Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.11.2010., 11:25   #641
Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
pitanje
ako je konc. HCL 36%, a u trgovini mješovitom robom se može kupiti tehničak HCL od 19% to znači da je konc HCL 50% ili?

Varikina po kem, sastavu je...?
Ako je 19%-tna, to ti znači da je devetnaestpostotna.
36%-tna je zato koncentrirana jer se u vodi ne može pri nama normalnim uvjetima otopiti više klorovodika.

Varikina bi trebala biti otopina natrijevog klorida i hipoklorita. Dobiva se propuštanjem klora kroz natrijevu lužinu.


Što se tiče N-fenilglicina, možda pokušam izvesti isto za par dana (ako nađem recept, volje i vremena). Stari anilin se može predestilirati, produkti oksidacije zrakom na kraju ostaju kao nekakav mulj, mislim.
Zašto ne pokušati s nekim drugim otapalima? Ili prevesti u kakav klorid ili karboksilat pa prekristalizirati ionski spoj, a onda sol rasturiti? Iskorištenje će opet pasti, ali vjerojatno ne tako drastično.
__________________
Neoriginalni ljudi kopiraju neoriginalne ljude, originalni kopiraju originalne.
sal_mirabilis is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.11.2010., 16:14   #642
Quote:
sal_mirabilis kaže: Pogledaj post
Zašto ne pokušati s nekim drugim otapalima? Ili prevesti u kakav klorid ili karboksilat pa prekristalizirati ionski spoj, a onda sol rasturiti? Iskorištenje će opet pasti, ali vjerojatno ne tako drastično.

Iz više razloga. Jedan od njih je što je natrijev kloracetat (koji nastane kada pomiješaš kloroctenu kiselinu i NaOH) ionski spoj i nije dobro topljiv u oraganskim otapalima. Drugi je što reakcije ovog tipa (SN2) kada je produkt zwitterionski spoj idu dobro samo u jako polarnim otapalima (voda je idealna). I treći je što nemam pojma koje bih drugo otapalo uzeo (a da zadovoljava gore navedene uvjete). Jedino koje mi još pada na pamet je dimetil-sulfoksid. No kod njega je nezgodno što ima jako visoko vrelište i što predobro otapa polarne organske spojeve pa ih je teško izolirati nakon reakcije.
__________________
NITKO od pristupnika NIJE položio pismeni ispit.
Dr Death is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.11.2010., 16:53   #643
Pozdrav ja sam novi, čitam vas, stvarno se kužite šta je; je, evo samo nekoliko sitnica...

Gledajući: http://81.207.88.128/science/chem/compounds/index.html, naišao sam na tri zanimljive mi stvarčice:
I. http://81.207.88.128/science/chem/co...r_acetate.html,
II. http://81.207.88.128/science/chem/co...ric_oxide.html i
III. http://81.207.88.128/science/chem/compounds/alum.html (KAl(SO4)2x12 H2O)
Molio bih vas lijepo, ako nije problem, da mi opišete njihovu izradu.

Pogledajte na što sam naišao tu=> http://81.207.88.128/science/chem/solutions/u.html uran(ij) kako je lip )
Balistik20 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.11.2010., 21:46   #644
Quote:
Dr Death kaže: Pogledaj post
Iz više razloga. Jedan od njih je što je natrijev kloracetat (koji nastane kada pomiješaš kloroctenu kiselinu i NaOH) ionski spoj i nije dobro topljiv u oraganskim otapalima. Drugi je što reakcije ovog tipa (SN2) kada je produkt zwitterionski spoj idu dobro samo u jako polarnim otapalima (voda je idealna). I treći je što nemam pojma koje bih drugo otapalo uzeo (a da zadovoljava gore navedene uvjete). Jedino koje mi još pada na pamet je dimetil-sulfoksid. No kod njega je nezgodno što ima jako visoko vrelište i što predobro otapa polarne organske spojeve pa ih je teško izolirati nakon reakcije.
Ciljao sam na prekristalizacije gotovih produkata. Njih izvodiš gdje te volja (tj. ako ide). DMSO pak zbilja nije dobar izbor.
Uglavnom, zbilja problem koji se ne da napamet rješavati. Osim možda još jednog slijepog pokušaja: da pokušaš otopinu procijediti kroz aktivni ugljen?
__________________
Neoriginalni ljudi kopiraju neoriginalne ljude, originalni kopiraju originalne.
sal_mirabilis is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.11.2010., 21:54   #645
Quote:
Balistik20 kaže: Pogledaj post
Gledajući: http://81.207.88.128/science/chem/compounds/index.html, naišao sam na tri zanimljive mi stvarčice:
I. http://81.207.88.128/science/chem/co...r_acetate.html,
II. http://81.207.88.128/science/chem/co...ric_oxide.html i
III. http://81.207.88.128/science/chem/compounds/alum.html (KAl(SO4)2x12 H2O)
Molio bih vas lijepo, ako nije problem, da mi opišete njihovu izradu.

Pogledajte na što sam naišao tu=> http://81.207.88.128/science/chem/solutions/u.html uran(ij) kako je lip )
Prvo bismo morali znati s čime raspolažeš, jer najlakši put do kemikalija je kupovina.
Ako imaš modre galice, možeš oboriti sodom ili kakvom lužinom bakrov hidroksid ili koji bazični karbonat pa ga nakon dobrog ispiranja i sušenja:
1) otopiti u octenoj esenciji i pričekati dok ne iskristalizira acetat
2) pržiti dok posve ne pocrni i dobiti tako bakrov(II) oksid.
Stipsu pak dobiješ iz otopine koja sadrži ekvimolarne količine kalijevog i aluminijevog sulfata. Prvi možeš dobiti na više načina, a najdostupniji i najteži je od pepela. Pepeo se razmuti u vodi, dobro profiltrira i zatim upari dok ne iskristalizira kalijev karbonat kojeg onda treba prekristalizirati. Dalje se jednostavno otopi u sumpornoj kiselini, a aluminijev sulfat pak ide otapanjem aluminija u istoj. Ako je stipsa jedini cilj, najlakše je u sve u istoj flaši.

Ona stranica ima dosta lijepih pokusa, samo što neki traže solidnu opremu i znanje.
__________________
Neoriginalni ljudi kopiraju neoriginalne ljude, originalni kopiraju originalne.
sal_mirabilis is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2010., 13:36   #646
Sal mirabilis, hvala ti, dobro si mi to objasnio, potrebe za daljnjim pitanjima vezano za to netreba, jer sam se već opustio i okušao u izradu tih. Samo mi reci može li bit sumporna 38%-tna akumulatorska i octena 9%-tna iz dućana (samoposluge)?

1. Recite mi da li je moguća ovakva destilacija: http://old.piroraj.org/destilacija.htm ?
2. Da l ije moguće pripraviti ovakvu: http://old.piroraj.org/tehtanje.html vagu? Točnije, je li istina to da je u 1g točna?
3. Reći ću vam jedan zanimljiv i KORISTAN pokus! Uzeo sam normalnu alkilnu beteriju POTROŠENU (skroz) od 1.5 V, kuhao sam je dosta u maloj metalnoj posudici u kojoj kuham kavu i čaj, kasnije je vruću stavio u krpu, obrisao (da ne korodira), stavio u sat i zbilja sat evo dan-danas radi!
4. Gledajući ovaj proizvod: http://iskra.cromma.com/content/view/52/70/lang,hr/ (ako vam neće da otvori: http://webcache.googleusercontent.co...&ct=clnk&gl=hr ), koji je dostupan u skoro pa svakoj prodavaonici, zanimljiv mi je jako njegov sastojak. Ima ih raznih: Corozel 82, Corozel 85 i Corozel 88, i svima je isti sastojak možda samo različiti omjeri, ali ništa njovih i ništa izostataka u sastojcima imeđu triju nema. Recite mi koji bi kemijski postupak (znači destilacija i to) primjenio na ovaj proizvod, a da izvadim (odvojim) fosfornu kiselinu?
Balistik20 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.12.2010., 21:10   #647
Quote:
eldy95 kaže: Pogledaj post
zna li neko kako napravit il izolovat kalijev klorat il ga kupit negdje
Ubaciš grumen kalija u kloratnu kiselinu
Air man is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2010., 12:19   #648
Jedno brzinsko pitanje - zanima me da li postoji neka razlika između korištenja litijevog i natrijevog etoksida pri sintezi etera. Konkretno da li bi reakcija kloretana i litijevog etoksida dala dietil eter, kao i reakcija sa natrijevim etoksidom? U literaturi sam većinom naišao na natrijeve alkokside, dok o alkoksidima drugih metala nisam našao puno informacija, pa me zanima da li možda postoje neki razlozi kojih nisam svjestan.
Charobniak is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2010., 15:39   #649
Quote:
Charobniak kaže: Pogledaj post
Jedno brzinsko pitanje - zanima me da li postoji neka razlika između korištenja litijevog i natrijevog etoksida pri sintezi etera. Konkretno da li bi reakcija kloretana i litijevog etoksida dala dietil eter, kao i reakcija sa natrijevim etoksidom? U literaturi sam većinom naišao na natrijeve alkokside, dok o alkoksidima drugih metala nisam našao puno informacija, pa me zanima da li možda postoje neki razlozi kojih nisam svjestan.
Brzinski odgovor bi bio da litij puno slabije a kalij puno burnije reagira s alkoholom pa je natrijeve alkokside u pravilu najlakše dobiti (ali postoje i koriste se i ostali, npr. s tercijarnim alkoholima se često priređuju kalijevi alkoksidi jer su tercijarni alkoholi manje reaktivni). I da, organski produkt bi u ovim reakcijama bio isti.
P. S.: Mogao si i ovo pitati skupa sa zadatkom na Upomoć spašavajte
__________________
streberica.gimnazijalkaATyahoo.com Za državnu maturu I ovdje
Štreberica is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2010., 17:58   #650
Zahvaljujem Litij mi se čini zanimljiv zbog male Ar, a magnezij zbog dvovalentnosti i male cijene.

A i ako se dobro sjećam, postoji metoda kemijskog odvajanja vode iz alkohola tako da jodom aktivirani magnezij reagira prvo sa alkoholom stvarajući alkoksid. Nakon toga, alkoksid reagira s vodom i nastaje netopljiv Mg(OH)2 i alkohol. Uz suvišak magnezija, reakcija bi, uz dobivanje bezvodnog alkohola, mogla poslužiti i za dobivanje magnezijevog etoksida tako da se nakon navedene reakcije alkohol profiltrira kako bi se odvojio Mg(OH)2. Destilacijom bi se nakon toga mogao etanol odvojiti od alkoksida...
Charobniak is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 03:10   #651
Je li se tko bavio zlatom? Ako ima kakvih iskustava, bilo bi lijepo da ih podijeli, prvenstveno što se tiče elektrorafinacije.
__________________
.
Endimion17 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 14:12   #652
Quote:
Balistik20 kaže: Pogledaj post
Sal mirabilis, hvala ti, dobro si mi to objasnio, potrebe za daljnjim pitanjima vezano za to netreba, jer sam se već opustio i okušao u izradu tih. Samo mi reci može li bit sumporna 38%-tna akumulatorska i octena 9%-tna iz dućana (samoposluge)?
Nema razloga za ne. Samo onda treba dulje uparavati da što manje toga ostane u otopini. Može se u više rundi do polovice volumena ili manje dok god van idu lijepi bezbojni kristali.

Quote:
1. Recite mi da li je moguća ovakva destilacija: http://old.piroraj.org/destilacija.htm ?
Vrlo priručno, ali ako postigneš da negdje bude vruće, a negdje hladno, imaš destilaciju.

Quote:
2. Da l ije moguće pripraviti ovakvu: http://old.piroraj.org/tehtanje.html vagu? Točnije, je li istina to da je u 1g točna?
Opet vrlo priručno, a (kuhinjske) elektroničke vage preciznosti do 0,1 g mogu se nabaviti za manje od 200 kuna. Osobno mislim da s onom opisanom ne bi bilo trivijalno raditi.

Quote:
3. Reći ću vam jedan zanimljiv i KORISTAN pokus! Uzeo sam normalnu alkilnu beteriju POTROŠENU (skroz) od 1.5 V, kuhao sam je dosta u maloj metalnoj posudici u kojoj kuham kavu i čaj, kasnije je vruću stavio u krpu, obrisao (da ne korodira), stavio u sat i zbilja sat evo dan-danas radi!
Bilo bi dobro da još netko ponovi. Pod alkilna si mislio alkalna?
Inače, pada mi na pamet mogućnost da je baterija bila blizu kraja, ali na nečem što traži veći napon tako da je sat bi sasvim zadovoljan i s tim malim što je preostao.

Quote:
4. Gledajući ovaj proizvod: http://iskra.cromma.com/content/view/52/70/lang,hr/ (ako vam neće da otvori: http://webcache.googleusercontent.co...&ct=clnk&gl=hr ), koji je dostupan u skoro pa svakoj prodavaonici, zanimljiv mi je jako njegov sastojak. Ima ih raznih: Corozel 82, Corozel 85 i Corozel 88, i svima je isti sastojak možda samo različiti omjeri, ali ništa njovih i ništa izostataka u sastojcima imeđu triju nema. Recite mi koji bi kemijski postupak (znači destilacija i to) primjenio na ovaj proizvod, a da izvadim (odvojim) fosfornu kiselinu?
Ja bih radije potražio otopinu fosforne i klorovodične kiseline i to prodestilirao. Ovo ima tenzide što znači mulj i muke po čišćenju. Eventualno bi se moglo kuhati dok dušična ne rasturi tenzide i dok ne ishlapi sve organsko i nitratno, ali tako će se sigurno izgubiti nešto fosforne, koliko god sama i ne puno hlapila.
Drugi način za fosfornu je nabaviti ogromnih životinjskih kosti (recimo iz klaonice) i prvo ih spaliti da ostane manje-više kalcijev fosfat. Njega se može zaliti konc. sumpornom kiselinom i onda se destilacijom može odvojiti fosforna kiselina (ili neki njezin derivat). Istina, vjerojatno to traži dosta visoke temperature.
Može se i fosfat smiješati s ugljenom i žariti pa se dobije fosfor.

Quote:
Endimion17 kaže: Pogledaj post
Je li se tko bavio zlatom? Ako ima kakvih iskustava, bilo bi lijepo da ih podijeli, prvenstveno što se tiče elektrorafinacije.
Prije puno godina sam pokušao malo zlatne folije otopiti u otopini kalijevih polisulfida. Nije baš išlo.
__________________
Neoriginalni ljudi kopiraju neoriginalne ljude, originalni kopiraju originalne.
sal_mirabilis is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 14:18   #653
Quote:
Endimion17 kaže: Pogledaj post
Je li se tko bavio zlatom? Ako ima kakvih iskustava, bilo bi lijepo da ih podijeli, prvenstveno što se tiče elektrorafinacije.
Ja sam se nešto igrao s otapanjem zlata sa elektronike pomoću aqua regie, ali to bi bilo to što se tiče mog iskustva. Pretpostavljam da si već vidio goldrefiningforum.com, ali stavih link za svaki slučaj. Registracija je obavezna ako želiš vidjeti sadržaj, ali isplati se, jer ima hrpa korisnih tema.
Charobniak is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 16:06   #654
U manjoj staklenci se nalazi zasićena otopina soli, a u većoj obična voda. Otopina je od prilike do polovice male staklenke. A voda je u velikoj staklenci na razini od 2 cm. Tu malu staklenku s otopinom sam stavio u veliku s vodom i zatvorio sam veću poklopcem. Nakon mjesec dana razina vodene otopine soli se povisila za 5 mm, a razina vode se spustila za 5 mm. Mene sad zanima kako to objasniti? Koligativnim svojstvima ili Raoultovim zakonom? Pomoć!
N-dizajn is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 20:33   #655
Quote:
sal_mirabilis kaže: Pogledaj post
Opet vrlo priručno, a (kuhinjske) elektroničke vage preciznosti do 0,1 g mogu se nabaviti za manje od 200 kuna. Osobno mislim da s onom opisanom ne bi bilo trivijalno raditi.
Kuhinjske vage preciznosti 0.1 g? Da se nisi prevario? Kuhinjske idu do 1 g, one osjetljivije (za zlato, srebro, kokain, ... ) koje se mogu nabaviti i za 100 kn idu sve do 0.0001 g osjetljivosti.

Quote:
Bilo bi dobro da još netko ponovi. Pod alkilna si mislio alkalna?
Inače, pada mi na pamet mogućnost da je baterija bila blizu kraja, ali na nečem što traži veći napon tako da je sat bi sasvim zadovoljan i s tim malim što je preostao.
To sam radio u osnovnoj. Dobije mali boost, vrati se napon na neko vrijeme, ali je jakost struje koju može izazvati premalena. Dovoljna je za sat, čija je snaga ionako reda veličine milivat.
Osim toga, nije preporučljivo zagrijavati baterije u kipućoj vodi, pogotovo ne u posudama iz kojih se konzumira hrana.

Quote:
Ja bih radije potražio otopinu fosforne i klorovodične kiseline i to prodestilirao. Ovo ima tenzide što znači mulj i muke po čišćenju. Eventualno bi se moglo kuhati dok dušična ne rasturi tenzide i dok ne ishlapi sve organsko i nitratno, ali tako će se sigurno izgubiti nešto fosforne, koliko god sama i ne puno hlapila.
Drugi način za fosfornu je nabaviti ogromnih životinjskih kosti (recimo iz klaonice) i prvo ih spaliti da ostane manje-više kalcijev fosfat. Njega se može zaliti konc. sumpornom kiselinom i onda se destilacijom može odvojiti fosforna kiselina (ili neki njezin derivat). Istina, vjerojatno to traži dosta visoke temperature.
Može se i fosfat smiješati s ugljenom i žariti pa se dobije fosfor.
Sumnjam da destilacija može pomoći kod fosforne. Bez vode i pri povišenoj temperaturi kreću polimerizacije. Đubre samo sjedi i kombinira svoje molekule. Postoji vrlo velika šansa da će mu staklo početi s mekšanjem prije nego išta ispari.

Elektrolučna peć s kostima i ugljenom je nešto što sam htio za Božić kad sam bio mulac, ali mi se želja nije ispunila. Vjerojatno bolje za mene i okolinu, zbog jawdropping iskustava.

Quote:
Prije puno godina sam pokušao malo zlatne folije otopiti u otopini kalijevih polisulfida. Nije baš išlo.
Nadam se da se redovno tuširaš, jer se malo previše baviš sumporom.


Quote:
Charobniak kaže: Pogledaj post
Ja sam se nešto igrao s otapanjem zlata sa elektronike pomoću aqua regie, ali to bi bilo to što se tiče mog iskustva. Pretpostavljam da si već vidio goldrefiningforum.com, ali stavih link za svaki slučaj. Registracija je obavezna ako želiš vidjeti sadržaj, ali isplati se, jer ima hrpa korisnih tema.
Naišao sam, ali nije mi se dalo registrirati. Znači samo si otopio? Nisi reducirao natrag?
__________________
.
Endimion17 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2010., 21:33   #656
Quote:
Endimion17 kaže: Pogledaj post
Naišao sam, ali nije mi se dalo registrirati. Znači samo si otopio? Nisi reducirao natrag?
Nisam reducirao. Lijen sam ići kupit vinobran (kalijev metabisulfit), a i ja sam to u prilično malim količinama radio, tako da mi je nekako ljepše na polici vidjet otopinu u bočici (iako nije baš zlatne boje, više vuče na zelenu, jer je u otopini završilo i nešto bakra i drugih metala), nego da idem reducirat za eventualno par mg zlata. Iako, stignem se još i time pozabavit
Charobniak is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 12:35   #657
Quote:
Endimion17 kaže: Pogledaj post
Kuhinjske vage preciznosti 0.1 g? Da se nisi prevario? Kuhinjske idu do 1 g, one osjetljivije (za zlato, srebro, kokain, ... ) koje se mogu nabaviti i za 100 kn idu sve do 0.0001 g osjetljivosti.
Štajaznam, obično ne haluciniram dodatne decimale na skali.
Vidio jednu ili dvije u nekom Pevecu. Pitanje je samo koliko je to točno.

Quote:
To sam radio u osnovnoj. Dobije mali boost, vrati se napon na neko vrijeme, ali je jakost struje koju može izazvati premalena. Dovoljna je za sat, čija je snaga ionako reda veličine milivat.
Osim toga, nije preporučljivo zagrijavati baterije u kipućoj vodi, pogotovo ne u posudama iz kojih se konzumira hrana.
Imaš li ideju zašto bi tomu bilo tako? Čuh jučer tumačenje da bateriji padne napon jer jako poraste unutrašnji pad napona, što bude prije nego što se sav materijal potroši. Grijanje možda učini kakvo zlo produktima elektrokemijskih reakcija radi čega ovi više ne smetaju glavnom procesu.

Quote:
Sumnjam da destilacija može pomoći kod fosforne. Bez vode i pri povišenoj temperaturi kreću polimerizacije. Đubre samo sjedi i kombinira svoje molekule. Postoji vrlo velika šansa da će mu staklo početi s mekšanjem prije nego išta ispari.
Možda bi se moglo tjerati do fosforovog(V) oksida.
Samo, ostaje pitanje što s ostatkom smjese. Načelno mi je svejedno hoću li otpariti i destilirati svoj produkt ili će mi na kraju žarenja samo on ostati.

Quote:
Elektrolučna peć s kostima i ugljenom je nešto što sam htio za Božić kad sam bio mulac, ali mi se želja nije ispunila. Vjerojatno bolje za mene i okolinu, zbog jawdropping iskustava.
Vrlo simpatična boleština.
Svejedno ostajem fantazirati o domaćem fosforu.
Inače, jedan od ranih proizvođača fosfora je svoj proizvod pakirao pomoću šuplje trstike. Imao je lonac rastaljenog fosfora i iz njega usrkivao u onu cijev, zatim to uronio u vodu i ispuhnuo gotov štapić fosfora. I tako unedogled Ne znam od čega je umro.

Quote:
Nadam se da se redovno tuširaš, jer se malo previše baviš sumporom.
Prema nekim drugim tvarima s kojima radim sumpor je mila majka. Samo lijenost i nedostatak konkretne ideje me sprečavaju da ne počnem raditi sa selenijem ili izonitrilima.
A u međuvremenu razmišljam o sintezi nekakve organike koja bi me razmjerno lako mogla ubiti.
__________________
Neoriginalni ljudi kopiraju neoriginalne ljude, originalni kopiraju originalne.
sal_mirabilis is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 19:35   #658
Quote:
sal_mirabilis kaže: Pogledaj post
Imaš li ideju zašto bi tomu bilo tako? Čuh jučer tumačenje da bateriji padne napon jer jako poraste unutrašnji pad napona, što bude prije nego što se sav materijal potroši. Grijanje možda učini kakvo zlo produktima elektrokemijskih reakcija radi čega ovi više ne smetaju glavnom procesu.
Moja teza jest da dođe do fizičkih promjena na produktima, otopi ih ili razmakne, zbog čega struja lakše poteče.

Quote:
Možda bi se moglo tjerati do fosforovog(V) oksida.
Samo, ostaje pitanje što s ostatkom smjese. Načelno mi je svejedno hoću li otpariti i destilirati svoj produkt ili će mi na kraju žarenja samo on ostati.
Negdje sam naišao na podatak da se on tako ne da osušiti. Ne znam, zaista.
Ako je potreban samo potentniji medij za sušenje, nema frke, ali ako želi čistu kiselinu, teško.

Quote:
Vrlo simpatična boleština.
Svejedno ostajem fantazirati o domaćem fosforu.
Inače, jedan od ranih proizvođača fosfora je svoj proizvod pakirao pomoću šuplje trstike. Imao je lonac rastaljenog fosfora i iz njega usrkivao u onu cijev, zatim to uronio u vodu i ispuhnuo gotov štapić fosfora. I tako unedogled Ne znam od čega je umro.
LOL
Dočepat ću se ja toga... imam nešto sitno crvenog, ali nije to to.

Quote:
Prema nekim drugim tvarima s kojima radim sumpor je mila majka. Samo lijenost i nedostatak konkretne ideje me sprečavaju da ne počnem raditi sa selenijem ili izonitrilima.
A u međuvremenu razmišljam o sintezi nekakve organike koja bi me razmjerno lako mogla ubiti.
Onda se nadam da se držiš malih tikvičaka i da pohranjuješ u ampulice. Da ne bi bilo kuku lele.
__________________
.
Endimion17 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 21:05   #659
dobar flickr, mogu tu postati jelda?

http://www.flickr.com/people/bionerd/
fps_games is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 22:09   #660
Hvala Vam na odgovorenim mojim postavljenim pitanjima gde su mi se dogodile omalo oveće zavrzlamame oko toga, sada mi je puno razjašnjenije i i definitivno ću morati odustati od destilacije :/ šteta…
Da, mislio sam alkalnu, a napisao alkilnu, sorry! :/

1. Je li istinita ova tablica mješavina raznih plinskih smjesa sa zrakom? To je volumni omjer zapaljivih plinova i zraka. S obzirom krajnjih granica, u kojoj paljenja pojavljuju u smjesama. Idealan omjer je negdje između:

-----min%---max%
Vodik 4,1 - 71,5
Metan 5,6 - 14,8
Propan 2,2 - 7,4
Butan 1,7 - 5,7
Acetilen 3,3 - 52,3
Alkohol 3,56 - 18,0

2. Sada bih samo napomenuo jednu ne baš toliko lijepu gestu od „Vas“. Na raznim mjestima ste spominjali vrlo poznatu slikarsku prodavaonicu (obrt) naziva J*****k. To je „pirova pobjeda“-više štete nego koristi. Nekome jeste pomogli time, a odnemogli njih 100 za idućih 5 godina (dok se nenađe netko novi). I ovdje čitam i na onom zatvorenom Threradeu za luđake… . Nova TV kad je snimala neki isječak na svojoj televiziji prošle godine za proizvodnju bio goriva gdje je potreban bio metanol kupili su ga u njih, mada su zamaglili kompjuterski reklamu, ja sam prepoznao da je to on. Al nebitno, dovoljno je reći da se može to i to pronaći u „nekom“ slikarskom obrtu, ali ne i kojem, jer ljudi, vas ovdje može pročitati bilo tko-DOSLOVNO! I neki potencijalni ubica, panduri, pa možda čak i radnik toga obrta (koji možda sasvim mahinalno upiše juriček i izbaci vas na forum.hr-u kao što sam ja npr. sad) koji će reći šefu da mulci kupuju kemikalije a nemaju ni 18 god.. Nije to lijepo zna nas koji želimo kemijati i bavit se toj lijepoj i prelijepoj kemijskom znanosti! Eto samo mala napomena, bez ljutnje, samo sam htio pomoći!

3. Otiđoh u knjižnicu i naiđoh na jednu knjigu koja se može samo čitati ali ne i iznositi i fotokopirati, a to je „Tehnologija s poznavanjem robe 1.dio“ Zvonimira Supeka. U njoj od raznih stvari zapele mi dvije proizvodnje za oko, a to su:
3.1. Acetilceluloza-i za nju mi kaže da je to anhidrid octene kiseline i da se dobija uz dodatak sumporne kiseline. Bi li bili toliko korisni i dobri, molim Vas, da mi objasnite malo taj postupak :?
3.2. Sumporna kiselina koncentrirana se dobija žarenjem alauna. Ako je to i istina jel to uz prisustvo zraka ili bez?

4. Etilen (eten) u istoj knjizi kao i u kemijskome leksikonu malome, piše da se dobija iz alkohola oduzimanjem vode pomoću H2SO4-a. Razumim da je H2SO4 hidroskopna, ali alkohol, koji alkohol i koji je da je on ispari:? Može li mi neko sastaviti nekako pokus kako bi pravilno išao?
Balistik20 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:30.