entropija - održivost buduće povijesti

[VOSt]

po prvom zakonu o termodinamici energija se nemoze izgubiti niti uništiti već samo pretvarati u druge oblike energije...

drugi zakon o termodinamici... koji gleda na to pitanje kvantno... govori drugacije... govori o ENTROPIJI

Dali vjerujete u Entropiju u modernom društvu... dali su to uopće bitne stvari... ili ipak naš "zatvoreni" sustav (zemlja) u kojem živimo doživljava entropijsku prekretnicu jer od zemlje očekujemo nevjerojatne mehaničke sposobnosti? ...koje naravno očekujemo zauvjek...

Dali je naša potreba za energiom opravdana...?

[VOSt]

NEMOJTE DA VAM TEMA ZVUCI SUMORNO I ODBIJAJUCE
-RAZMISLITE I ODGOVORITE-

[Legion]

Ne vidim kakve ovo ima veze sa povijesnim temama pa stavljam na primjerenije mjesto

[bariole]

Ja ne vidim koje to veze ima sa znanošću.. Društvenom ili prirodnom..

Ovo je za streljat..

[AxMi-24]

Evo na pravom je mjestu sada pa filoyofirajte do sudnjeg dana. (nakon što skužite na šta je pisac uopće mislio).

[afriend]

entropija nije nešto mistično. entropija je logaritam broja mogućih konfiguracija sistema.
to je to. o čem se tu opće radi?

[annikka]

afriend kaže:

entropija nije nešto mistično. entropija je logaritam broja mogućih konfiguracija sistema.
to je to. o čem se tu opće radi?

Pa normalna stvar,entropija je fizička mjera nereda koja se s vremenom povećava.Da bi od nesređenog stanja dobili sređeno (odabrati iz mogućih konfiguracija ono šta želimo) moramo uložit energiju koja se opet otpušta u nekom drugom obliku i to povećava entropiju.A za pitanje goriva i nereda na našoj planeti laički mogu reć da kad se potroše fosilna goriva koja otpuštaju razne plinove nered se jako povećava,ali to ne znači da taj sustav,planet, gubi mogućnost daljnjeg razvoja već jednostavno koristi drugi izvor goriva,naravno ako postoji,a znamo da postoji. Zamislimo kraj svih zvijezda u svemiru kad se sve ohladi do mjere nulte temperature tada možemo govoriti o prestanku razvoja i po antropičkom načelu nedovoljne količine energije za razvoj inteligentnog života,tada termodinamički zakoni ne mogu djelovat i nema više ničeg osim hladne materije,to je kraj.

[Attack]

annikka kaže:

Pa normalna stvar,entropija je fizička mjera nereda koja se s vremenom povećava.Da bi od nesređenog stanja dobili sređeno (odabrati iz mogućih konfiguracija ono šta želimo) moramo uložit energiju koja se opet otpušta u nekom drugom obliku i to povećava entropiju.A za pitanje goriva i nereda na našoj planeti laički mogu reć da kad se potroše fosilna goriva koja otpuštaju razne plinove nered se jako povećava,ali to ne znači da taj sustav,planet, gubi mogućnost daljnjeg razvoja već jednostavno koristi drugi izvor goriva,naravno ako postoji,a znamo da postoji. Zamislimo kraj svih zvijezda u svemiru kad se sve ohladi do mjere nulte temperature tada možemo govoriti o prestanku razvoja i po antropičkom načelu nedovoljne količine energije za razvoj inteligentnog života,tada termodinamički zakoni ne mogu djelovat i nema više ničeg osim hladne materije,to je kraj.

kad budem u bliskoj budučnosti došao na usmeni iz termodinamike, ispričat ću ovo i petica mi je zagarantirana,...

[bubba_ho_thep]

drugi zakon o termodinamici... koji gleda na to pitanje kvantno... govori drugacije... govori o ENTROPIJI

ne govori, entropija je samo sporedni pojam koji se tamo pojavljuje.

[VOSt]

entropija je drugi zakon termodinamike. otkrio ju je Boltzman. Nakon njega, "nadopunio" ju Einstein, iako nije bilo potrebe.

Ona je karakteristika svih zatvorenih sustava, gledanih kroz vrijeme.
Tako da ima veza sa povješću, društvom, ekologijom i održivosti sviju. Osim fizikom.... kvantnom. jer kvantna u odnosu na klasicnu uzima u obzir parametre koje se u klasičnoj ravnaju sa nulom ili beskonačnosti. dakle apsolutira neke vrijednosti koje tek u odnosu na vrijeme postaju bitne.

Nove izvori energije postoje... ali pitanje je drugo... dali su te potrebe potrebne?

dakle nakon što smo izvukli sve iz zemljine kore, zapalili, i pustili u zraku (zatvorenom sustavu) te ispusne dimove udišemo. Naš je sustav labilan i mali u odnosu na naše trenutne potrebe.

NPR. uzmite globus, nađite Istru. Sada velicinu istre dignite u visinu i zamislite plašt oko zemlje te visine... Toliko zraka imamo........

[VOSt]

AxMi-24 kratko jasno.... Bas si HIND

[VOSt]

ups... riječi su mi pretekle misli.
Einstein je imao bitnu ulogu, i nadalje ce imati po tom pitanju.
Za razliku od Boltzmana on gleda na razvoj malo humanističkije nego kroz mehaničku paradigmu shvačanja današnjeg svijeta, što mi ili Boltzman imamo.

Naime on je u Entropiji shvatio da odrzivost nehumanosti na svijetu nije moguća jer ubrzava entropiju sustava (povecava). i time dovodi svijet u stanje "prave" ravnoteže. Ali o tome je već nešto Annikka rekla...

[annikka]

VOSt kaže:

ups... riječi su mi pretekle misli.
Einstein je imao bitnu ulogu, i nadalje ce imati po tom pitanju.
Za razliku od Boltzmana on gleda na razvoj malo humanističkije nego kroz mehaničku paradigmu shvačanja današnjeg svijeta, što mi ili Boltzman imamo.

Naime on je u Entropiji shvatio da odrzivost nehumanosti na svijetu nije moguća jer ubrzava entropiju sustava (povecava). i time dovodi svijet u stanje "prave" ravnoteže. Ali o tome je već nešto Annikka rekla...

Ima i veze sa antropičkim načelima,postoji slabo i jako antropičko načelo.Slabo govori da su se uvijeti za nastanak života u Svemiru koji je vremenski i prostorno ogroman/beskonačan mogli nastati samo u područijima koja su vremenski i prostorno ograničena,tj. ne trebamo se čudit zašto imamo uvijete za život jer da ih nemamo ne bi ni mogli postojati. A jako govori o mnoštvu različitih Svemira ili mnoštvu različitih područja Svemira kod kojih svatko ima vlastitu početnu konfiguraciju,a i možda vlastiti skup zakona,a u velikoj većini takvih područja ne bi bilo uvijeta za život,samo u malom dijelu,čisto iz računa vjerovatnosti se dolazi do više nesređenih stanja nego sređenih.Ova načela pogotovo slabo su jasna sama po sebi jer i sama kažu da nije ovako na bi bilo nikako,bar ne za nas ljude!

[ijon]

Povijesno gledano napredak ljudi se ubrzava, ali u povijesti civilizacije imaju cikluse pa tako jedno vrijeme napreduju, neko vrijeme su na vrhuncu i onda propadaju a na njihovo mjesto dolazi nova civilizacija. Iako se ne možemo vratiti na staro, napredak ljudi nije krivulja koja se pravilno penje prema boljem, postoje razdoblja kao što je srednji vijek kad su ljudi bili uglavnom nepismeni, iako je tisuću godina ranije korišteno pismo u Rimskom Carstvu i Grčkoj.
Možda se na to može gledati kao na manje fluktuacije u odnosu na napredak koji je konstantan, ali sve skupa nepravilno je mjeriti povijest fizikalnim jednadžbama.
Niti imamo točnu ekzaktnu sliku prošlosti, niti nam je jasno što točno mjerimo.
Zapravo reći da je napredak konstantan znači isto kao reći da je ubrzavanje konstantno.