Država kao jedna izborna jedinica, DA ili NE?

[Michael Collins]

U kratkom razmaku imali smo priliku vidjeti izbore u jedine dvije Europske države u kojima se sastav parlamenta bira u JEDNOJ IZBORNOJ JEDINICI.
U cijelom svijetu takvih je država manje od 10, ja osobno znam samo za četiri: Slovačku, Srbiju, Izrael i Južnoafričku republiku.

Ovaj sustav se zadnjih par godina pokazao kao jako sklon stvaranju jedne jake stranke, bilo to SMER u Slovačkoj ili sada SNS u Srbiji.

U Slovačkoj je 2012. SMER sa čak 44,41% glasova osvojio natpolovičnu većinu, dobili su 83 mandata od mogučih 150.

Čak 5 stranaka je još ušlo u parlament. Iako niti jedna nije dobila preko 8% glasova, zapravo su to puno jače i puno ozbiljnije grupacije nego u Hrvatskoj.
Dok je kod nas bilo svijetsko čudo da je MOST dobio više od 10 mandata, u Slovačkoj imamo čak 5 takvih stranaka, KDH ima 16, Olano isto 16, Most-Hid ima 13 a SDKU 11 kao i SaS koji je sa 11 puno jači od bilo koje stranke.

Dakle stranački život u slovačkom parlamentu je jak, ali postoji i cijena.
U Slovačkoj ne postoje dva bloka nego jedna jaka stranka i 5 slabijih ali opet ozbiljnih stranaka.

Hrvatski izborni sustav je mnogo drukčiji.
Kod nas je doslovno nezamislivo da neka stranka osvoji 10 mandata, i imamo masu stranaka koje ne mogu sanjati 5% na državnoj razini, ali uvije uđu u parlament, kao IDS(postoji samo u jednoj izbornoj jedinici), HDSSB (postoji samo u dvije) pa i HSS, koji je ozbiljan samo u jednoj iako nije regionalna stranka.
Čak i u mandatima prilično jaki HNS ipak ima glavnu bazu u jednoj izbornoj jedinici, sve ostalo im nije sigurno.

Ono što je Hrvatska specifičnost je što imamo masu stranaka u parlamentu, ali niti jedna od njih ne može sanjati 5 mandata a sve manje i samostalni ulazak u Sabor.
Ne samo to, nego imamo stranke koje imaju i po 4% teretskih zbrojenih glasova na nacionalnoj razini ali bez mandata, dok imamo regionalne ili lokalne stranke koje imaju manje do desetine njihovih glasova a ulaze.
Da ne spominjemo cijelu problematiku manjiskih zastupnika koj ise biraju sa manje do 10.000 glasova a imaju čak 8 od 153 zastupniaka.

Dakle Hrvatska i Slovačka su posve različite zemlje i naš izborni sustav koji djeluje kao da je Hrvatska nekakva velika savezna država, njima bi bio jako čudan, dok bi nama prilično neobično djelovalo da doista imamo 5-6 zastupničkih klubova a kamoli da imamo 5-6 ozbiljnih stranaka.

Onda dolazimo do Srbije.
Još 2012. to je bila zemlja sa dvije jake stranke i nekoliko slabijih, a onda se pretvorila u zemlju gdje jedna stranka osvoja čak i natpolovičnu većinu glasova a druge stranke sada su sretne da imaju čak i postotke stranaka u Hrvatskoj dok Slovački rezultat mogu samo sanjati.

Hoće li se za 4 godine takav sustav odbiti SNS-u o glavu i neka druga stranka dobije veliki postotak ili će se po nekom defaultu samo pojavljivati sve više i više stranaka koje će prelaziti prag ali će ostajati u razmrvljenim blokovima?

Da li bi Hrvatski politički život se maknuo od koalicija i strančica od 2-3 mandata i još manje postotaka i da li bi kao Hrvatska kao jedna izborna jedinica živnula politički život, kao što je učinila u Slovačkoj ili bi ga čak umrtvila kao što sada se izgleda događa sa Srbijom?

Da li bi jedna izborna jedinica dakle unaprijedila politički život u Hrvatskoj ili ga unazadila?

[Michael Collins]

Inače, glasovao sam DA, objasnit ću kasnije svoj odgovor.

[Wikiceha]

Da
Super način za nestanak raznoraznih autonomaša (poput IDSa).
A i HNS je realno postao regionalna stranka iz 4 sjeverne županije (Međimurje, Zagorje, Varaždin i Koprivnica) i uhljebništvom u INAi i energetskom sektoru).

1 jedinica je najpravičnije rješenje, omogućuje lakše organiziranje ljudi sličnih/istih ideja.

[Michael Collins]

Analizirao sam izbore 2003. i 2007., za razliku od 2000. kao i novijih ciklus,a ovdje ipak nije bilo baš toliko koalicija.

Našao sam programčić koji po D'Hondtovoj metodi analizira mandate, iako nije neki napredni program.

http://icon.cat/util/elections

PRIMJER 1 - STVARNI REZULTATI PO JEDINICAMA
Dakle uzeo sam da je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj se bira 151 zastupnik i da je prag 5%

Rezultati po izbornim jedinicama:
1.HDZ : 907,743 ili 36.6% - dobili 66 mandata
2.SDP : 775,690 ili 31.2% - dobili 56 mandata
3.HNS - 168,440 ili 6.8% - dobili 8 mandata
4.HSS, HSLS: 161,814 ili 6.5% - dobili 8 mandata
5.HSU: 101,091 ili 4.1% - dobili 1 mandat
6.HSP: 86,865 ili 3.5% - nisu dobili mandat
7.HDSSB: 44,552 ili 1.8% - dobili 3 mandata
8.IDS: 38,267 ili 1.5% - dobili 3 mandata
9.ostali 184,477 ili 7.4 - nula mandata



PRIMJER 2 - REZULTATI KAO JEDNA IZBORNA JEDINICA
Iste brojke, u jednoj izbornoj jedinici;

1.HDZ : dobili 69 mandata
2.SDP : dobili 58 mandata
3.HNS - dobili 12 mandata
4.HSS, HSLS: dobili 12 mandata
5.HSU: -
6.HSP: -
7.HDSSB: -
8.IDS: -

Dakle izbori ne bi previše ojačali najjače stranke, ali bi učvrstili HNS i HSS-HSLS kao ozbiljnu treću opciju.
No to nije nikakava novost, novost je ono što smo jučer vidjeli u Srbiji, što više lista prođe, parlament je stabilniji.

Čisto iz zabave, spojit ću sada HDSSB sa HSP-om i recimo IDS sa HSU-om, čisto da vidite primjer na što mislim:


PRIMJER 3 - REZULTATI PRELASKA PRAGA JOŠ DVIJE STRANKE
Scenarij prelaska praga više stranaka:

1.HDZ (36.77%): 61
2.SDP (31.42%): 52
3.HNS (6.82%): 11
4.HSS, HSLS (6.55%): 10
5.HSU-IDS (5.64%): 9
6.HSP-HDSSB (5.32%): 8
7.ostali (7.47%): Not enough votes

Sada je to već malo ozbiljniji parlament, sa 2 jaka i 4 solidna kluba zastupnika.

[Defke]

S obzirom da Hrvatska daleko ideoloski isprofilisanija, sa prilicno jasnom podelom izmedju dve struje u drustvu, jedna izborna jedinica bi imala smisla.
U Srbiji je problem ranjivosti na kult vodje uvek prisutan, te se lako dolazi do situacije da jedan SNS prigrabi svu vlast u drzavi i pocne prilagodjavati institucije sebi.

U Hrvatskoj ne vidim takvu mogucnost, kako rece jedan forumas kod vas SDP/HDZ ne mogu imati ispod 30% ni da ih vodi Lucifer licno. Mediji su koliko vidim isto jasnije profilisani i ne mogu se preko noci svi staviti u sluzbu jedne partije.

Opet, po meni je sistem jedne izborne jedinice dobar samo kao postoji dosta jaka lokalna samouprava (sto u Srbiji i nije bas slucaj), jer u suprotnom neki delovi zemlje mogu biti talac brojnijeg ostatka, iako se u samoj srzi ne slazu sa vecinskom politikom.

Opet, mi smo na ovim izborima imali situaciju da se jedan maltene regionalni (beogradski) pokret sa nikakvim finansijerima i medijskom zastupljenoscu probije do republickog parlamenta (Dosta je bilo). Tako da je i to moguce, dokazano na prakticnom primeru

[Michael Collins]

Čisto da shvatite koliko se zapravo sve mjenja što više lista prelazi, stavit ću teoretski da su svih 8 stranaka navedenih prešle prag:

PRIMJER 4 - SABOR U SCENARIJU 8 KLUBOVA
Dakle uzeo sam da je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj se bira 151 zastupnik i da je prag 5%, i dat ću od ostalih (7,5%) ove 4 stranke bez praga

Rezultati stvarni postoci po izbornim jedinicama:
1.HDZ : 36.6% - 61 mandat
2.SDP :31.2% - 58 mandata
3.HNS - 6.8% - 12 mandata
4.HSS, HSLS: 6.5% - 12 mandaza
5.HSU: - 4.1% - 0 mandata
6.HSP: 3.5% - 0 mandata
7.HDSSB: 1.8% - 0 mandata
8.IDS: 1.5% - 0 mandata
9.ostali 7.4 - 0 mandata

Zamišljeni postoci (glasove ostalih sam podijelio sa i dodao svakoj 1,85%, HDZ-u sam uzeo 2% i SDP-2% i dao ih IDS-u i HDSSB-u)
1.HDZ : 34.6% - 53 mandata
2.SDP :29.2% - 45 mandata
3.HNS - 6.8% - 10 mandata
4.HSS, HSLS: 6.5% - 10 mandata
5.HSU: - 4.1% + 1.85%= 5.95% - 9 mandata
6.HSP: 3.5% + 1.85%= 5.35% - 8 mandata
7.HDSSB: 1.8% + 1.85% + 2%= 5.65% - 8mandata
8.IDS: 1.5% + 1.85% + 2%= 5.35% - 8 mandata

Dakle iako su samo prešle prag, sama činjenica ulaska, je oslabilo glavne dvije stranke i stvorili čak 8 ozbiljnih klubova zastupika u Saboru

[Michael Collins]

Defke kaže:

S obzirom da Hrvatska daleko ideoloski isprofilisanija, sa prilicno jasnom podelom izmedju dve struje u drustvu, jedna izborna jedinica bi imala smisla.
U Srbiji je problem ranjivosti na kult vodje uvek prisutan, te se lako dolazi do situacije da jedan SNS prigrabi svu vlast u drzavi i pocne prilagodjavati institucije sebi.

U Hrvatskoj ne vidim takvu mogucnost, kako rece jedan forumas kod vas SDP/HDZ ne mogu imati ispod 30% ni da ih vodi Lucifer licno. Mediji su koliko vidim isto jasnije profilisani i ne mogu se preko noci svi staviti u sluzbu jedne partije.

I da i ne. HDZ je pao 2011. ispod 30% kao i SDP 2003. godine. Prosječnog Hrvata načelno boli ona stvar za ideologiju. On glasa prema kraju u kojem živi i radi.
Jednostavno rećeno, kod nas je više do regionalnog glasovanja nego do same ideologije.

HNS je recimo ja u 3. izbornoj jedinici koja obuhvaća Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju.
HDSSB je jak u Osječko-baranjskoj županiji dakle u 4. izbornoj jedinici, a o IDS-u i koliko im je bitna 8. izborna jedinica koja obuhvaća Istru i Rijeku čak i neupućenim u Hrvatsku politiku se ne bi moralo objašnjavati.

Kasnije su se pojavili i drugi, Laburisti u već spomenutoj trećoj, MOST, koji je svugdje prešao prag ali ipak je snagu crpio u 9.Splitskoj itd.

Ovakav sustav kakvog Hrvatska ima pogoduje samo tome da ćemo imati 2 jake stranke, i nekoliko sitnih, ali uvijek u Saboru prisutnih stranaka.

U Hrvatskoj kao u jednoj izbornoj jedinici, ponekad bi imali 4 stranke u Saboru, ali ponekad bi imali i 7-8, i to ne bi bile strančice nego bi svaka imala 5-10 mandata.

[DJTcro]

Ja sam protiv Hrvatske kao jedne izborne jedinice, no broj izbornih jedinica treba biti manji i njene granice trebaju imati nekog smisla. Ono što meni najviše smeta su predizborne koalicije. Neka imamo izborni prag od 4% po izbornim jedinicama, samo neka se zabranu predizborne koalicije. Uostalom bi trebalo dići broj potrebnih potpisa za kandidaturu na 10.000. Cilj treba biti da na izbornom listiću imamo 8-10 opcija za birati.

[John_Wayne]

DJTcro kaže:

Ja sam protiv Hrvatske kao jedne izborne jedinice, no broj izbornih jedinica treba biti manji i njene granice trebaju imati nekog smisla. Ono što meni najviše smeta su predizborne koalicije. Neka imamo izborni prag od 4% po izbornim jedinicama, samo neka se zabranu predizborne koalicije. Uostalom bi trebalo dići broj potrebnih potpisa za kandidaturu na 10.000. Cilj treba biti da na izbornom listiću imamo 8-10 opcija za birati.

Je pa upravo to je predlagala Zeljka Markic, pa ocito Hrvati nisu bili dovoljno zainteresiran da podrze tu inicijativu preko referenduma.

[IscoAlarcon]

U principu da...

Medjutim ne bi se situacija puno promjenila s obzirom na brojke koje je Mika iznio...

IDS bi se stopio s SDPom, i tu bi stvar bila rjesena...

Sto bi apravio HDSSb to je pitanje, ali upravo da takvi ne mogu ucjenjivatt pobjednike svojim mandatima, mislim da je jedna izborna jednica bolje rjesenje nego ovo sto imamo sada...

I po pitanju podijeljenosti Hrvatske... 2000 ili 2003. se ne moze usporedjivati ni po kojoj osnovi sa sadasnjom situacijom...

Danas smo puno podijeljeniji nego tada... I u pravu je ovaj koji tvrdi da HDZ i SDP dok je tako ne mogu ispod 30%...

[Rok]

Iskreno , ne znam.

Načelno, podržao bih to, ako ni zbog čega onda zbog toga što bi svaki glas jednako težio, što sada nije baš slučaj zbog manjka ažuriranja kroz vrijeme.

Međutim, mislim da ovaj sadašnji sustav nije toliko loš, ali su nužne određene promjene. Po mom mišljenju ne treba nam 143 ili koliko već političkih stranaka. Nije moguće da postoje 143 frakcije društva kojima svakom treba politička stranka. Treba nam nekoliko faktora na političkoj sceni koji će zaista imati utjecaja na ono što se provodi i kako se provodi, a to se po mom mišljenju ne događa "usitnjavanjem" saziva sabora.

Neke stvari koje mi odmah padaju na um:

1) Smanjenje broja izbornih jedinica
Smanjio bih broj IJ na 5 ili 6 , što bi onda značilo i da bi svaka izborna jedinica u površini bila veća. Jedan od učinaka koji bi to polučilo je da bi se smanjila mogućnost regionalnih stranaka. Recimo, Istra zasigurno ne bi bila samostalna izborna jedinica , samim time IDSu bi bilo dosta teže. Ne kažem da regionalne stranke ne bi imale prolaz (IDS sa 20% u Istri bi u većoj IJ vjerojatno dobio nekih 7-8%), ali to bi bilo puno teže. HDSSB recimo na ovim posljednjim izborima vjerojatno ne bi prešao prag.
Svaka izborna jedinica ne bi nužno imala jednak broj mandata, ovisno o broju stanovnika.

2)Spuštanje praga na 4%
Oko ovoga nisam još 100% siguran , ali mislim da bi ipak trebalo nekom ovakvom mjerom osigurati da se ne bi dogodilo da u Sabor uđu recimo samo HDZ,SDP i još 1 stranka. S povećanjem površine i "brojnosti" svake IJ, 4% bi isto bio respektabilan broj glasova za dosegnuti za sve manje stranke i to na području koje više ne bi bilo tako sitno i potencijalno nagnuto na samo jednu političku stranu.
Npr. jedna od mojih zamišljenih izbornih jedinica bi obuhvaćala Krapinsku,Varaždinsku,Međimursku,Koprivničku, Bjelovarsku,Zagrebačku i Sisačku županiju. Grad Zagreb se isto može uključiti, a i ne mora. HSS bi se morao dobro potruditi da bi dobio mandat u takvoj jedinici. HNS također.

3) Zabrana predizbornih koalicija i povećanje broja potrebnih potpisa
Ovo bi bila jedna od glavnih mjera za "čišćenje" političke scene. 1500 potpisa je malo. Trebalo bi to dignuti na 5000 potpisa barem. Za stranku koja ima značajniju potporu to ne bi trebao biti problem. S druge strane, stranka koja ne može sama ući u Sabor očito ne predstavlja stavove značajnog dijela naroda.

4) Određivanje "roka trajanja" političkih stranka
Za ovo nisam siguran koliko je pravno izvedivo ili legitimno. Ova ideja ide samo u paketu sa zabranom predizbornih koalicija. Ovo ne bi ograničavalo okupljanje građana u stranke i formiranje stranaka, već bi bilo usmjereno na prevenciju pretjeranog bujanja stranaka kao sad.
Dakle, stranke koje samostalnim izlaskom na bilo koje izbore 2 uzastopna puta nisu uspjele osvojiti niti jednog zastupnika/vijećnika/predstavnika bilo koje vrste bi se automatski gasile jer očito nemaju uporišta ni u čemu.
Dakle ne bi bilo nikakvih zabrana, ali bi se na neki način obeshrabrivalo besmisleno bujanje stranaka i poticalo okupljanje istomišljenika oko stranaka istih vrijednosti koje već postoje.

Nisam ovo skroz smislio i sigurno ima mana, ali nešto u tom smjeru.

[Michael Collins]

DJTcro kaže:

Ja sam protiv Hrvatske kao jedne izborne jedinice, no broj izbornih jedinica treba biti manji i njene granice trebaju imati nekog smisla. Ono što meni najviše smeta su predizborne koalicije. Neka imamo izborni prag od 4% po izbornim jedinicama, samo neka se zabranu predizborne koalicije. Uostalom bi trebalo dići broj potrebnih potpisa za kandidaturu na 10.000. Cilj treba biti da na izbornom listiću imamo 8-10 opcija za birati.

Ali što vrijedi izborni prag od 4%, KADA za 14 mandata tek 7,5% jamči ulazak.

Pogledaj Živi zid;

Živi zid IZBORI 2015.:
I. 3,39%
II. 4,57%
III. 5,26% - ALI NEDOVOLJNO ZA PROLAZ
IV. 4,98%
V. 3,93%
VI. 4,41%
VII. 5,79% - PREŠLI PRAG
VIII. Živi zid 5,16% - ALI NEDOVOLJNO ZA PROLAZ, IDS 19,77%
IX. 3,09%
X. 2,82%

[denacifikator]

Onda lako može da vam se desi kao kod nas da je 60 posto poslanika iz glavnog grada. To nije nikako dobro.

Po meni, parlamenti trebaju da budu dvodomi. Veće ideologija (jedna izborna jedinica) i veće okruga/županija (svaki okrug je izborna jedinica). I to rešava stvar.

[Michael Collins]

denacifikator kaže:

Onda lako može da vam se desi kao kod nas da je 60 posto poslanika iz glavnog grada. To nije nikako dobro.

Po meni, parlamenti trebaju da budu dvodomi. Veće ideologija (jedna izborna jedinica) i veće okruga/županija (svaki okrug je izborna jedinica). I to rešava stvar.

Dvodomni parlament za unitarnu državu sa 4 miliona ljudi?

Ne znam, ne vidim smisao, dvodomni parlamenti su mi za složenije države, zemlje kao što su Hrvatska, Madžarska ili Slovačka ga s razlogom nemaju.

Srbija i Crna Gora bi recimo trebale imati dvodomni kda su bile jedna država, ali sada kada su obje zemlje neovisne nema smisla.

[Wikiceha]

Rok kaže:

1) Smanjenje broja izbornih jedinica
Smanjio bih broj IJ na 5 ili 6 , što bi onda značilo i da bi svaka izborna jedinica u površini bila veća. ...
Npr. jedna od mojih zamišljenih izbornih jedinica bi obuhvaćala Krapinsku,Varaždinsku,Međimursku,Koprivničku, Bjelovarsku,Zagrebačku i Sisačku županiju. Grad Zagreb se isto može uključiti, a i ne mora. HSS bi se morao dobro potruditi da bi dobio mandat u takvoj jedinici. HNS također.

Grad Zagreb je 1/5 RH. Ova jedinica i bez njega zauzima 1/3 hr puka...

Rok kaže:

3) Zabrana predizbornih koalicija i povećanje broja potrebnih potpisa
Ovo bi bila jedna od glavnih mjera za "čišćenje" političke scene. 1500 potpisa je malo. Trebalo bi to dignuti na 5000 potpisa barem. Za stranku koja ima značajniju potporu to ne bi trebao biti problem. S druge strane, stranka koja ne može sama ući u Sabor očito ne predstavlja stavove značajnog dijela naroda.

Slažem se. Prijedlog Markićke je bio sasvim ok.

Rok kaže:

4) Određivanje "roka trajanja" političkih stranka

Onda bi dobio staru stranku pod novim imenom?

Dvodomni parlamenti nikako nemaju smisla.
Slažem se s MCem država kao izborna jedinica, s time da bi uveli posebnu listu za manjine i dijasporu (koji bi imali jednako zastupnika).
Ili bi riješili etnobiznise na neki drugi način.
Smanjiti broj županija i općina za 2/3 i

[denacifikator]

Mana jedne izborne jedinice sa proporcionalnim sistemom: tendencija ka centralizaciji izvora poslanika, što dovodi do toga da čitave regije ili etničke zajednice nemaju predstavnike u parlamentu. Vidi srpski primer, gde je većina poslanika iz Beograda, a dešavalo se da čitvi okruzi nemaju poslanike.
Prednost jedne izborne jedinice sa proporcionalnim sistemom: postiže se najobjektivniji plasman ideološke volje čitave nacije.

Prednost više izbornih jedinica: svaka regija ima određeni procenat garantovanih poslanika.
Mana više izbornih jedinica: jedna opcija može imati više predstavnika u parlamentu od druge koju podržava brojčano više ljudi.

Prednosti mešovitog sistema sa jednodomim parlamentom - nema ih.
Mane mešovitog sistema sa jednodomim parlamentom: Vojvođanski autonomaši (LSV) su tražili da skupština Vojvodine bude popunjavana kombinovanim izbornim sistemom. Jedan deo poslanika se bira proporcionalno (jedna izborna jedinica) a drugi se bira direktno (iz više izbornih jedinica). Taj sistem se pokazao kao katastrovalan jer prvoplasiranim strankama daje daleko više poslanika od drugoplasirane, pa makar drugoplasirana imala svega 1000 glasova manje. LSV i DS su videle da su pojele govno što su ovo tražile, pa je pokrajina Vojvodina opet usvojila samo proporcionalni izborni sistem.

Zato je najbolja opcija da postoje senat i parlament. Za senat se poslanici biraju direktno, za svaku izbornu jedinicu po 1,2 ili 3 konkretna čoveka. Izborne jedinice bi bili okruzi/županije. Senat bi imao konsultantski karakter i mogao bi da vrati bilo koji zakon na ponovno razmatranje glavnom parlamentu. Osim konsultantskog, senat bi imao i legislativnu funkciju mahom u privrednim pitanjima. Direktno bi učestvovao na podzakonske akte i odluke koje se tiču ravnomernog regionalnog razvoja i poljoprivrede.
Parlament bi imao ista ovlašćenja kao i sad, s tim što bi mu osim predsednika republike i senat mogao vratiti bilo koji zakon na ponovno razmatranje. Parlament bi predstavljao veće ideologija i bio bi najvažnije predstavničko telo građana i jedino koje bira Vladu i kontroliše Ustavni sud. Poslanici za parlament birali bi se kao sada u Srbiji. Jedna izborna jedinica je cela država, cenzus od 5%.
Za Parlament broj poslanika bi bio 151, a broj senatora za Senat bi bio jednak broju županija x2 ili x3.
Županijske skupštine ukinuti.

[denacifikator]

Dakle, dvodoma narodna skupština predstavlja najbolji mogući kompromis između toga da imaš zaista objektivnu zastupljenost ideološke profilisanosti celokupne nacije i ravnomernu regionalnu zastupljenost. To nisam ja izmislio da vam ovde prosipam pamet već je taj sistem prisutan svuda gde su zemlje složenijeg geografskoj, etničkog ili kojeg već drugog sastava. Trenutno nije izmišljen bolja metoda za postizanje ovog kompromisa, pa očekujem od vas forumaša da je izmislite kako bih mogao da promenim mišljenje.
A Hrvatska jeste složena zemlja zbog svoje geografije, prema tome mora imati ravnomernu regionalnu zastupljenost. Srbija je kulturološki i etnički složena zemlja, tako da i ona mora imati ravnomernu regionalnu zastupljenost. Nedopustivo je da joj više od pola poslanika bude iz Beograda.

[denacifikator]

Slažem se s MCem država kao izborna jedinica, s time da bi uveli posebnu listu za manjine i dijasporu

Zašto dijasporu? Da li plaćaju porez? Na šta to liči da ti država plati školovanje, odeš iz nje, a onda i dalje imaš pravo glasa? Tu država postaje glupa. Pravo glasa treba imati samo onaj ko plaća porez ili ima prebivalište u državi.
Što se tiče BiH Hrvata, oni imaju kantone koji imaju svoje skupštine i u stvarnosti elemenate državnosti, tako da imaju gde da iskažu svoj politički stav i organizuju sebi politički život direktno uticajući na sva tri oblika vlasti.

[Wikiceha]

denacifikator kaže:

Zašto dijasporu?

Jer ima državljanstvo.

denacifikator kaže:

Da li plaćaju porez?

Ne. Porez plaćaju samo rezidenti. I to na usluge državi.
Bi li ti plaćao porez da ne posjeduješ nekretninu i ne radiš ?

denacifikator kaže:

Na šta to liči da ti država plati školovanje, odeš iz nje, a onda i dalje imaš pravo glasa?

Kakve veze ima cijena školovanja s prebivalištem ?

denacifikator kaže:

Tu država postaje glupa. Pravo glasa treba imati samo onaj ko plaća porez ili ima prebivalište u državi.

A onaj koji plaća više poreza, njemu je pravo glasa jače ?

denacifikator kaže:

Što se tiče BiH Hrvata, oni imaju kantone koji imaju svoje skupštine i u stvarnosti elemenate državnosti, tako da imaju gde da iskažu svoj politički stav i organizuju sebi politički život direktno uticajući na sva tri oblika vlasti.

Što očito nije dosta

Inače, RH je imala dvodomni dom i on je bio beskoristan.
Zato je i ukinut.
Jedna jedinica je sasvim ok. Jedna lista i to je to.

[Michael Collins]

Evo sada je konačno, u Srbiji je opcija DSS-Dveri sa 4,99% ostala ispod praga.

Da je prešla prag, vladajućoj stranci bi se oduzeli mandati, ovako se dobivaju.

Nekome se to čini nepošteno, meni je sasvim OK, prag je prag i neka se poštuje.

Ovo je meni čak argument više za jednu jedinicu, jer sada očekujem da se birači te opcije priklone sličnoj a jačoj stranci u idućem ciklusu.