HNB -ova promašena politika

[markotros]

istina je da banke uzimaju velik dio kolaca frakcionalnom rezervom, na taj nacin rasterecuju duznike (narod) nizim kamatama, jer mogu jeftinije ponudit novac. Ali narod voli novac, dokaz su i ova zagovaranja o "kontroliranom" stampanju. Dodatno oporezivanje banaka ce vjerojatno povecat kamate, jer i banke vole novac. Ono sto bi nekako trebalo ogranicit je maksimalna dobit banke kroz godinu, nesto kao porezne razrede za stanovnistvo. Do 2000kn nemas poreza, od 2000 do 4000 imas 15%, a preko toga imas 40%, s time da se oporezuje citava dobit po najvisem razredu tako da se bankama jednostavno ne isplati imat dobit vecu od recimo (lupam) 5% trzisne kapitalizacije na burzi, ili 3% ukupnog kapitala banke npr. Ali tu postoji velika opasnost da banka jednostavno odluci da joj se ne isplati poslovat pod tim uvjetima i ode dalje negdje. HNB bi mogao odredivat porezne razrede kako bi dobit bila konkurentna u odnosu na susjedne zemlje. I onako ne rade nista osim odrzavanja stabilnosti cjena.

Eto, cisto teorija, neznam jel ostvarivo u praksi. Ni banke ne bi bile prezadovoljne takvom odlukom.

[wizardofOZ]

Sto se dogodi kada se povuce 1% novca iz opticaja i poveca se PDV ?


jer mislim da se to upravo dogodilo:

Rohatinski: Vladin smjer je dobar, pričuve sam povećao zbog tečaja €

Povećanjem stope obvezne pričuve na 15% iz banaka je povučeno 3,1 milijardu kuna


koje su posljedice toga ?

povecanja poreza (za svu populaciju) i smanjenja novca u opticaju ?

Ili ima vise novca u opticaju ?

[Nostrađurus]

markotros kaže:

kako objasnjavas cinjenicu da se dug drzave u 2011 blago smanjio, a ukupni dug od 2008 do 2012 (4 godine) gotovo stagnira? Ako kazes da je kamata banke i inflacije zadnje 4 godine nula ides na ignore dozivotno.

Ne stagnira ukupni vanjski dug (http://www.hnb.hr/publikac/prezent/h...anca-tecaj.pdf). Vidi se da raste za oko 2 milijarde eura godišnje. Uopće nije bitan dug države (aparata), nego ukupan vanjski dug. A treba dodati da je sva aktiva banaka unutrašnji dug. U sumi smo mi država bez novca jer su dugovi veći od novčane mase.

Imamo dvije opcije u zaduživanju. Jedna je visok rast zaduživanja i hi-life, a druga je minimalno zaduživanje i uništavanje gospodarstva. Nakon porasta kamata na zaduživanje, država se manje zadužuje te slijedi gospodarsko propadanje, pad standarda, prava radnika, itd. Ali to ne znači da se zaduživanje prekinulo. Kamata i dalje ide te nije otplativa. Sa inozemstvom je još uvijek prisutan deficit vanjskotrgovinske razmjene.

Ta štednja ne vodi nikuda. Isto tako sada nikuda ne vodi ni veliko ulaganje (bez stvaranja izvoznog suficita), ali daje privid hi-life-a. Tada imamo stanogradnju iz snova, rast cijena nekrenina, rast plaća, planiranje tunela kroz Sljeme, mosta preko Jadrana, itd.

[markotros]

Nije povucen novac iz opticaja, nego mogucnost novca da zavrsi u opticaju. Taj novac nije nikad ni zavrsio u opticaju, samo je sjedio u banci i cekao. Bio je namjenjen kreditiranju gospodarstva, ali su bankari odlucili da im je draze pretvorit ga u eure i nosit dalje.

[Nostrađurus]

markotros kaže:

Nije povucen novac iz opticaja, nego mogucnost novca da zavrsi u opticaju. Taj novac nije nikad ni zavrsio u opticaju, samo je sjedio u banci i cekao. Bio je namjenjen kreditiranju gospodarstva, ali su bankari odlucili da im je draze pretvorit ga u eure i nosit dalje.

Tj. trezor banke je prazniji. Ako dođe više štediša po štednju, više će ih izvisiti. To ste htjeli reći?

[markotros]

Nostrađurus kaže:

Ne stagnira ukupni vanjski dug (http://www.hnb.hr/publikac/prezent/h...anca-tecaj.pdf).

jel ja i ti gledamo iste grafove? jedva pola milijarde godisnje raste, sto je daleko od bankarske kamate plus inflacija. jednostavno ne stoji to sto pricas i trenutno stanje to pokazuje.

Svaka strana investicija ulazi u dug, pa se na njih ne ljepi kamata.

[Stipe23]

wizardofOZ kaže:

koje su posljedice toga ?

povecanja poreza (za svu populaciju) i smanjenja novca u opticaju ?

Ili ima vise novca u opticaju ?

Smanjenje novca u opticaju i aprecijacija kune


-Stipe

[MMachéte]

@nostradurus
Ma dajjj molim te, opet pricas bezveze! kakav crni trezor , kakve stedise?
banka ima viska likvidnosti, viska kuna , i onda umjesto da te kune puste u opticaj kroz kreditnu emisiju, oni ih drze kod sebe (iako ajd imaju pravo na to)
Rohatinski povuce te kune na nacin da propise vecu obaveznu pricuvu
banke imaju manje kuna , poveca se potraznaj za kunama i tečaj kune raste prema euru jer je veca potraznja

kakvi stedise , kakvo sto.Kazem, imas neke metode koje su malo .. senzacionalisticke.Netocne.Kako god.

sto se tice naseg javnog duga(koji se najcesce izrazava u apsolutnom iznosu , znaci u mlrd € sve skupa dug banaka,gradana i drzave+stane investicije) u tablici HNBa to izgleda ovak



udio drzave ..stagnira znaci nije da otplacujemo , ali se u aps. iznosima ni ne zaduzujemo vise prema VANI , ali se bojim da tu nije pribrojano ovo sto se drzava zaduzivala kod domacih banaka(zato raste ova kolonica kolko su domace banke duzne prema vani - mislim)

[Nostrađurus]

MMachéte kaže:

@nostradurus
Ma dajjj molim te, opet pricas bezveze! kakav crni trezor , kakve stedise?
banka ima viska likvidnosti, viska kuna , i onda umjesto da te kune puste u opticaj kroz kreditnu emisiju, oni ih drze kod sebe (iako ajd imaju pravo na to)
Rohatinski povuce te kune na nacin da propise vecu obaveznu pricuvu
banke imaju manje kuna , poveca se potraznaj za kunama i tečaj kune raste prema euru jer je veca potraznja

kakvi stedise , kakvo sto.Kazem, imas neke metode koje su malo .. senzacionalisticke.Netocne.Kako god.

Samo se tješite da je netočno. Nisu sve banke imale višak kuna nego samo neke. Ova mjera udara prema onima koje nisu imale neki višak. Te banke imaju veću vjerojatnost bankrota. Morati će se zadužiti za likvidnost.

Koliko puta moram na forumu objasniti kako funkcionira bankarski sustav i kako se formira kamata?

Da ste vi ribar, da li bi bacali mrežu ako nema ribe? A što je čudno za banke da ne spuštaju kamate i ne daju kredite, kad je očigledno da nema dovoljnog dotoka novca u sustav. Krediti postaju sve više nenaplativi. Kojeg smisla ima smanjiti kamate (prihod) i riješiti se viškova novca (kredtima) te dovesti banku nepotrebno u rizik?

Kamata pada kad se na tržištu pojavi dotok novca, a raste kad novca nema.

Znači, da potez HNB-a stabilizira tečaj, ali destabilizira bankarski sustav. Sam Roha je prije govorio da smanjenjem o.r. daje bankama više likvidnosti i time im pomaže da ne odu u bankrot. Ovaj manjak novca sigurno neće uroditi smanjenjem kamata banaka.

Ne pišem nikakav senzacionalizam nego stvari kako jesu. Neupućenima je to senzacionalizam.
.....

Nastavak: Iz tog dijagrama se vidi rast ukupnog vanjskog duga za cca 2 milijarde eura po godini (2010. i 2011.). Točno je da se unutrašnje zaduženje države tu ne vidi, ali znamo da postoji. Dug državnog aparata nije bitan jer svi dugovi dolaze na naplatu bilo preko poreza, bilo preko vlastitih otplata, bilo preko povećanih cijena proizvoda.

I još na kraju. Ima jedna formula koju makroekonomisti ne vole spominjati jer odaje pravo stanje u državi:

Deficit državnog proračuna = deficit financiranja (štednja) + Deficit vanjskotrgovinske bilance sa inozemstvom

Deficit financiranja == štednja == globalni profit od rada == akumulacija kapitala (novčana)

Mi imamo deficit vanjskotrgovinske bilance, To znači da se on mora financirati iz štednje (ne ide u beskonačnost) ili iz deficita proračuna države(kredit) ili iz uzimanja kredita subjekata (stvaranja novca iz ničega što ima limit preko o.r.). I malom djetetu je jasno da ovo vodi u sve veći dug.

Kad banke dosegnu plafon o.r. zadužuju se vani i mijenjaju devize u HNB-u. Roha trlja ruke jer ima više deviznih rezervi. U Sloveniji imamo situaciju da država mora svako malo dokapitalizirati NLB. Objašnjenje je jednostavno. Ekspanzija novca dođe do plafona vezanog za o.r. i treba im još kapitala za ekspanziju novca. Normalno je da se euri nemaju od kuda vratiti jer Slovenija nema vanjskotrgovinski suficit. Naravno za Sloveniju je bolje (jeftinije) da svako malo dokapitilizira NLB nego da je proda. Naše političare su uvjerili da je bolje da su banke u stranom vlasništvu.

A sad imamo i poruku iz HNB-a da nam je dobro preuzeti Euro.

[markotros]

Kamata pada kad se na tržištu pojavi dotok novca, a raste kad novca nema.

Totalno krivo. Kamata raste kad kolicina novca raste, jer inflacija pojede dio dobiti. Kamata pada kad novca "nema", odnosno sto je inflacija niza to je kamata manja.

Jel ti gledas isti graf kao i ja? Jel vidis ljevo da pise 45 i onda iduci 50? Jel vidis da od 2009 do 2010 raste jedva pola petine? Kad bi raslo dva odletio bi skoro pola citavog tog odjeljka gore. Majke mi moje ne kuzim zasto vise gubim vrijeme pokusavajuci tebi objasnit neke temeljne osnove. Valjda sam predobar ili jednostavno glup, neznam. Tvrdoglav, to jesam sigurno...

[markotros]

Probaj samo na trenutak prihvatit da si u krivu i stvarno procitat i poslusat ovo sto ti pisemo. Svi ti pisemo isto, svi se ne slazemo s tobom. A pazi, na podforumu gospodarstvo si, ne rub znanosti ili politika... Jel stvarno moguce da ti znas a svi mi drugi nemamo pojma? Cak i oni najkeynezianskije nastrojeni ne mogu prihvatit tvoje ukidanje HNBa i "kontrolirano" stampanje novca. Cak i ako imas problema opcenito u shvacanju, probaj samo poslusat i pokusat shvatit. Ponavljas se kao neki sektas Hare Krisne koji je naucio mantre na pamet i nikoga ne slusa, samo uporno ponavlja nauceno.

[more]

markotros kaže:

Totalno krivo. Kamata raste kad kolicina novca raste, jer inflacija pojede dio dobiti. Kamata pada kad novca "nema", odnosno sto je inflacija niza to je kamata manja.

Jel ti gledas isti graf kao i ja? Jel vidis ljevo da pise 45 i onda iduci 50? Jel vidis da od 2009 do 2010 raste jedva pola petine? Kad bi raslo dva odletio bi skoro pola citavog tog odjeljka gore. Majke mi moje ne kuzim zasto vise gubim vrijeme pokusavajuci tebi objasnit neke temeljne osnove. Valjda sam predobar ili jednostavno glup, neznam. Tvrdoglav, to jesam sigurno...

Tako bi tribalo biti ali kod nas to ništa ne vrijedi.
banke su imale kapitalnu vrijednost 1995-2000 oko 70 miljardi kuna (ne znam točno uzmite sa rezervom) i kamata je bila 1-2 % dnevno
2010 kapital banaka oko 350 miljardi kuna i kamata oko 6-12 % godišnje
Po tebi bi danas kamata trebala biti 10 % dnevno a ne godišnje više novca je u opticaju.

[markotros]

Kamata je mjera nesigurnosti, normalno da ne ulazi samo inflacija u izracun nego masa faktora...postratno razdoblje, nesigurnost, totalitarizam ... Tako da je tesko usporedivat 1995 i 2012 kad smo potpisali ulazak u EU. Inflacija direktno utjece na kamatu, a kolicina novca utjece na inflaciju, i sve proporcijonalno.

[Nostrađurus]

markotros kaže:

Totalno krivo. Kamata raste kad kolicina novca raste, jer inflacija pojede dio dobiti. Kamata pada kad novca "nema", odnosno sto je inflacija niza to je kamata manja.

Jel ti gledas isti graf kao i ja? Jel vidis ljevo da pise 45 i onda iduci 50? Jel vidis da od 2009 do 2010 raste jedva pola petine? Kad bi raslo dva odletio bi skoro pola citavog tog odjeljka gore. Majke mi moje ne kuzim zasto vise gubim vrijeme pokusavajuci tebi objasnit neke temeljne osnove. Valjda sam predobar ili jednostavno glup, neznam. Tvrdoglav, to jesam sigurno...

Priznajem, rast duga od skoro 2 milijarde je bio u u skoro dvije godine. Ali to ne mijenja ništa u biti. Financijska situacija u državi je katastrofalna.

[Nostrađurus]

markotros kaže:

Probaj samo na trenutak prihvatit da si u krivu i stvarno procitat i poslusat ovo sto ti pisemo. Svi ti pisemo isto, svi se ne slazemo s tobom. A pazi, na podforumu gospodarstvo si, ne rub znanosti ili politika... Jel stvarno moguce da ti znas a svi mi drugi nemamo pojma? Cak i oni najkeynezianskije nastrojeni ne mogu prihvatit tvoje ukidanje HNBa i "kontrolirano" stampanje novca. Cak i ako imas problema opcenito u shvacanju, probaj samo poslusat i pokusat shvatit. Ponavljas se kao neki sektas Hare Krisne koji je naucio mantre na pamet i nikoga ne slusa, samo uporno ponavlja nauceno.

Ovi najkeynezianskiji ne mogu shvatiti da ih je Keynes preveslao kao zadnje budale. A kad shvate, spaliti će sve njegove knjige.

Kako manipulator može biti dovoljno pametan da razvije kompletnu ekonomsku teoriju, ali mu promakne da teorija "kamatnjaka" u praksi vodi u beskonačan dug?

Ja ne tvrdim da svi drugi nemate pojma nego vi ne znate pobiti ono što ja iznosim. Znači da trebate učiti i naći načina da to pobijete. I znate da vam se smiješi Nobelova nagrada.

Inače i sad imamo kontrolirano štampanje, ali kredita. I to nije rješenje. Znači da sustav treba mijenjati.

Što se tiče bankarske politike kamata, možete pitati predstavnika udruge banaka. On uvijek ima dobro objašnjenje za kretanje kamata. A onda probajte upotrijebiti sistem pecanja novca i vidjeti ćete je logičan i očekivan. Vrijedi i za RH i za druge države. Procjena rizika je definirana dotokom kapitala u državu. Ako država ima loš dotok kapitala, rizik je veći i kamata je veća jer nema mjesta sa kreditnu ekspanziju. Dotok kapitala može biti iz velikih investicija države, stranih ulaganja, rasprodaje imovine, itd. Da novca fali možete vidjeti iz informacije o nenaplativim kreditima. Točnije da li oni rastu ili padaju. Kad banakam fali novca (npr. radi isplate dobiti), idu i reklame o povoljnoj štednji i visokim kamatama. Naravno, te reklame se neće ponavljati u nedogled jer štednje u čarapama nema beskonačno.

Naravno, nitko vas ne tjera da naučite prepoznavati kamatnu politiku na ovako jednostavan način. Tu morate razmišljati kao bankar i dugoročno paziti da vam banka ostane likvidna.

Ako ne znate kako bankari razmišljaju, kako ćete objasniti visoku eskontnu stopu HNB-a. Ja sam je sasvim logično objasnio. Objasnio sam i zašto je dignuta o.r. i koje će biti posljedice.

Zanimiljivo je da za RH ne pali sistem izjednačavanja kamata preko bijega kapitala tamo gdje je kamata više. I za to ima objašnjene. I ono se ne slaže sa vašim objašnjenjem kamatne politike banaka.

[FED]

wizardofOZ kaže:

Rohatinski: Vladin smjer je dobar, pričuve sam povećao zbog tečaja €

Povećanjem stope obvezne pričuve na 15% iz banaka je povučeno 3,1 milijardu kuna


koje su posljedice toga ?

povecanja poreza (za svu populaciju) i smanjenja novca u opticaju ?

Ili ima vise novca u opticaju ?

Tečaj nije cilj HNB-ovoj politici, nego alat. Alat za održavanje niske inflacije, odnosno da ista konvergira i fluktuira na razini EU partnera. Ode tečaj -> ode i kunska štednja u € -> istovremeno rast inflacije iznad razine koju imaju vanjskotrgovisnki partneri -> smanjenje konkurentnosti (jer raste cijena inputa...). Eto, tako nekako to gleda HNB. Ionako imaš štednju 70% u €. Sve su to jedinstveni problemi RH monterano-ekonomskog okružja. Zato RH ne može izaći iz duga inflacijom kao npr. USA, GB ili sl, već istu mora držati na niskim razinama, a za što služi HNB-u tečaj.

[banderas]

Nostrađurus kaže:

Kako manipulator može biti dovoljno pametan da razvije kompletnu ekonomsku teoriju, ali mu promakne da teorija "kamatnjaka" u praksi vodi u beskonačan dug?

Ja ne tvrdim da svi drugi nemate pojma nego vi ne znate pobiti ono što ja iznosim. Znači da trebate učiti i naći načina da to pobijete. I znate da vam se smiješi Nobelova nagrada.

Zaista je interesantno kako svima nešto promiče osim tebi, što ti na dopise nitko ne odgovara, što ti knjige čitaju i navode spominju Ivan Pernar i takvi likovi, što te na predavanja nitko ne poziva, pa makar da izložiš svoju teoriju i što se apsolutno nitko ne želi baviti pobijanjem tvoje teorije.
Jel znaš zašto je Vuco na izborima dobio više glasova od Pernara, Keleminca, svih autohtonih/samostalnih/čistih i inih stranaka prava zajedno? Ne zato što vi skrivate istinu koju nitko drugi ne može razumjeti nego zato što oni koji žele glasati za cirkusante će prije izabrati zabavne.

[wizardofOZ]

Ja sam procitao sve sto ste napisali i imam jos pitanja.

recimo, ovo

Stipe23 kaže:

Smanjenje novca u opticaju i aprecijacija kune


-Stipe

Ako se smanji kolicina novca u opticaju znaci da ga je manje.

Ako ima manje novca u opticaju a povecaju se porezi, od kud ce ljudi platiti poreze ?

jer, ako imas manje novca (u opticau) a vece poreze kako ih platis ? Od cega kad je novca sve manje ?


Takoder, ovo je napravljeno da se odrzi tecaj kune (u odnosu na euro).

Mi smo onda sada prodali kune ili eure da odrzimo tecaj ?

Tj, tko je sad dobio kune a tko eure ?

I da li to isto tako znaci da ce banke (kako ima manje novca) smanjiti minuse ljudima na tekucim ?

jer ako je veca obavezna pricuva znaci da banke imaju manje novca na raspologanju a to (valjda) znaci i da mogu manje novca posuditi (preko minusa).


Koliko se meni cini...ovim potezom se smanjila kolicina novca u opticaju i povecali su se porezi. To bi znacilo da mi svi zajedno moramo jos brze vrtiti taj novac da bi placali poreze.

A to bi bio BDP.

novac u opticaju * brzina okretanja u godini dana = BDP

A koliko ja znam..nama bdp pada (smanjuje se brzina vrtenja novca) i to je zato sto imamo problem sa neplacanjem. Jer neplacanje generira nelikvidnost...

A dobar dio nelikvidnosti je prema drzavi. Upravo zato sto su nam porezi visoki....


Tako da koliko ja shvacam HNB je nastavio raditi identicno sto i do sad i to ce samo ubrzati bankrot cijelog sustava

[Nostrađurus]

banderas kaže:

Zaista je interesantno kako svima nešto promiče osim tebi, što ti na dopise nitko ne odgovara, što ti knjige čitaju i navode spominju Ivan Pernar i takvi likovi, što te na predavanja nitko ne poziva, pa makar da izložiš svoju teoriju i što se apsolutno nitko ne želi baviti pobijanjem tvoje teorije.
Jel znaš zašto je Vuco na izborima dobio više glasova od Pernara, Keleminca, svih autohtonih/samostalnih/čistih i inih stranaka prava zajedno? Ne zato što vi skrivate istinu koju nitko drugi ne može razumjeti nego zato što oni koji žele glasati za cirkusante će prije izabrati zabavne.

Kritički um je nešto što mora imati svako inteligentan. I ja sam čitao knjige i objašnjenja Keynesa. Sve je lijepo i divno objasnio, ali nije objasnio kako će države vratiti dugove?

Što se tiče ljudi koji se bore za našu Hrvatsku, oni su vama cirkusanti? A neki bi rekli da su rodoljubi. Tko bi mogao Guvernera HNB-a danas izjednačiti sa rodoljubom? A ni njegov nasljednik neće biti ni malo drugačiji.

Mene uopće ne zanima pojavljivanje u javnosti. Sve što svako trebate znati sam napisao u zbirci članaka. Ono što sam napisao u člancima je puno više nego što će vam itko od razvikanih ekonomista ikad htjeti priznati. I napisao sam to na temelju makroekonomskih zakonitosti u državi. Zbog toga ne možete pobiti napisano.

Inače, da se vratim na HNB. Zanimljiv je potez banaka. Kupovanjem deviza povlače kune i podižu tečaj. Time rastu rate kredita sa valutnom klauzulom, a od te otplate banke opet mogu kupovati više deviza i samo im na ruku ide obaranje tečaja preko intervencije HNB-a.

@WizardofOz

Ako se smanji kolicina novca u opticaju znaci da ga je manje.

Ako ima manje novca u opticaju a povecaju se porezi, od kud ce ljudi platiti poreze ?

jer, ako imas manje novca (u opticau) a vece poreze kako ih platis ? Od cega kad je novca sve manje ?

Čini se da ima mjesta vjerovati da će neplaćanje rasti, kao i bankroti.

Takoder, ovo je napravljeno da se odrzi tecaj kune (u odnosu na euro).

Mi smo onda sada prodali kune ili eure da odrzimo tecaj ?

Tj, tko je sad dobio kune a tko eure ?

Doslovno su banke su mijenjale kune za devize iz deviznih rezervi HNB-a. Banke svoju dobit iznose u devizama i ovo je sasvim logično od njih. To je onaj diko koji se raji ne sviđa kod ulagača. Kad ulažu svoj novac i povećavaju ponudu novca, onda se plješće. A kad se investicije isplaćuju, onda raja psuje i kuka. Ne znam da li je ovo dovoljna škola da se shvati da strane investicije koje se isplaćuju iz dobiti na domaćem tržištu (ne na izvoznim poslovima) nisu baš dobrodošle.

I da li to isto tako znaci da ce banke (kako ima manje novca) smanjiti minuse ljudima na tekucim ?

jer ako je veca obavezna pricuva znaci da banke imaju manje novca na raspologanju a to (valjda) znaci i da mogu manje novca posuditi (preko minusa).

Prije bih rekao da banke iznose samo svoju dobit. Kuna će zbog toga biti manje. Minusi na računima ne ovise o tome, nego o politici banke.

Koliko se meni cini...ovim potezom se smanjila kolicina novca u opticaju i povecali su se porezi. To bi znacilo da mi svi zajedno moramo jos brze vrtiti taj novac da bi placali poreze.

A to bi bio BDP.

novac u opticaju * brzina okretanja u godini dana = BDP

To samo kaže teorija. Veći optok novca svejedno izvlači novac iz opticaja jer netko opet zarađuje. To bi značilo da bi se optok trebao stalno ubrzavati. A to se događa samo u rastućoj hiperinflaciji. Znači ništa od toga.

A koliko ja znam..nama bdp pada (smanjuje se brzina vrtenja novca) i to je zato sto imamo problem sa neplacanjem. Jer neplacanje generira nelikvidnost...

Pad brzine kolanja novca je posljedica stvaranja zadržanog profita u državi. Time sve manje novca radi promet i BDP pada. Zbog toga BDP raste jedino kada ima dotoka novca (radi kompenziranja štednje, tj. pada brzine optoka). Naravno da će manje novca u sustavu poremetiti rad manjih banaka koje imaju problema sa likvidnošću.

Tako da koliko ja shvacam HNB je nastavio raditi identicno sto i do sad i to ce samo ubrzati bankrot cijelog sustava

Banke imaju veliku polugu za izvlačenje novca u svoju dobit. Što je više novca u sustavu u obliku kredita, a je poluga u apsolutnom iznosu sve veća te jače djeluje na besparicu. Budući da je BDP skoro isti, a raste aktiva banaka.

HNB ne može ništa učiniti. Naravno da banke rade protiv sebe jer izvlačenjem kuna iz sustava ostaju bez posla. Sve se čini kao da je cilj izvući što više pod svaku cijenu. Dakle, čini se da je istina da banke povlače kapital iz ovog dijela Europe.

[Stipe23]

wizardofOZ kaže:

Ako se smanji kolicina novca u opticaju znaci da ga je manje.

Ako ima manje novca u opticaju a povecaju se porezi, od kud ce ljudi platiti
poreze ?

jer, ako imas manje novca (u opticau) a vece poreze kako ih platis ? Od cega kad je novca sve manje ?

Od istoga od čega i ranije. Nominalni dohoci se ne mijenjaju.

Ako u priči ne mijenjaš nominalne dohotke, evidentno je kako monetarna politika nema neki direktan utjecaj na mogućnost plaćanja poreza.

Takoder, ovo je napravljeno da se odrzi tecaj kune (u odnosu na euro).
Mi smo onda sada prodali kune ili eure da odrzimo tecaj ?
Tj, tko je sad dobio kune a tko eure ?
....

CB kod reakcije na deprecijacijske pritiske (odnosno, kad "pada kuna" ili "raste tečaj") smanjuje količinu kuna u opticaju ("kupuje kune", "prodaje vrijednosne papire", "prodaje devize" itd.). Te povučene količine više nema.
Logično, smanjivši količinu na tržištu stvara aprecijacijski efekt.


Mislim da ti je za sva ova pitanja najbolje guglati "restriktivna i ekspanzivna monetarna politika", "uloge centralne banke" i slično.


-Stipe