Bojanje stolarije

[Veky]

Prije 5 godina stari i ja smo odlučili detaljno obnoviti tada 25 godina staru stolariju u cijeloj kući. Itekako smo vični majstorskim poslovima, iza sebe imam sigurno par tisuća kvadrata šmirglanih i farbanih površina svih vrsta no ovo ipak ne bi ponavljao.

Prvo, jako dugo traje ako to rade dvije osobe u slobodno vrijeme (dakle nakon posla). Sve je puno fine sitne prašine. Moraš imati prostor gdje ćeš to raditi. Moraš imati alat.

1. skidanje starog laka skroz do drveta.
2. grundiranje drveta firnisom
3. lagano brušenje, potom prvi sloj temelja za drvo
4. kitanje kitom za drvo
5. drugi sloj temeljne boje
6. prvi sloj završnog laka
7. po potrebi drugi sloj završnog laka

Između svih slojeva boje dolazi brušenje.

Prozorska krila i štokovi su luk i voda. To je dosadan i jednoličan posao koji uzima puno vremena, prepun je sitnih detalja.

Pravi posao je lakiranje vrata. u tome se vidi kakav si majstor. Mi smo prva vrata zahebali dok se na njima nismo izvještili. Potom smo napraivli ostala, prebrusili prva i njih napravili kako spada.

Velike površine se rade "u komadu", rijeđom bojom. Prođeš sve rubove, potom doslovno izliješ boju na vrata i razbacaš je amo tamo i ostaviš da se sama razlije i proavna. Nikakvo kasnije diranje kistom, nikakvo brljanje... sve se vidi kasnije iz aviona.

U bijelu boju će svi iskusniji majstori dodati mrvicu crne boje koja će joj dati jedan poseban sjaj.

Koristite uvijek originalne razređivače proizvođača te boje, ne neke koje trgovac ima i kune se da su slični.

Dobro osušite sloj. Pazite, neki lakovi imaju period sušenja, ali i period kad na sebe primaju sliejdeći sloj. Ako taj period istekne morate čekati i po 2 tjedna za idući sloj.

Akrilne boje su boje na bazi vode i pogodne su za zahvate gdje je manja ventilacija, u prostorijama namijenjenima prehrani i sl.

Ne želim nikoga reklamirati no jedan veliki Slovenski proizvođač ima jako dobru ponudu lakova, akrilnih lakova, temelja, kita, tonera, boja.

Velika napomena, ukoliko birate boju, obavezno boju pogledajte vani, na sunčevu svjetlu, a ne pod svjetlom FC rasvjete u trgovinama. Imajte na umu da se boja drugčije vidi i doživljava na velikim površinama.

[Veky]

Da, koristi se i auto kit koji je na nekakvoj bazi plastike. dvokomponentan je i iznimno se brzo suši. Jedna od posljedica sušenja je i povećanje temperature uslijed kemijske reakcije vezivanja, polimerizacije, čega li već.

Fenom se radi tako da usmjeriš zrak na boju i promatraš je. Obično zagriješ neku površinu u duljini recimo 30cm. Griješ dok ne vidiš da se lagano počima preškati površina, ako krenu mjehurići čak si malo i pretjerao. Uzmeš ličilačku lopaticu (špahtlu) i "podbodeš sloj i samo vučeš. Istovremeno dalje nastaviš grijati fenom sve dalje i dalje u produžetku tog početnog sloja i samo vozi dok god imaš po čemu. Kad se izvještiš skidat ćeš cijele trake boje u širini 8-10 cm brzinom par metara u minuti.

Da, pazi s fenom uz stakla, stakla vrlo lako puknu od vrućeg zraka.

[chani]

fikus kaže:
kit se u pravilu ne tonira jer se nakon kitanja treba temeljirati
uzećemo da se najvjerovatnije radi o uljenom naličju, u tom slučaju pravilan recept bi izgledao ovako
1. pobrusiti brusnim papir cca 150 tako da kompletna površina izmatira, ako je boja strunula ili ispucala pobrusiti do zdravog drva
2. premazati sa samoventilirajućim temeljem
3. kitati sa kitom za drvo (unicol ili slično ako želiš tonirati dodati malo završne boje u kit, boja mora biti uljena) ukoliko su neravnine veće onda je potrebno kitati u više slijeva sa međufaznim brušenjem
4. sve skupa ponovo pobrusiti sa brusnim papirom cca 180
5. premazati sa temeljnom bojom u koju se može staviti malo završne da se nijansira
6. lagano pobrusti sa brusnim papirom cca 200
7. premazati sa završnom bojom
ni u kom slučaju nemojte koristiti nitro razređivač ili aceton za otapala ili razrijeđivanje jer nitro i aceton razaraju strukturu uljeni h ili sintetskih boja, nadalje obratiti pažnu na sušenje koje je proizvođač deklarirao, u najmanju ruku ga se treba striktno pridržavati a poželjno je i malo duže, i naravno kod odabira brusnih materijala nemojte baš slušati majstore koji kažu da se to može raditi i grubljim granulacijama od onih koje sam ja neveo, jer u tom slučaju nećete zapuniti riseve koje ostavlja korund grublje granulacije (mali podsjetnik prvo brušenje brusnim papirom granulacije 100 ostavlja takav trag da ga u kombinaciji samoventilirajuća boja, temeljna boja i završna boja nećete zapuniti)
to bi otprilike trebalo izgledati tako naravno da postoje razno razne varijante na temu ali ovo je školski način

ah i ti ga strubis jovo nanovo
pitanje je da li se kit za drvo moze stonirati lazurom -zasto?
da bi se moglo drvo pokitati da se ne kuzi relativno govoreci i onda opet lazurirati
znaci NE grundirat,temeljirat,lakirat s obicnim emajl lakom (bio to akril, sint ili nitro) nego da se spasimo tog ocajnickog posla i lazuriramo prozor koji je recimo malo usminkan s toniranim kitom ...
stoga da li je netko to vec isprobao?

monique, sve mi se cini da ces ti to prva isprobat od forumasa...

btw fikus,
mi smo finis na vratima radili s 150 i lak ga je fino zapunio,glatka su...

[chani]

U bijelu boju će svi iskusniji majstori dodati mrvicu crne boje koja će joj dati jedan poseban sjaj.

ne znam bas za sjaj, mislim da se to vise stavlja da se sprijeci ono rano zutenje, luxal je dosta sklon tome, zna vec nakon 2 godine pocet zutiti...

Dobro osušite sloj. Pazite, neki lakovi imaju period sušenja, ali i period kad na sebe primaju sliejdeći sloj. Ako taj period istekne morate čekati i po 2 tjedna za idući sloj.


.

moram priznati da ovo nisam skuzila, kakva 2 tjedna???

Ne želim nikoga reklamirati no jedan veliki Slovenski proizvođač ima jako dobru ponudu lakova, akrilnih lakova, temelja, kita, tonera, boja.
.

nisam bas ljubitelj slovenaca, narocito helios proizvodaca, ima posebno iritantan miris i prebrzo steze iako stvarno stavim mrvicu razrjedivaca...

[fikus]

chani kaže:
ah i ti ga strubis jovo nanovo

kod mene se kaže
"pametnom čovjeku sto riječi i šaka za vrat dosta"
izgleda da to ovdje ne pali da treba neka druga medicina, obzirom da su tu svi izgleda u statusu "proka pronalazač" struku ne šljivi nitko ni za suhu šljivu, volio bih vas viditi da vam tako napravi netko od majstora šta bi onda pričali

chani kaže:
pitanje je da li se kit za drvo moze stonirati lazurom -zasto?

ne i ne
zašto ?
zato jer ne
1. kit za drvo je rađen na drugačijoj bazi od lazurnih premaza
2. kit za drvo ima izrazito visok postotak pimenta, a lazura jako mali tako da se takvim toniranjem ne dobije ništa, ako se kit već želi tonirati to se radi sa čistim pigmentima (mogu se kupiti u Chromosu) ili sa završnom bojom
3. poslije kitanja se svejedno mora nanesti temeljna boja koja bi se trebala tonirati, tako da je toniranje kita bezpotreban posao

chani kaže:
znaci NE grundirat,temeljirat,lakirat s obicnim emajl lakom (bio to akril, sint ili nitro) nego da se spasimo tog ocajnickog posla i lazuriramo prozor koji je recimo malo usminkan s toniranim kitom ...
stoga da li je netko to vec isprobao?

nitko normalan nije jer svatko tko se imalo kuži u struku zna da se lazurni premaz nanosi isključivo na drvenu podlogu, a i svi kitovi su uglavnom u nekoj nijansi bijele boje

chani kaže:
btw fikus,
mi smo finis na vratima radili s 150 i lak ga je fino zapunio,glatka su...

ti onda mora da si mađioničar, svedno uzmi Kraut-a na strani 500 piše sve o površinskoj hrapavosti, pa onda uzmi karakteristike brusnog materijala (korund) pa uzmi podatak suhe tvari boje kojom si lakirala i možda skužiš da to treba izgledati nekako drugačije, a još je bolje da pogledaš neku lakiranu površinu koju je napravio neki majstor ili neka tvornica pa ćeš skužiti da to nije ni približno isto

monique kaže:
JBTW, ako si vješt u kitanju puno će ti skratiti vrijeme korištenje auto kita umjesto običnog. Ima kao dodatak učvršćivač, zato ga valja pripremati u malim obrocima koje možeš brzo potrošiti, odmah se stisne tako da nemaš dugog iščekivanja do brušenja.

auto kit se ne bi smio koristiti za kitanje prirodnog drva, jer on nema ni malo elastičnosti tako da su velike vjerovatnosti da će doći do pucanja kita, eventualna upotreba auto kita je na površinama od iverice, mediapana i slično

[fikus]

chani kaže:
ne znam bas za sjaj, mislim da se to vise stavlja da se sprijeci ono rano zutenje, luxal je dosta sklon tome, zna vec nakon 2 godine pocet zutiti...

stupanj sjaja boje se određuje otapalima ili kontaktima i on se u pravilu ne može mijenjati nikakvim dodavanjem boje druge nijanse, sinteteske boje bez obzira na sve vrste nijasniranja s vremenom mijenjaju boju jer nisu UV stabilizirane u narodu se taj pojam zove "abšicati"

[chani]

to za toniranje kita lazurom je provalio neki majstor/stolar what ever od monique

svejdno uzmi Kraut-a na strani 500 piše sve o površinskoj hrapavosti, pa onda uzmi karakteristike brusnog materijala (korund) pa uzmi podatak suhe tvari boje kojom si lakirala i možda skužiš da to treba izgledati nekako drugačije, a još je bolje da pogledaš neku lakiranu površinu koju je napravio neki majstor ili neka tvornica pa ćeš skužiti da to nije ni približno isto

cuj, sto se mene tice ides po gradilistima pretpostavljam, odi od majstora do majstora i izvuci nekakvu statistiku koliko njih upotrebljava brusni papir 200
150 je nekima cak nesto nepotrebno
to me jako zanima,kakve odgovore ces dobit, mada mislim da ce i muljarati da rade s 150, a vjerojatno to malo zaglade s 120 ili ce reci di bi mi dosli kad bi radili jos s 200, kakva zarada bi nam bila i sl. ;-)))...

kad sam sjedila u cekaonici na Rebru, farbali su vrata, to nije bilo smirglanja nego ih je s krpom malo odmastio (valjda) i direkt je farbao lak na njih (jer koliko znam temeljna nije tako bijela i pokrivajuca u prvom sloju)

uostalom sto se tice mog kvazi lakiranja, ne pripremam stolariju za termolakirnicu pa da ju ko auto jos s vodobrusnim gladim,
hehe, imam malu polirku za lak, polakiras, zalijes s bezbojnim lakom i spoliras s tim malim okruglim cudom,ispadne super glatko i jos ti lak ispod bezbojnog ne uspije toliko promijeniti boju, duze se radi nego normalno,ali stvarno dobro ispadne...
jedino je nastavke za polirku tesko naci i poskupi su, bijelo cupavo mekano cudo i ruka ti otpadne kad su vrata polozena na koze,a ti to tesko cudo moras drzat lagano bez veceg pritiska i polirat, imas kaj za radit...
to mi je jedan majstor dao prijedlog, isli smo sami se igrat jer da smo to platili njemu ispala bi skupa igra...

jedino kad mi dojadi ova boja, ne znam hocu li imati problema s paljenjem jer ima 2 sloja normalnog laka plus bezbojni???

koji vrag ti je Kraut?

i onako usput za tebe info ne pljujem po majstorima bez razloga, ako majstor nekim improviziranim tehnikama dode do vrhunskog proizvoda, reci cu cak da je kreativan covjek ;-))

btw. slazem se da auto kit puca, narocito na prozorima, ali vjerujem da postoje neke tipfeler situacije kad se upotrebljava,a suti se o tome...

stupanj sjaja boje se određuje otapalima ili kontaktima i on se u pravilu ne može mijenjati nikakvim dodavanjem boje druge nijanse, sinteteske boje bez obzira na sve vrste nijasniranja s vremenom mijenjaju boju jer nisu UV stabilizirane u narodu se taj pojam zove "abšicati"

heh, cula sam za abšisati na autima, sad cu to primjenit i na stolariju...

[fikus]

chani kaže:
koji vrag ti je Kraut?

to ti je nešto kao biblija, ako do sad nisi čula za to onda se nemoj ni zamarati sa tim

[chani]

fikus kaže:
to ti je nešto kao biblija, ako do sad nisi čula za to onda se nemoj ni zamarati sa tim

ne patroniziraj me,
prvo ides s glupavim "receptima" o struklama,cevapima i sl. kao metaforama kojim hoces pokazat nesto u stilu kako je zeni mjesto u kuhinji ili tko zna sto, ili kao da smo preglupe da skuzimo kako pofarbat obicna vrata ili nesto trece pa dajes usporedbe s kuhinjom cim se razlikuje od tvoje skolske metode
(to se odnosi na prijasnje postove u drugim topicima)
ne sjecam se da si dao takvu usporedbu nekom muskom forumasu


nemam namjeru ici studirat gradevinu ili tko zna sta da bi morala neke stvari znati,uostalom na greskama se uci, ali ne mora znacit da su greske stvarne ukoliko nije procedura izvrsena
alla "fikus meni", nego uz improvizacije

bez kemijanja ne bi bilo ni napretka...

[bodul]

monique kaže:
mora se jako pazit jer staklo puca zato imaš nastavke za usmjeravanje struje zraka, onak ko za fen za kosu. Ja sam to rješavala tako da sam kratko zagrijala, gasila fen i onda strugala špahtlicom, pustila da se malo ohladi taj dio i onda opet...
i svejedno mi je jedno staklo puklo

Da ne pukne ni jedno staklo :
Odgovarajucu keramicku plocicu , po velicini, zaljepite sa ljepljivom trakom na staklo i onda premijestajte tamo gdje grijete .
Moze se i sa komadom pocincanog lima , koji ostane limarima , neka bude cca 20 x 40 cm .

[fikus]

chani kaže:
ne patroniziraj me,
prvo ides s glupavim "receptima" o struklama,cevapima i sl. kao metaforama kojim hoces pokazat nesto u stilu kako je zeni mjesto u kuhinji ili tko zna sto, ili kao da smo preglupe da skuzimo kako pofarbat obicna vrata ili nesto trece

ti kažeš (by Poncije Pilat)

[chani]

by prefekt il prokurator?
btw ne citam biblije, ni religijske ni gradevinske, eventualno flash ili asp koji opet rijetko kvalitetom se mogu uopce nazvat tako

[Veky]

koji vrag ti je Kraut?

He,he... ova je dobra. Krault ti je recimo Zakon. Biblija tehničke struke.

Priručnik pod imenom: Strojarski priručnik Bojana Kraulta. U elektro struci se uz njega još često rabi westermnnov elt. i Končarev elt. priručnik. Ono što tamo piše je zakon, uz to nema mudrovanja.

No dobro, vjerojatno nisi tehničke struke ap akako kaže fikus onda se ne moraš time ni zamarati.



O čemu se radi u periodima sušenja boje?

Postoje određene vrste boje koje se nakon sušenja da su suhe na dodir mogu vezati s ostalim slojevima samo određeno vrijeme, uglavnom nekih 8 sati. Nakon toga perioda traje sekundarno sušenje i te boje na sebe ne primaju ništa drugo (čak niti sloj iste takve boje) sve dok se potpuno ne osuše i reguliraju kemijske procese, što obično iznosi oko tjedan-dva.

Uglavnom su to razni dvokomponentni lakovi i boje.

Jedan od primjera (iako ne u uporabi za stolariju, bar ne drvenu) ti je Hammerite link . Njega naneseš na površinu i relativno se brzo suši. Nakon nanošenja prvog sloja idući moraš nanesti u roku 8 sati inače čekaš 2 tjedna. Možda sam fulao ta vremena, nemam piksu sad na poslu ispred sebe nego je doma.


Ne kužim koje veze s kvalitetom ima smrad boje? Meni se manje svidjelo to što se nakon samo dan stajanja helisove boje smješane u njihovoj mješaonici razlete pigmenti i trbaš pošteno miješati da de dobiješ šare po površini.

[chani]

otisli smo s teme, uglavnom je li netko pripremao vrata ko auto za lakiranje, auto kit, spric kit, vodobrusni i cijela litanija s temeljom i lakom,ali spricana kompresorom?
navodno vrata izgledaju bolje nego pvc

[chani]

Ne kužim koje veze s kvalitetom ima smrad boje? Meni se manje svidjelo to što se nakon samo dan stajanja helisove boje smješane u njihovoj mješaonici razlete pigmenti i trbaš pošteno miješati da de dobiješ šare po površini.

nema veze s kvalitetom, em smrdi i prebrzo steze tako da ne mres naknadno previse popravljat ev. curke kod panta i sl.,potegnes penzlom laganino ko percem,a opet zna ostavit "otisak"

[chani]

auto kit se ne bi smio koristiti za kitanje prirodnog drva, jer on nema ni malo elastičnosti tako da su velike vjerovatnosti da će doći do pucanja kita, eventualna upotreba auto kita je na površinama od iverice, mediapana i slično

sad cu ja biti dosadna, kako auto kit izdrzi na auto koji se sav trese, narocito onaj s staklenim vlaknima (mislim da se tako zovu)...

kako rupcagu u vratima pokitati, kit za drvo zna ispast/popucat samo tak nakon par jacih zalupljivanja em sto bi se morao nanosit u hrpu slojeva (sto je vremenski uzasno)

ona fora s piljevinom i ljepilom opet moze imat mane,
uostalom sama piljevina s drvofixom zna ispast van iz parketnih pokitanih fuga nakon nekog vremena...

[fikus]

generalno gledano kvalitete novih boja poboljšane su ali ne toliko koliko su se mogle povećati
naime uslijed propisa o ekologiji i zagađivanju neke supstance koje su se prije koristile se sada ne koriste, da se u sadašnim uvijetima mogu koristiti sve supstance koje su se prije koristile uz današnji tehnološki napredak boje bi bile puno kvalitenije nego što su danas
naravno tu postoji uvijek i politička pozadina (izgleda da bez politike ne ide) pa tako se tumačenja o štetnosti i utjecaju pojedinih supstanci mijenjaju ali ne uvijek isključivo na osnovu nekih nezavisnih stručnih istraživanja, nego u većini slučajeva na osnovu nekih istraživanja koja su naručili proizvođači boja koji na osnovu njih i svojim političkim lobiranjem sudjeluju u donošenju pojedinih propisa, koji se tako lijepo zamotaju u zakone tako da prosječan puk vjeruje da se radi o općem dobru, a u stvari se radi o propisima koji pogoduju određenim proizvođačima i strukturama koje imaju koristi od istih

[fikus]

chani kaže:
sad cu ja biti dosadna, kako auto kit izdrzi na auto koji se sav trese, narocito onaj s staklenim vlaknima (mislim da se tako zovu)...

kako rupcagu u vratima pokitati, kit za drvo zna ispast/popucat samo tak nakon par jacih zalupljivanja em sto bi se morao nanosit u hrpu slojeva (sto je vremenski uzasno)

ona fora s piljevinom i ljepilom opet moze imat mane,
uostalom sama piljevina s drvofixom zna ispast van iz parketnih pokitanih fuga nakon nekog vremena...

radi se o tvrdoči i elastitetu, uglavnom su automobili napravljeni od materijala koji su tvrdi i nemaju nikakav elastitet i tako da se u takve svrhe mogu koristiti kotivi koji odgovaju nekim od karaketristika navedenih materijala, uz napomenu da se auto kit na automobilima nanosi u relativno tankom sloju a skoro svaki deblji nanos autokita na automobilu će puknuti kad tad
inače ne postoji ni jedan kit koji se smije nanositi u debljem sloju jer prilkom sušenja kita dolazi prvo do posuha što znači da kit mijenja volumen pod dva proces stvrdnjavanja i vezivanja kita je relativno brz tako da se vanjski sloj stvrdne i zatvori pristup zraka pa a ako je deblji sloj u njega ne može doprijeti zrak (koji je obavezan za vezivanje kita) i srednji dio kitane površine se praktično nikada ne stvrdne
inače kod drveta kada se radi o dubljim oštećenjima onda se to prije kitanja i obrade obrađuje stolarski pa uzećemo npr. metodu lamello kojom se izvadi oštećeni dio i ubace se novi komadi pa se tek nakon toga pristupa bojanju
još jenom da napomenem ni jedan kit na ni jednoj površini se ne može nanositi u debelim slojevima jer će popucati kat tad, da ne bi bilo zabune epoksid smole ne spadaju u kiteve

[chani]

da se auto kit na automobilima nanosi u relativno tankom sloju a skoro svaki deblji nanos autokita na automobilu će puknuti kad tad

da relativno, zna imat i po kilu kita po blatobranu, onaj "novi" kit s nekakvim vlaknima ne puca tako lako

veky ti si kitao s auto kitom, da li ti je sta naknadno pucalo, za vrata je navodno dobar,ali za prozore ne, narocito ne za vanjsku stranu
meni je stok pokitan prije par godina s auto kitom, nije jos popucao (kad smo okretali vrata),ali ja nisam relevantna jer nemam tisuce kvadrata za sobom i mozda ne znam kako dobro polakirana vrata trebaju izgledati

[chani]

onda se to prije kitanja i obrade obrađuje stolarski pa uzećemo npr. metodu lamello kojom se izvadi oštećeni dio i ubace se novi komadi

i koliko stolar odere za to?
znam da znaju imat sumanute cijene, npr. za prozorsku dasku od drveta (cca 2,5 m) s montazom su ovi iz pricuve odrali 3500 kn,a blesa je potpisala to