Leksikon religijskih pojmova

[Dunj@]

Dižem...iako zapravo čini se nikog ne zanima. Zato sam ga i zapustila.

Zapravo sada dižem da pojasnim B.S. i drugima kojima je leksikon sumnjiv izvor podataka.

Naime, ovaj leksikon ima uz urednika struka i mnoštvo suradnika.
Urednik za židovstvo jest Matić, dr Srđan.

Suranici (sa svojim prof. dr.mr.sc. titulama i institucijama iz Hr i svijeta -USA, Yale ali i iz Jeruzalma!) su svrstani po abecednom redu i tu samo ovako na brzaka mogu procijeniti kamo spadaju.

Možda za židovstvo?:

Volf-Gundry, dr. sc. Judith, Yale, SAD
Volf, dr. sc Miroslav, Yale, SAD.
Točno sam prepisala V, a ne W.

Mnogima je napisano samo ime i titula, ali recimo nikako ja ne mogu znati kojoj vjeri osobno pripadaju.

Njih ( i za leksikone ovakovog tipa) određuje znanstvenost njihovog rada, a ne pripadnost ovoj ili onoj vjeri.

Dakle, još jednom:
Opći
Religijski
Lekskon

A-Ž

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Rukopisi redakcijski dovršeni 31. VII. 2002.
Tiskanje dovršeno VIII.2002.


Ako nekog zanima, navest ću sve urednika struka, ali za ove pojdinačne suradnike bi mi trebalo puno više vremena, a mislim da i nema smisla. Za njih odgovaraju urednici struka.

A i njihova imena i ostale generalije ispisani su gusto u 2 (dva) stupca i gotovo dvije stranice.

Shalom!

[Dunj@]

gnoza grč. (gnosis, 2. gnoseos -spoznaja, znanje), vrsta mistične, religiozne spoznaje zasnovane na intuiciji.

U kršćanstvu, osobito u u Pavlovim i patrističkim tekstovima, gnoza je stupanj vjere. Prožeta je ljubavlju (->agapa) i teži cjelovitu, jedinstvenu uvidu u otajstvo spasenja.
U gnosticizmu, gnoza je unutarnje duhovno prosvjetljenje, put kojim se čovjek spašava iz tijela i svijeta , vraćajući se tako
u ->pleromu, natkozmički, duhovni zavičaj, ->gnosticizam.

gnosticizam (grč: koji duboko spoznaje),
religijsko-filozofsko učenje koje se temelji na dualizmu, emanacionizmu i gnozi te nekim židovsko kršćanskim sastavnicama.
Javlja se od II. do V. st. na Bliskom istoku, gdje se u kasnoj antici
sreću iranska dualistička učenja, neoplatonizam te židovstvo i kršćanstvo.
Raščlanio se u brojne sekte (oko 70.god.), a glavno mu je središte bila Aleksandrija.

Gnosticizam je zastupao radikalni ->dualizam, nepomisrljivu oprjeku između duha i materije. Kršćanskom i židovskom i židovskom stvaranju svijeta gnosticizam suprostavlja složen lanac emanacije -> eona, koji ide od dobrog Duha i zlog Demijurga do čovjeka i svijeta. Spasenje se postiže ->gnozom, dubokim prosvjetljenjem, kojim se čovjek iz tijela i kozmosa
(->kenoma) vraća u u ->pleromu, duhovni natkozmički zavičaj.

Budući da je po gnosticizmu zlo kozmičke, a ne osobne naravi, odbacuju se etičke norme a slijedi se bilo ->asketizam, kojim se utire put gnozi i duhovnom izbavljenju, bilo ->libertinizam, jer je duh po sebi čist , pa ga nikakvo zemaljsko blato ne može uprljati u osobnim postupcima.

Sljedbenici (gnostici) dijele se u tri stupnja:
->hilici (materijalni) , ->psihici (duševni) i pneumatici (duhovni).
Samo su se pneumatici, putem gnoze, vratili svomu duhovnom prapočelu, pleromi.

U širenju i naučavanju gnosticizam je zatupao ->ezoterizam, pa je razvio obilnu hermetičku literaturu i epigrafiku, osobito u Egiptu. Glavni su predstavnici gnostcizma ->Karpokrat iz Aleksandrije, ->Bazilid iz Sirije i -> Valentin iz Egipta.

Crkveni oci, osobito sv. ->Irenej, suprostvili su se gnosticizmu jer je zastupao emnacionizam, a ne stvaranje svijeta, poricao zbiljkost utjelovljenja pa i smisao pšovijesti i ljudske zajednice u vremenu. Osim toga, gnosticizam je poricao osobnu odgovornost u grijehu i zlu.

Ostavio je traga u nekim kršćanskim antičkim (->marcionizam) i srednjevjekovnim sektama (->begardi ili braća slobodnog duha). Za renesanse i prosvjetiteljstva tragovi gnosticizma sreću se u
->teozofiji i ->antropozofiji. U islamu gnosticizma je utjecao na ->sufizam, ->Druze i ->ismailite.

Upravo ponovo čitam Elaine Pagels:Gnostička evanđelja pa evo što o gnozi i gnosticizmu kaže ovaj Leksikon.

Ovo je sjajna tema! Šteta što je zapostavljena...

Evo pitanja:
Herpes na "Cilju duhovnog puta" spominje termine: NIRVIKALPA i SAVIKALPA. Da vidimo šta kaže Leksikon o njima.

[Dunj@]

Enchantress kaže:
Ovo je sjajna tema! Šteta što je zapostavljena...

Evo pitanja:
Herpes na "Cilju duhovnog puta" spominje termine: NIRVIKALPA i SAVIKALPA. Da vidimo šta kaže Leksikon o njima.

Nije bilo interesa. Tu i tamo, kad vidim u postu neki novi pojam, pokušam ga napisati na toj temi.


Na tvoje pitanje nemam odgovora. Ovo nije encklopedija, već samo leksikon, koji više obrađuje općenite pojmove.
Pod Herpes....nema ništa, kao ni pod nirvikalpa i savikalpa.

Pogledala sam i pod KALPA...ništa.

Možda ima negdje u okviru nekog općenitijeg pojma, a tu premalo znam da bih "pogodila".
Tu bi ravana mogao uskočiti, ako ovo vidi i bude imao volje odgovoriti ili bar ukazati gdje da tražim.

[Blaise]

Super.
Kad ti se da, bit ću ti zahvalna.

[Dunj@]

liturgijska ...ili crkvena godina

Blagdani što ih Crkva slavi tijekom godine.
Temelj crkvene godine je tjedni spomen smrti i ukrsnuća Isusa Krista. Crkva ga od prvih kršćnkih vremena lavi nedjeljnom ->euharistijom, danom Gopodnjim. Uz tjedni ciklus posvećenja vremena, kao i dnevni ciklus molitava u pojedine sate danma, kroz povijest su se razvila i dva godišnja ciklusa: božićni i uskrsni ili pashalni (vazmeni). Ostatak godine, koji nije zahvaćen tim ciklusima, ima i danas tjedni značaj, tzv. vrijeme kroz godinu.

Početak crkvene godine vezan je uz blagdan sv. Andrije, apostola. Nedjelje koja pada na taj blagdan ili mu je najbliža , prva je nedjelja došašća, tj. prva je nedjelja došašća, tj. početak crkvene godine.

Završetak crkvene godine je svetkovina Krista Kralja na posljednju nedjelju kroz godinu.


Božićni ciklus počinje slavljenjem Isusova rođenja; počeci (oko 330 . u Rimu). Danas ima pripravu zvanu ->došašće (advent) koje obuhvaća četiri nedjelje. Vrhunac čine blagdani -Božić i ->Bogojavljenje.


Uskrsni ciklus počinje pripravom za ->Uskrs zvanom ->korizma ili četrdesetnica. Vrhunac mu je Sveto trodnevlje ( ->Veliki Petak, ->Velika subota i Uskrs. Slavlje se, prema trajanju židovske Pashe produžuje na 50 dana koji se zovu uskrsna pedestnica; 40. dan spominje se Kristovo uzašaće na nebo (->Uzašašće)), a 50. dan silazak Duha Svetoga nad apostole i prvu Crkvu (->Duhovi), kad završava uskrsni ciklus crkvene godine.

U vremenu kroz godinu uskrsnuće Kristovo slavi se svake nedjelje. To vrijeme obuhvaća 33 ili 34 tjedna i smješteno je između svetkovine ->Krštenja Gospodinova (nedjelja po Bogojavljenju) i ->Čiste srijede te od Duhova do sljedeće prve nedjelje došašća.

Slavlja Bl. Dj Marije i svetaca uvrštena su također u crkvenu godinu.

U istočnim crkvama crkvena godina počinje 1.IX. (indikacija, tj. spomen prvog nastupa Isusa iz Nazareta).

[Dunj@]

Liturgijske boje, u katolicizmu, boje pojedinih dijelova liturgijske odjeće; imaju simbolično značenje.


Svi su donji dijelovi liturgijske odjeće bijele boje, a vanjski su u različitim bojama i ovise o propisima vezanim za ->crkvenu (liturgijsku) godinu.

U liturgiji se upotrebljavala samo bijela boja do IX. st, kada se počinju upotrebljavati različite boje. Papa Inocent III ustalio je u XIII st. kanon boja: bijelu, crnu, crvenu, zelenu, ljubičastu, purpurnu i zlatnu.
Simbolično značenje boje određuje i njezinu upotrebu u pojedinim prigodama:

bijela i zlatna (radost) upotrebljavaju se na blagdane Gospodnje i marijanske te na blagdane svetaca koji nisu mučenici;
crna (žalost) , nekoć u misama za mrtve ( danas ljubičasta) i na Veliki Petak (danas crvena);
crvena (vatra i krv) na Duhove i na blagdane mučenika;
ljubičasta (pokora) kroz ->došašće i ->korizmu;
purpurna u trću nedjelju došašća i četvrtu korizmenu;
zelena (nada) u u obične nedjelje dane u tjednu kad se ne slavi ni jedan svetački blagdan.

[Dunj@]

Kad sam već na pojmu liturgije ima toga još. Sad ću ih samo spomenuti, pa ako koga zanima možemo nastaviti.
Dakle, obrađeni pojmovi:
-liturgičar
-liturgija
-liturgijska drama
-liturgijska glazba
-liturgijske geste
-liturgijske knjige
-liturgijski jezici
-liturgijski kongres
-liturgijski pas ( dugo a - valjda pojas)
-liturgijski predmeti
-liturgijsko-pastoralni listić
-liturgijsko pjevanje
-liturgijsko ruho
-liturgika
-liturgizam


eto...

[SamuraJura]

Enchantress kaže:
Ovo je sjajna tema! Šteta što je zapostavljena...

Evo pitanja:
Herpes na "Cilju duhovnog puta" spominje termine: NIRVIKALPA i SAVIKALPA. Da vidimo šta kaže Leksikon o njima.

U slucaju da mozda nekog zanima:

nema kratkog i jednostavnog objašnjenja za dva spomenuta pojma koji predstavljaju početak kraja svih napora istinskog yogija i svrha su yoge kao takve.

Suština yoge koju je opisao Sri Patanjali u Yogasutrama jest sadržana u sljedećem:

yogascittavrttinirodhah,

oko toga se dalje vrte svi aforizmi spomenutog izuzetnog djela, a vrlo direktno, skraćeno i nepotpuno objašnjenje bi bilo "Yoga je u obustavljenosti zamućujućih pojedinačnih pokreta u svijesti". Kada se ostvari stanje spomenute obustavljenosti onda se ulazi u stanje koje se jednim imenom naziva samadhi. Ali on ima svoje različite oblike manifestiranja pa se na to odnose pojmovi Savikalpa i Nirvikalpa. U stvari radi se o razini sebeostvarenja. Još sam naišao da se u nekim drugim djelima na temu Raja Yoge spominju Sahaj i Soruba samadhi kao viši oblici ovih već spomenutih.

Imajte na umu da je ovo jedva nešto više od blic opisa nečeg jako dubokog i u stvari neopisivog slično kao što je neopisiv neki okus za onoga koji nije probao isti.

BTW, zanima me, Simona, kaj veli tvoj sveznajući leksikon o tome?

SamuraJura, hvala.

Baš bi dobro bilo da objasniš kako budisti objašnjavaju karmu, tj. šta se reinkarnira, a ako ovo nije pitanje za ovu temu, postaviću topic na Duhovnosti. Veoma me zanima.

Ako NIRVIKALPA označava da ne postoji nikakvo kretanje u svesti - je li nju uopšte moguće postići u ovom telesnom obliku?
Možete li nekoliko reči reći o daljnjoj podeli SAVIKALPE, tj. o terminima: vitarka, vićara, ananda i asmita?

Enchantress kaže:
Ako NIRVIKALPA označava da ne postoji nikakvo kretanje u svesti - je li nju uopšte moguće postići u ovom telesnom obliku?

Nirvikalpa samadhi nije tjelesno iskustvo, pa ga tijelo ni ne doživljava. Čitavo tijelo i svemir je kretanje u toj svijesti. To je iskustvo vlastitog Jastva, i ne ovisi niti o kakvom "ograničenju". Dakle odgovor je da i ne u isto vrijeme. Da zato jer je iskustvo moguće, ne zato jer to nije tjelesno ili umno iskustvo.

Možete li nekoliko reči reći o daljnjoj podeli SAVIKALPE, tj. o terminima: vitarka, vićara, ananda i asmita?

Vitarka- duh je zaokupljen grubim objektima (kakvim god)
Vićara - duh je zaokupljen suptilnim objektima (kakvim god)
Ananda - iskustvo blaženstva (bliss)
Asmita - čisti "ja" ili "ja jesam" osjećaj
U Nirvikalpa samadhiju nema ništa od ovoga gore navedenog. To je potpuno smirenje svih kretanja u svijesti ("vrtti").

[Blaise]

Test za Dunju.

[Dunj@]

Dunj@ kaže:

meleci (arap. melek: anđeo),
u islamu, duhovna dobra bića odana Alahu. Vjerovanje u postojanje i djelovanje meleka druga je od 6 glavnih islamskih istina (imanski šart). Po Kuranu, na Božju zapovjed poklonili su se ->Ademu, prvom čovjeku, osim ->Iblisa, koji je zbog toga bio prognan iz ->dženeta.
Dijele se po hijerahijskom položaju i ulozi.
Objavu Božjim poslanicima prenosi ->Džebrail (Džibril), o prirodnim se pojavama brine Mikail. U času smrti po ljudsku dušu dolazi ->Azrail.
Sudnji dan najavljuje ->Israfil. Neki meleci prate ljude i zapisuju njihova dobra djela, a ->Munker i Nekir ispituju umrle o njihovima djelima.-džinovi.
džinovi (arap. ginn: -skriven),
u islamu, nevidljiva duhovna bića, razumna i odgovorna za svoja djela;duhovi. U predislamsko doba džinovi su bili personificirane prirodne sile kojima su Arapi prinosili žrtve i od njih tražili zaštitu.
U Kuranu razumna i odgovorna bića stvorena od ognja, za razliku od čovjeka koji je stvoren od ilovače i meleka koji su stvoreni od svjetlosti. U islamskih teologa duhovna nevidljiva bića, koji mogu imati doticaj s čovjekom a odgovorna su za svoja djela.
U islamskim legendama džinovi se mogu ukazati u ljudskom ili životinjskom liku, mogu biti korisni i štetni; vezani su uz nošenje hamajlije, a osobito su prisutni u Tisuću i jednoj noći.

evo, to o džinovima sam tražila.

[Dunj@]

tema je otvorena još 2003. i vidim da ima smisla da je držimo otvorenu i za druge, a mi "stari" čujemo ponekad potpuno "novi" pojam, pa molim.. ako netko ima potebu pitati ili čak upisati značenje nekog religijskog pojma, možda je bolje da ih nalazimo na jednom mjestu.


sama više nemam snage kopati po leksikonu, ali ako baš bude zanimanja potrudit ću se pronaći i prepisati. molim ovdje nisam pisala svoje mišljenje, prepisivala iz navedenog leksikona napisanog od stručnjaka pojedinih religija.

[Dunj@]

molim znalce da ovdje upišu nešto o majmonidu.

[Dunj@]

ovu sam temu tražila.
naime, dobila sam pm od osobe bez ijednog posta regisriranog tek jučer koji mi spominje čini se baš ovaj leksikon in zahvaljuje mi!

nemam pojma o kome se radi, očito se klonirao, ali nije ni važno, ako sam nekad nekom ukazala na određenu literaturu.



pozdravljam ga i odavde... javno. neću reći nick, jer nije poznat. ja mislim da me zna odavde, a možda i s politike ...jer sam i tamo nešto malo pisuckala.


no dobro, većina zna da me zdravlje više ne služi, a valjda sam već i dojadila i bogu i ljudima...


mnogo sam i ja ovdje i naučila i od svakog po nešto..

još jedan mah svima

[musa]

- ISLAMSKI GLOSAR -
Glosar religijskih pojmova
Međureligijsko vijeće BiH

[musa]

- RIMOKATOLIČKI GLOSAR -

- ПРАВОСЛАВНИ ГЛОСАР – (pravoslavni glosar)

- GLOSAR JUDAIZMA -

[Shady]

I još jedan značajan leksikon: Franjevački leksikon