva i Sinjska, iako mi prijatelj, rodom iz Vrlike (zapravo stari mu je otamo), tvrdi da Vrlička krajina i Sinjska krajina čine Cetinsku krajinu, odnosno da je Sinjska podskup Cetinske...
Ajd mi daj, bez otoka jer se podrazumijeva, koje su općine iz 91' Dalmacija, a koej Zagora?
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Kyle Reese is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 18:33   #38
Kakva je situacija sa Imotskom krajinom? znam da ima dosta naseljenih Hercegovaca. Koliko je starosjedilaca?
juanpablom is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 18:51   #39
Quote:
juanpablom kaže: Pogledaj post
Kakva je situacija sa Imotskom krajinom? znam da ima dosta naseljenih Hercegovaca. Koliko je starosjedilaca?
Kao što rekoh, oko 70 katoličkih obitelji je živjelo u užem području Imotskog oko 1705., a možda nekih stotinjak po rubnim dijelovima. Pitanje je koliko od njih je preživjelo rat, ali u "starosjedioce" možemo uvjetno ubrojati i Imoćane koji su 1686. izbjegli u Brela, Kućišća i neka druga sela na obali, da bi se oko 1718. vratili.

U svakom slučaju je broj starosjedilaca relativno malen jer iz Hercegovine dolazi nekoliko tisuća katoličkih domaćinstava i možda par stotina pravoslavnih.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 19:12   #40
Quote:
Kyle Reese kaže: Pogledaj post
Ajd mi daj, bez otoka jer se podrazumijeva, koje su općine iz 91' Dalmacija, a koej Zagora?
Zagora kao Zagora ti je iza Kozjaka, između Krke, donje Čikole i Mućkog područja. Famozna Nk Zagora ti je iz Unešića, on ti je u Zagori.

Dalmatinska Zagora ne postoji. Tim su imenom označavali zaleđe obale i to u zadnjih 50-60 godina.

Bolje bi ime mjesto Dalmatinske zagore bilo Vlajland. Svaki Dalmatinac zna koji su vlaški krajevi i koja su vlaška mista, čak i ako ona leže na moru.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:26.