|
|
25.09.2012., 00:05
|
#21
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2005.
Postova: 12,809
|
hm, dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
|
|
|
25.09.2012., 00:23
|
#22
|
Republican
Registracija: Nov 2011.
Lokacija: The Quiet Republic
Postova: 18,900
|
Quote:
juanpablom kaže:
hm, dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
|
Znam da je mnogo stanovnika Sinja porijeklom iz Rame, a i neki hrvatski rodovi su iz Livna se preselili u taj kraj, nešto sam na internetu našao o porijeklu nogometaša Mirka Hrgovića, da su bili jedina katolička obitelj u nekom pravoslavnom sleu nedaleko od Livna odakle su morali otići pa su došli u Sinj
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
|
|
|
25.09.2012., 00:37
|
#23
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2005.
Postova: 12,809
|
Negdje sam pročitao da je oko 400 obitelji došlo u cetinsku krajinu iz Livna, Duvna i Rame od toga je najmanje Ramljaka( 60tak obitelji)
|
|
|
25.09.2012., 00:54
|
#24
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2006.
Postova: 1,106
|
jel po vama Knin Zagora ili ne?
|
|
|
25.09.2012., 02:10
|
#25
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Skoro svi Sinjani su porijeklom iz BiH. Kad su Mlečani nakon oslobođenja Sinjske krajine podijelili zemlju, gotovo svi seljaci su bili došljaci iz BiH. Tek nekih dvadesetak osoba je dobilo zemlju koju su obrađivali i prije dolaska Mlečana.
edit: Da se odmah ispravim. Skoro svi Sinjani su doseljenici koji su došli nakon 1689. Nisu svi iz BiH jer je među njima bila i veća skupina koja je došla iz Poljice.
Zadnje uređivanje Pavo B. : 25.09.2012. at 03:03.
|
|
|
25.09.2012., 02:19
|
#26
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Ovo ispod sam napisao na jednom drugom forumu, ali ću staviti ovdje kao primjer jednog sela(u stvari par njih) u Zagori.
Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan. Pošto je praznu zemlju teško braniti, Mlečani dovode stanovništvo iz Bosne i Hercegovine koje naseljavaju na novostečenu teritoriju. Stanovništvo je iz BiH došlo skupno, predvođeno svojim knezovima ili arambašama. Zemlja je i podijeljena na taj način, tako što su arambaše dobijale zemlju u određenom kraju, a oko njihove zemlje bi se naselili pripadnici njihove skupine ili banderije. Mlečani su novo zemljišno stanje zapisali u zemljišnike nakon premjera, tako da su nam ostali važni dokumenti za proučavanje povijesti rodova. Kako u većini Hercegovine i zapadne Bosne ne postoje katolički izvori stariji od 1743., a pravoslavni od sredine XIX stoljeća, ovi zemljišnici su prvi spomeni mnogih rodova iz BiH koji su tijekom morejskog rata iselili u Dalmaciju.
Kao primjer, navest ću banderiju arambaše Pave Bilandžića, koji je došao s Duvanjskog polja i dobio zemlju u današnjim selima Krušvar i Ercegovci južno od Sinja. Kao što ćemo vidjeti, s Bilandžićevim ljudima su iz BiH došli ne samo Duvnjaci nego i jedna skupina Hercegovoca, koji su smješteni u selo koje se danas po njima zove. Ovo je lista glava domaćinstava koja su 1709. godine činila Bilandžićevu banderiju.
Kod:
Ivan Ančić
Mate Babić
Mate Batarelo
Nikola Batarelo
Pavao Batarelo
Pavao Bilandžić
? Blajić
Mijo Blajić
Mate Bobanović
Cvitan Bojić
Križan Bojičić
Petar Bosančić
Šimun Božić
Luka Brajković
Toma Brajković
Bartul Brajković
Grgo Buljan
Grgo Cvitić
Pavao Čerenović
Martin Ćurković
Mate Ćurković
Toma Ćurković
Šimun Ćurković
Jure Ćurković
Stipan Ćukušić
Ante Dević
Ivan Glavičević
Ivan Golemčević
Jure Goselić
Stipan Juretić
Luka Knezović
Lovre Kontić
Andrija Kovačević
Ivan Kuštrić
Tadija Kuštrić
Vid Kuštrić
Ivan Kvesić
Ivan Lovrinčević
Mate Lovrinčević
Šimun Lovrinčević
Bože Mamić
Jure Manđeralović
Mijo Matić
Stipan Mazar
Mijo Pavić
Stipan Pavlinović
Grgo Perić
Grgo Perić
Stipan Perić
Luka Peričević
Nikola Peričević
Blaž Radojević
Ilija Radošević
Marko Stanković
Jure Strujić
Tadija Strujić
Nikola Sučić
Jure Šerić
Petar Škarić
Bartul Školjić
Šimun Škorić
Mijo Tomić
Stipan Vidaković
Jure Vištičić
Mate Vištičić
Antun Vukšić
Dominik Vukšić
Luka Vukšić
Simo Zelanović
Poredeći ovaj popis s popisom katolika Bosne Srebrene 1743. godine, možemo vidjeti koje obitelji su došli iz kojeg mjesta. Ispod ću navesti prezimena i mjesta u kojim se spominju 1743. godine.
Ančić - Lipa, Duvno.
Babić - Roško Polje, Duvno.
Batarelo - Brišnik, Duvno.
Bilandžić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Arambaša je očito preselio čitav svoj rod. U svakom slučaju, znamo iz mletačkih izvora da je on s Duvna. Jako je zanimljivo da se 1768. pak pojavljuje domaćinstvo nekog Pave Bilandžića u Stipanićima na Duvnu. Ovdje se sigurno ne može raditi o arambaši zbog razlike od 60 godina, ali očito su se neki članovi njegovog roda vratili u Tursku, i to dosta kasno.
Blaić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Nije krivo zapisano jer Blajići i danas žive u Krušvaru.
Boban(ović) - Sovići, Bekija.
Bojić - Omolje, Duvno. Zapisano 1743. kao Bojo.
Bojčić - Blatnica, Brotnjo
Bosančić - Prezimena u ovom obliku nema 1743. Bošnjaka ima u Sarajlijama na Duvnu i Gorici u Bekiji.
Božić - Žabljak, Livno. Zapisano 1743. kao Bože i možda nemaju veze s ovim Božićima. U Hercegovini prezimena Božić nema.
Brajković - Zvirovići, Brotnjo.
Buljan - Stipanići, Duvno
Cvitić - Bukovica, Duvno
Čerenović - U ovom obliku ga 1743. nema. U Komoranima i Grgurićima kod Livna su zabilježeni Čerine i Čerinića, pa se možda radi o ovom rodu.
Ćurković - Vinica, Duvno.
Čukušić - U ovom obliku ne postoji 1743., ali Ćukovi i Ćukovići postoje u Kočerinu u Mostarskom Blatu. S obzirom da Ćukušići žive u Ercegovcima, vjerojatno se o njima radi.
Dević - Hamzići, Brotnjo
Glavičević - U ovom obliku ga 1743. nema. U Podgaju na Duvnu ima Glavanovića. Glavičevići su jako brzo izumrli ili odselili iz Krušvara jer ih već 1725. godine nema.
Golemčević - Pod prezimenom Golemac ih 1743. ima u Jarama i Dobrkovićima u Mostarskom Blatu.
Goselić - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Gošljević.
Juretić - Donji Rujani, Livno.
Knezović - U Hercegovini ima nekoliko rodova s ovim prezimenom, ali se vjerojatno radi o onom koji se 1743. spominje u Roškom Polju.
Kontić - Golinjevo, Livno ili Gorica, Bekija. Ima ih u oba mjesta 1743.
Kovačević - I njih ima širom BiH, ali vjerojatno se radi o nekim od Kovačevića iz 4 sela na Duvnu u kojim ih je 1743. bilo.
Kuštrić - Ovdje se radi o rodu koji je 1743. u Hardomilju kod Ljubuškog zabilježen kao Kustura.
Kvesić - Rasno, Mostarsko Blato.
Lovrinčević - U ovom obliku ga 1743. nema. Postoji prezime Lovrić u Stipanićima na Duvnu.
Mamić - 1743. ih je bilo u Vinici na Duvnu i Mamićima u Mostarskom Blatu. Nije moguće odrediti o kojem se od dva roda radi.
Manđeralović - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Manđeralo.
Matić - Često prezime u Hercegovini, ali vjerojatno se radi o rodu iz Vinice na Duvnu.
Mazar - Ovog roda već 1725. nema u Krušvaru, pa nije jasno radi li se stvarno o prezimenu Mazar ili možda krivom pisanju prezimena Mažar ili Mađar/Madžar. Jedan Mazar je zabilježen 1743. na Glamočkom polju, pa je ovo možda ipak ispravno napisano.
Pavić - 1743. se bilježe u Mišima kod Livna i Ružićima u Bekiji.
Pavlinović - U ovom obliku ga 1743. nema, a Pavlovića ima širom Hercegovine.
Perić - Tihaljina, Bekija.
Peričević - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni.
Radojević - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Radošević - Omolje i Roško Polje, Duvno.
Stanković - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni. 1725. godine ih bilježe i pod prezimenom Colić. Moguće je da se radi o pravoslavnom rodu s Duvna, iako je duvanjsko pravoslavno stanovništvo sa svojim arambašom većinom dobilo zemlju sjeverno od Vrlike. Stankovići su u Krušvaru izumrli u XVIII stoljeću.
Strujić - Miši, Livno.
Sučić - Prisoje, Livno.
Šerić - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Škarić - Vinica i Kolo, Duvno.
Školjić - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni, ali u Šujici na Duvnu ima Školjara.
Škorić - Potočani i Vražerale, Livno.
Tomić - Često prezime 1743., ali ga na Duvnu nema, pa se vjerojatno radi o Tomićima iz Ružića u Bekiji.
Vidaković - 1743. ih ima i u Ograđeniku u Brotnju i u Vedašiću na Duvnu. Vjerojatno se radi o Broćancima jer su smješteni u Ercegovcima a ne u Krušvaru.
Vištičić - Veljaci, Ljubuški
Vukšić - Studenci, Ljubuški
Zelanović - 1725. su zabilježeni kao Zelenovići, a s obzirom na činjenicu da im se glava domaćinstva zove Mirko(neuobičajeno ime za katolike u to vrijeme), radi se gotovo sigurno o pravoslavnim Zelenima koji su živjeli u Cebari i Lipi na Duvnu.
|
|
|
25.09.2012., 02:38
|
#27
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2010.
Postova: 2,001
|
Quote:
vin09mon kaže:
jel po vama Knin Zagora ili ne?
|
Dalmatinska Zagora je istorijski više "okrenuta" Rimskom carstvu , Veneciji i Italiji a zemljopisno prema Jadranu . Knin je na sjevernoj granici i , po mojoj slobodnoj procjeni , nema veze sa Mediteranom . Stanovništvo Knina i bliže okolice je bilo Ilirsko i kasnije Slavensko . O vjerama neću , za sada , jer vidim da je tema otpočetka krenula krivim smjerom i ništa nije posloženo po redu ( od stoljeća prvog ) .
Iz prostora današnje BiH su se ljudi uvijek iseljavali u "civilizaciju" , ili preko Save , ili preko Dinare i na more . Zašto ? Dijelom jer ih je tamo bilo previše u velikim obiteljima pa se išlo "trbuhom za kruhom" , dijelom zbog trgovine ( Dubrovnik ) a naravno i zbog bježanije , kojekakve . Migracije od istoka na zapad predvođene vjerom su još dodale pečat svakom vremenu .
|
|
|
25.09.2012., 02:57
|
#28
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2010.
Postova: 2,001
|
Quote:
juanpablom kaže:
dobar dio stanovnika imotske krajine su iz današnje zapadne Hercegovine a i pola imotskog polja je u toj istoj Hercegovini
|
Imotska krajina je uglavnom bila pod utjecajem Rima i Venecije a nipošto Srbije i Turske . Stanovništvo je jednim dijelom starosjedilačko ( Ilirsko i Romansko ) , Slavensko ( Neretljani ) i doseljeno iz današnje BiH . Ne znam kako je danas tamo , ali u vrijeme prije gotovo 20 g. sam jasno vidio razliku između Imotskog i na par kilometara udaljene "čaršije" u BiH upoznavši domaće ljude i njihove običaje .
|
|
|
25.09.2012., 03:14
|
#29
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2010.
Postova: 2,001
|
Quote:
Pavo B. kaže:
.....Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan.......
|
svako je pisao , i pisat će , istoriju iz svog kuta ili kako njemu odgovara . Za primjer evo kako turci vide Dalmatinsku zagoru
|
|
|
25.09.2012., 03:34
|
#30
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Quote:
istox kaže:
svako je pisao , i pisat će , istoriju iz svog kuta ili kako njemu odgovara . Za primjer evo kako turci vide Dalmatinsku zagoru
|
Ne radi se ovdje u kutovima ili čemu već o izvorima. Izvori pokazuju da je prostor koji su Mlečani zauzeli 1683-1717. uglavnom ostao prazan, te su oni morali naseliti novo stanovništvo.
I Imotska Krajina je 1705. bila gotovo prazna. Bez biokovskih sela, fra Stipan Vrljić navodi da je u to vrijeme u okolici Imotskog bilo samo 70 katoličkih kuća. Tko zna koliko njih je uopće preživjelo rat 1714-1718.
|
|
|
25.09.2012., 10:07
|
#31
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2010.
Lokacija: U tajnoj reptilskoj bazi ispod Anda
Postova: 2,796
|
Iz mog sela, iz imotske krajine, gotovi svi su porijeklom iz hercegovine. Ima ih i iz bosne. S time da su neki došli prije 100, a neki prije 300 godina.
|
|
|
25.09.2012., 10:43
|
#32
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2005.
Postova: 12,809
|
Quote:
istox kaže:
Imotska krajina je uglavnom bila pod utjecajem Rima i Venecije a nipošto Srbije i Turske . Stanovništvo je jednim dijelom starosjedilačko ( Ilirsko i Romansko ) , Slavensko ( Neretljani ) i doseljeno iz današnje BiH . Ne znam kako je danas tamo , ali u vrijeme prije gotovo 20 g. sam jasno vidio razliku između Imotskog i na par kilometara udaljene "čaršije" u BiH upoznavši domaće ljude i njihove običaje .
|
Zaboravljaš 200 godina Imotskog pod Turcima?
Ljudi koji su se razbježali iz Imotskog južno prema Omišu i oni koji su kasnije došli su istog podrijetla( ikavca, katolici,iste ili slične genske strukture)
|
|
|
25.09.2012., 10:47
|
#33
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2005.
Postova: 12,809
|
Quote:
Pavo B. kaže:
Ovo ispod sam napisao na jednom drugom forumu, ali ću staviti ovdje kao primjer jednog sela(u stvari par njih) u Zagori.
Jedan on najboljih izvora za prošlost hercegovačkih Srba i Hrvata su mletački zemljišnici s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Nakon što su Mlečani protjerali Turke iz današnje Dalmatinske Zagore u periodu od 1689-1717., čitav taj kraj je bio gotovo prazan. Pošto je praznu zemlju teško braniti, Mlečani dovode stanovništvo iz Bosne i Hercegovine koje naseljavaju na novostečenu teritoriju. Stanovništvo je iz BiH došlo skupno, predvođeno svojim knezovima ili arambašama. Zemlja je i podijeljena na taj način, tako što su arambaše dobijale zemlju u određenom kraju, a oko njihove zemlje bi se naselili pripadnici njihove skupine ili banderije. Mlečani su novo zemljišno stanje zapisali u zemljišnike nakon premjera, tako da su nam ostali važni dokumenti za proučavanje povijesti rodova. Kako u većini Hercegovine i zapadne Bosne ne postoje katolički izvori stariji od 1743., a pravoslavni od sredine XIX stoljeća, ovi zemljišnici su prvi spomeni mnogih rodova iz BiH koji su tijekom morejskog rata iselili u Dalmaciju.
Kao primjer, navest ću banderiju arambaše Pave Bilandžića, koji je došao s Duvanjskog polja i dobio zemlju u današnjim selima Krušvar i Ercegovci južno od Sinja. Kao što ćemo vidjeti, s Bilandžićevim ljudima su iz BiH došli ne samo Duvnjaci nego i jedna skupina Hercegovoca, koji su smješteni u selo koje se danas po njima zove. Ovo je lista glava domaćinstava koja su 1709. godine činila Bilandžićevu banderiju.
Kod:
Ivan Ančić
Mate Babić
Mate Batarelo
Nikola Batarelo
Pavao Batarelo
Pavao Bilandžić
? Blajić
Mijo Blajić
Mate Bobanović
Cvitan Bojić
Križan Bojičić
Petar Bosančić
Šimun Božić
Luka Brajković
Toma Brajković
Bartul Brajković
Grgo Buljan
Grgo Cvitić
Pavao Čerenović
Martin Ćurković
Mate Ćurković
Toma Ćurković
Šimun Ćurković
Jure Ćurković
Stipan Ćukušić
Ante Dević
Ivan Glavičević
Ivan Golemčević
Jure Goselić
Stipan Juretić
Luka Knezović
Lovre Kontić
Andrija Kovačević
Ivan Kuštrić
Tadija Kuštrić
Vid Kuštrić
Ivan Kvesić
Ivan Lovrinčević
Mate Lovrinčević
Šimun Lovrinčević
Bože Mamić
Jure Manđeralović
Mijo Matić
Stipan Mazar
Mijo Pavić
Stipan Pavlinović
Grgo Perić
Grgo Perić
Stipan Perić
Luka Peričević
Nikola Peričević
Blaž Radojević
Ilija Radošević
Marko Stanković
Jure Strujić
Tadija Strujić
Nikola Sučić
Jure Šerić
Petar Škarić
Bartul Školjić
Šimun Škorić
Mijo Tomić
Stipan Vidaković
Jure Vištičić
Mate Vištičić
Antun Vukšić
Dominik Vukšić
Luka Vukšić
Simo Zelanović
Poredeći ovaj popis s popisom katolika Bosne Srebrene 1743. godine, možemo vidjeti koje obitelji su došli iz kojeg mjesta. Ispod ću navesti prezimena i mjesta u kojim se spominju 1743. godine.
Ančić - Lipa, Duvno.
Babić - Roško Polje, Duvno.
Batarelo - Brišnik, Duvno.
Bilandžić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Arambaša je očito preselio čitav svoj rod. U svakom slučaju, znamo iz mletačkih izvora da je on s Duvna. Jako je zanimljivo da se 1768. pak pojavljuje domaćinstvo nekog Pave Bilandžića u Stipanićima na Duvnu. Ovdje se sigurno ne može raditi o arambaši zbog razlike od 60 godina, ali očito su se neki članovi njegovog roda vratili u Tursku, i to dosta kasno.
Blaić - Nema ga u čitavoj Bosni 1743. Nije krivo zapisano jer Blajići i danas žive u Krušvaru.
Boban(ović) - Sovići, Bekija.
Bojić - Omolje, Duvno. Zapisano 1743. kao Bojo.
Bojčić - Blatnica, Brotnjo
Bosančić - Prezimena u ovom obliku nema 1743. Bošnjaka ima u Sarajlijama na Duvnu i Gorici u Bekiji.
Božić - Žabljak, Livno. Zapisano 1743. kao Bože i možda nemaju veze s ovim Božićima. U Hercegovini prezimena Božić nema.
Brajković - Zvirovići, Brotnjo.
Buljan - Stipanići, Duvno
Cvitić - Bukovica, Duvno
Čerenović - U ovom obliku ga 1743. nema. U Komoranima i Grgurićima kod Livna su zabilježeni Čerine i Čerinića, pa se možda radi o ovom rodu.
Ćurković - Vinica, Duvno.
Čukušić - U ovom obliku ne postoji 1743., ali Ćukovi i Ćukovići postoje u Kočerinu u Mostarskom Blatu. S obzirom da Ćukušići žive u Ercegovcima, vjerojatno se o njima radi.
Dević - Hamzići, Brotnjo
Glavičević - U ovom obliku ga 1743. nema. U Podgaju na Duvnu ima Glavanovića. Glavičevići su jako brzo izumrli ili odselili iz Krušvara jer ih već 1725. godine nema.
Golemčević - Pod prezimenom Golemac ih 1743. ima u Jarama i Dobrkovićima u Mostarskom Blatu.
Goselić - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Gošljević.
Juretić - Donji Rujani, Livno.
Knezović - U Hercegovini ima nekoliko rodova s ovim prezimenom, ali se vjerojatno radi o onom koji se 1743. spominje u Roškom Polju.
Kontić - Golinjevo, Livno ili Gorica, Bekija. Ima ih u oba mjesta 1743.
Kovačević - I njih ima širom BiH, ali vjerojatno se radi o nekim od Kovačevića iz 4 sela na Duvnu u kojim ih je 1743. bilo.
Kuštrić - Ovdje se radi o rodu koji je 1743. u Hardomilju kod Ljubuškog zabilježen kao Kustura.
Kvesić - Rasno, Mostarsko Blato.
Lovrinčević - U ovom obliku ga 1743. nema. Postoji prezime Lovrić u Stipanićima na Duvnu.
Mamić - 1743. ih je bilo u Vinici na Duvnu i Mamićima u Mostarskom Blatu. Nije moguće odrediti o kojem se od dva roda radi.
Manđeralović - Ovog ili sličnog prezimena 1743. u Bosni nema. Danas se prezivaju Manđeralo.
Matić - Često prezime u Hercegovini, ali vjerojatno se radi o rodu iz Vinice na Duvnu.
Mazar - Ovog roda već 1725. nema u Krušvaru, pa nije jasno radi li se stvarno o prezimenu Mazar ili možda krivom pisanju prezimena Mažar ili Mađar/Madžar. Jedan Mazar je zabilježen 1743. na Glamočkom polju, pa je ovo možda ipak ispravno napisano.
Pavić - 1743. se bilježe u Mišima kod Livna i Ružićima u Bekiji.
Pavlinović - U ovom obliku ga 1743. nema, a Pavlovića ima širom Hercegovine.
Perić - Tihaljina, Bekija.
Peričević - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni.
Radojević - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Radošević - Omolje i Roško Polje, Duvno.
Stanković - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni. 1725. godine ih bilježe i pod prezimenom Colić. Moguće je da se radi o pravoslavnom rodu s Duvna, iako je duvanjsko pravoslavno stanovništvo sa svojim arambašom većinom dobilo zemlju sjeverno od Vrlike. Stankovići su u Krušvaru izumrli u XVIII stoljeću.
Strujić - Miši, Livno.
Sučić - Prisoje, Livno.
Šerić - U ovom ili sličnom obliku prezimena nema 1743 u Bosni.
Škarić - Vinica i Kolo, Duvno.
Školjić - U ovom obliku 1743. ne postoji u Bosni, ali u Šujici na Duvnu ima Školjara.
Škorić - Potočani i Vražerale, Livno.
Tomić - Često prezime 1743., ali ga na Duvnu nema, pa se vjerojatno radi o Tomićima iz Ružića u Bekiji.
Vidaković - 1743. ih ima i u Ograđeniku u Brotnju i u Vedašiću na Duvnu. Vjerojatno se radi o Broćancima jer su smješteni u Ercegovcima a ne u Krušvaru.
Vištičić - Veljaci, Ljubuški
Vukšić - Studenci, Ljubuški
Zelanović - 1725. su zabilježeni kao Zelenovići, a s obzirom na činjenicu da im se glava domaćinstva zove Mirko(neuobičajeno ime za katolike u to vrijeme), radi se gotovo sigurno o pravoslavnim Zelenima koji su živjeli u Cebari i Lipi na Duvnu.
|
Nijedan sa ramskog područja. Da je bila tako masovna seoba Ramljaka vjerojatno bi se koji našao na ovom popisu
|
|
|
25.09.2012., 10:55
|
#34
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 6,458
|
Quote:
istox kaže:
Dalmatinska Zagora je prostor između rijeke Krke , planine Dinare i Imotske krajine a duž mora udaljenost varira od sjevera prema jugu na par do desetak kilometara . Da li je i Imotska krajina dio Zagore.... mislim da nije , mada je povijesno i etnički bliža Dalmaciji nego Hercegovini .
|
Dalmatinska Zagora ne postoji. Umjetno stvoren pojam da bi se označilo zaleđe Dalmacije. Postoji Zagora, a za nju se točno za di je.
Cetinska krajina, Kninska krajina, Drniška krajina su jednako posebne kao i Imotska...
Cetinska krajina se obično naziva i Sinjska, iako mi prijatelj, rodom iz Vrlike (zapravo stari mu je otamo), tvrdi da Vrlička krajina i Sinjska krajina čine Cetinsku krajinu, odnosno da je Sinjska podskup Cetinske...
Zadnje uređivanje demon : 25.09.2012. at 11:04.
|
|
|
25.09.2012., 16:27
|
#35
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Quote:
juanpablom kaže:
Nijedan sa ramskog područja. Da je bila tako masovna seoba Ramljaka vjerojatno bi se koji našao na ovom popisu
|
Ramljaci su smješteni po drugim mjestima. Naseljavanje je uglavnom bilo skupno, pa su ljudi iz pojedinih krajeva uglavnom naseljavani zajedno.
Po fra J.A. Soldi, Ramljaci su naseljeni kompaktno u Lučanima kod Sinja. http://www.mediafire.com/?w9ji37dajeff227
Arambaša Đipalo je sigurno Ramljak.
Na osnovu matice, može se vidjeti odakle su i mnoge druge obitelji došle. http://www.mediafire.com/?80mmgemzh9s161w
A Zeno u jednom trenutku naređuje(ili njemu naređuje Senat, zaboravio sam) da popiše sve doseljenike koji su došli s fratrima iz Rame. Međutim i fra Soldo i Boško Desnice kažu da ako je popis i izvršen, nije dosad pronađen.
|
|
|
25.09.2012., 16:36
|
#36
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Još da napomenem da selo Ramljani kod Sinja nema veze s doseljavanjem iz Rame pa u njemu ne treba tražiti Ramljake. To selo se još 1550. u defter sandžaka Klis spominje kao Ramljani i ima 11 kuća koje plaćaju filuriju.
|
|
|
25.09.2012., 18:17
|
#37
|
Republican
Registracija: Nov 2011.
Lokacija: The Quiet Republic
Postova: 18,900
|
Quote:
demon kaže:
Dalmatinska Zagora ne postoji. Umjetno stvoren pojam da bi se označilo zaleđe Dalmacije. Postoji Zagora, a za nju se točno za di je.
Cetinska krajina, Kninska krajina, Drniška krajina su jednako posebne kao i Imotska...
Cetinska krajina se obično naziva i Sinjska, iako mi prijatelj, rodom iz Vrlike (zapravo stari mu je otamo), tvrdi da Vrlička krajina i Sinjska krajina čine Cetinsku krajinu, odnosno da je Sinjska podskup Cetinske...
|
Ajd mi daj, bez otoka jer se podrazumijeva, koje su općine iz 91' Dalmacija, a koej Zagora?
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
|
|
|
25.09.2012., 18:33
|
#38
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2005.
Postova: 12,809
|
Kakva je situacija sa Imotskom krajinom? znam da ima dosta naseljenih Hercegovaca. Koliko je starosjedilaca?
|
|
|
25.09.2012., 18:51
|
#39
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2007.
Postova: 2,824
|
Quote:
juanpablom kaže:
Kakva je situacija sa Imotskom krajinom? znam da ima dosta naseljenih Hercegovaca. Koliko je starosjedilaca?
|
Kao što rekoh, oko 70 katoličkih obitelji je živjelo u užem području Imotskog oko 1705., a možda nekih stotinjak po rubnim dijelovima. Pitanje je koliko od njih je preživjelo rat, ali u "starosjedioce" možemo uvjetno ubrojati i Imoćane koji su 1686. izbjegli u Brela, Kućišća i neka druga sela na obali, da bi se oko 1718. vratili.
U svakom slučaju je broj starosjedilaca relativno malen jer iz Hercegovine dolazi nekoliko tisuća katoličkih domaćinstava i možda par stotina pravoslavnih.
|
|
|
25.09.2012., 19:12
|
#40
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 6,458
|
Quote:
Kyle Reese kaže:
Ajd mi daj, bez otoka jer se podrazumijeva, koje su općine iz 91' Dalmacija, a koej Zagora?
|
Zagora kao Zagora ti je iza Kozjaka, između Krke, donje Čikole i Mućkog područja. Famozna Nk Zagora ti je iz Unešića, on ti je u Zagori.
Dalmatinska Zagora ne postoji. Tim su imenom označavali zaleđe obale i to u zadnjih 50-60 godina.
Bolje bi ime mjesto Dalmatinske zagore bilo Vlajland. Svaki Dalmatinac zna koji su vlaški krajevi i koja su vlaška mista, čak i ako ona leže na moru.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:26.
|
|
|
|