Zaštita na radu

[shob]

dostaje kaže:

Shob, jel imaš stručni za koordinatora I? ako ne, ne možeš raditi plan izvođenja radova

Nemam, al objasni to mom sefu. Njega nis ne zanima,ja cu napisat on stavit sebe na papir, tako funkcioniraju stvari kod njega koliko vidim..strasno.

[Dodo3]

dostaje kaže:

Shob, jel imaš stručni za koordinatora I? ako ne, ne možeš raditi plan izvođenja radova

Moze raditi za svoje potrebe ako je on jedini izvodjac, zasto ne, plan izvodjenja od strane koordinatora I treba ako je vise izvodjaca na radilistu

[Yvone]

Može on raditi Plan izvođenja radova kao izvođač i ako nije jedini izvođač, odnosno trebao bi, i ne mora biti imati status koordinatora. Imaš u pravilniku propisani sadržaj, dosta ćeš podataka izvući iz projekta (opet ovisi je li projekt kvalitetno napisan), konzultiraj se s inženjerom gradilišta i to je to. Ništa previše apstraktno.

[shob]

Hvala..

[hazmat]

pozdrav ljudi, trebao bih pomoć/savjet, kako urediti zaštitu na radu u poduzećima u kojima je ogromna fluktuacija radnika, odnosno radi se preko poznatog "vouchera" (berba), ljudi uglavnom rade manje od 2 mjeseca (to navodim zbog čl. 28. ZZNR), neki čak i samo po par dana, neki čak jedan dan... što s osposobljavanjima ZNR, ne ih provoditi ako radnik radi manje od 2 mjeseca? što je s ZZOP - preventivno gašenje požara, to bi radnike trebalo osposobljavati čim stupe u radni odnos, je li uopće "voucher" -> uopće osoba na radu? po meni je... kako urediti procjenu rizika, npr. u jednom dijelu godine u poduzeću uopće ne postoje poslovi s posebnim uvjetima rada (ili u drugom baš upravo postoje)? možemo li ljude koji rade na berbi, znači samo na otvorenom prostoru, izuzeti točku 16.? (pričam o berbi, odnosno da to nisu uopće poslovi s PUR), malo je "nezahvalno" - poslodavcu oduzima vrijeme i novac, npr. osposobljavanja ZNR/ZOP, a liječnički pregledi ako su PPUR vrijeme, a s druge strane, taj radnik se uopće sutra više ne mora vratiti na posao? u ovom slučaju, zaista bi trebalo u procjenu ubaciti mogućnost "broj radnika - po potrebi", a radno mjesto svakako predvidjeti jer on postoji (ili će postojati, ali ne sada u ovom dijelu godine)... dakle, možemo li ikako urediti, izraditi procjenu rizika s takvim radnim mjestom, okarakterizirati ga da nije PPUR (automatski nema liječničkih pregleda), i radnike, koji u 99.9% slučajeva NE rade dulje od 2 mjeseca niti osposobljavati ZNR, što je onda sa ZOP osposobljavanjima?

i da, svakako, ukoliko radnik nema stručno osposobljavanje (škola, diploma) za npr. rukovatelja traktorom i liječnički pregled, on nikako ne bi smio istim rukovati, čak niti jedanput mjesečno na 5 minuta? znači, takvog radnika treba definitivno "izolirati", odnosno objasniti mu da obavlja samo strogo svoj dio posla, itd.?

nadam se da sam barem donekle uspio objasniti o čemu se radi

P.S. dakle, prema zakonu, oni nisu radnici, već osobe na radu

[Fleka bt]

Mene isto zanima odgovor na hazmatov post, nisam se do sada susreo s takvom situacijom.

Jedino mi nije jasno kakve veze ima točka 16 s zatvorenim ili otvorenim prostorom? Ako si izložen teškom fizičkom naprezanju (teret ili nefiziološki položaj) - ideš na pregled po točki 16. Ne vidim kakve to ima veze jel vani ili u nekom zatvorenom prostoru.

Zanimljiva situacija, moglo bi se procjenom rizika utvrditi da ta mjesta nisu mjesta s posebnim uvjetima rada (ako se radi o berbi grožđa ili jabuka i slično...). E sad dolazimo do tereta koji radnik prenosi, možda osigurati kašete ili što već koje je nemoguće natrpati s više tereta nego što je propisano (25 kg muškarci, 15 kg žene). Svakog novog radnika bih obavezno osposobio za rad na siguran način. Skupiš ih na hrpu prvi dan, predavanje, obrazac i vodiš arhivu.

To su sada prve misli koje su mi prošle kroz glavu, bilo bi odlično kada bi netko imao konkretne odgovore.

[IlCapitano]

Pozdrav,

zanima me treba li se ispitivati ručna radna oprema (alati) u nekim propisanim vremenskim periodima od strane ovlaštene osobe/ustanove? Pod ručnom radnom opremom smatram brusilice, bušilice i slične mehanizirane alate.

U Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/2016) u čl.3 stavak 2 se navodi sljedeće:
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na ručnu radnu opremu (alate) te na skele i druga sredstva za povremeni rad na visini za koja se pregledi obavljaju prema posebnim propisima.

Iz ovoga ne mogu zaključiti postoji li zakonska obaveza ispitivanja brusilica, bušilica i slično ili postoji samo vlastita obaveza poslodavca da održava alat u ispravnom i sigurnom stanju? Pitam iz razloga jer smo u postupku nabave veće količine novog mehaniziranog alata (bušilica i brusilica - i aku i na struju) pa moramo razjasniti da li da računamo i sa troškom ispitivanja ili se to ne zahtjeva za ovakvu vrstu alata?

Hvala na odgovoru!

[IlCapitano]

Pozdrav,

zanima me treba li se ispitivati ručna radna oprema (alati) u nekim propisanim vremenskim periodima od strane ovlaštene osobe/ustanove? Pod ručnom radnom opremom smatram brusilice, bušilice i slične mehanizirane alate.

U Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/2016) u čl.3 stavak 2 se navodi sljedeće:
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na ručnu radnu opremu (alate) te na skele i druga sredstva za povremeni rad na visini za koja se pregledi obavljaju prema posebnim propisima.

Iz ovoga ne mogu zaključiti postoji li zakonska obaveza ispitivanja brusilica, bušilica i slično ili postoji samo vlastita obaveza poslodavca da održava alat u ispravnom i sigurnom stanju? Pitam iz razloga jer smo u postupku nabave veće količine novog mehaniziranog alata (bušilica i brusilica - i aku i na struju) pa moramo razjasniti da li da računamo i sa troškom ispitivanja ili se to ne zahtjeva za ovakvu vrstu alata?

Hvala na odgovoru!

[dostaje]

Yvone kaže:

Može on raditi Plan izvođenja radova kao izvođač i ako nije jedini izvođač, odnosno trebao bi, i ne mora biti imati status koordinatora.

Dodo3 kaže:

Moze raditi za svoje potrebe ako je on jedini izvodjac, zasto ne, plan izvodjenja od strane koordinatora I treba ako je vise izvodjaca na radilistu

nije istina, ne može
K1 izrađuje plan u fazi izrade projekta (bez obzira na broj izvođača), a K2, kojeg se uzima ako su dva ili više izvođača, može također izraditi plan ali i nadopuniti plan ukoliko dođe do odstupanja od planiranih radova
Dakle isključivo koordinatori mogu izrađivati plan. Poslodavac ne može izraditi plan bez koordinatora, čak niti za svoje potrebe.
U suprotnom, ako poslodavci mogu sami izrađivati plan bez da imaju K1 ili K2, koja je onda generalno svrha K1???

shob kaže:

Nemam, al objasni to mom sefu. Njega nis ne zanima,ja cu napisat on stavit sebe na papir, tako funkcioniraju stvari kod njega koliko vidim..strasno.

citiraj mu PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA:
V. DUŽNOSTI KOORDINATORA U FAZI IZRADE PROJEKTA
Koordinator I
Članak 10.
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je:
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova

[bumbe]

IlCapitano kaže:

Pozdrav,

zanima me treba li se ispitivati ručna radna oprema (alati) u nekim propisanim vremenskim periodima od strane ovlaštene osobe/ustanove? Pod ručnom radnom opremom smatram brusilice, bušilice i slične mehanizirane alate.

U Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/2016) u čl.3 stavak 2 se navodi sljedeće:
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na ručnu radnu opremu (alate) te na skele i druga sredstva za povremeni rad na visini za koja se pregledi obavljaju prema posebnim propisima.

Iz ovoga ne mogu zaključiti postoji li zakonska obaveza ispitivanja brusilica, bušilica i slično ili postoji samo vlastita obaveza poslodavca da održava alat u ispravnom i sigurnom stanju? Pitam iz razloga jer smo u postupku nabave veće količine novog mehaniziranog alata (bušilica i brusilica - i aku i na struju) pa moramo razjasniti da li da računamo i sa troškom ispitivanja ili se to ne zahtjeva za ovakvu vrstu alata?

Hvala na odgovoru!

Ja uvijek ispitujem velike ručne brusilice, cirkulare i udarne bušilice. AKU alat ne treba ispitivati. To je jedini način da poslodavac dokaže da je oprema bila u ispravnom stanju.

[Dodo3]

dostaje kaže:

nije istina, ne može
K1 izrađuje plan u fazi izrade projekta (bez obzira na broj izvođača), a K2, kojeg se uzima ako su dva ili više izvođača, može također izraditi plan ali i nadopuniti plan ukoliko dođe do odstupanja od planiranih radova
Dakle isključivo koordinatori mogu izrađivati plan. Poslodavac ne može izraditi plan bez koordinatora, čak niti za svoje potrebe.
U suprotnom, ako poslodavci mogu sami izrađivati plan bez da imaju K1 ili K2, koja je onda generalno svrha K1???

citiraj mu PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA:
V. DUŽNOSTI KOORDINATORA U FAZI IZRADE PROJEKTA
Koordinator I
Članak 10.
Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je:
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova

pa pise ti lijepo da je ostavljena mogucnost da sam izradi ili ga da nekom drugom da ga izradi, znaci da moze izraditi i netko ko nije K1, u tom clanku ne kaze se izricito da to samo smije K1 raditi, a pogotovo u djelu gdje se opisuje da je jedan izvodjac a mora imati plan izvodjenja i gdje se naravno ne spominje K1, tko ce nijima izradjivati,pa ne bus za svaki poslic najmio k1, govorim iz iskustva, nabavi dobru sprancu i pisi

[dostaje]

Dodo3 kaže:

pa pise ti lijepo da je ostavljena mogucnost da sam izradi ili ga da nekom drugom da ga izradi, znaci da moze izraditi i netko ko nije K1, u tom clanku ne kaze se izricito da to samo smije K1 raditi, a pogotovo u djelu gdje se opisuje da je jedan izvodjac a mora imati plan izvodjenja i gdje se naravno ne spominje K1, tko ce nijima izradjivati,pa ne bus za svaki poslic najmio k1, govorim iz iskustva, nabavi dobru sprancu i pisi

pa koja je onda realno uopće svrha K1 ako sve može odraditi sam poslodavac?

ono što je užasno glupo u tom pravilniku je da je pisan kao da se odnosi samo na građevinske radove

inače meni se čini da se zakonom pokušalo napraviti da se za svako izvođenje radova, ma koliko banalni radovi bili, mora imati projekat i da to sa sobom povlači da se mora imati K1 u fazi projektiranja
To čak i ima smisla jer je u rvackom mentalitetu pozvat samo "majstore" da odrade posao i njima prepustiti i ulogu inženjera, dok se za pravilno izvođenje radova prvo mora napraviti projekat (da se uopće zna što se točno treba raditi) i tek onda zaposle majstori koji će taj projekat sprovesti u djelo. Evo mi na poslu imamo relativno jednostavne radove renovacije prostora za čije osmišljavanje je zaposlena projektantska kuća koja je napravila arhitetski, strojarski i elektro projekat i to samo kako bi se stavio spušteni strop, izolirao pod, sprovele nove utičnice te se promijenili radijatori, dakle radovi za koje 99,9% ljudi bi uzelo drito majstore da im to naprave bez ikakve dokumentacije. Naravno, tražio sam i da se uzmu usluge K1 za izradu plana izvođenja radova i ne pada mi na pamet da ja idem pisati plan jer nemam pojma koje su faze radova (da, piše u projektu) i kako ih koordinirati - tome služi K1 odnosno K2 u fazi izvođenja ako ima više firmi

[IlCapitano]

bumbe kaže:

Ja uvijek ispitujem velike ručne brusilice, cirkulare i udarne bušilice. AKU alat ne treba ispitivati. To je jedini način da poslodavac dokaže da je oprema bila u ispravnom stanju.

Ok, to je pohvalno, ali mene zanima postoji li propisana zakonska obaveza za to odnosno može li te investitor tražiti takav papir ili te inspektor može kazniti?

Govorim o dosta velikoj količini novog alata (manje brusilice, bušilice i slično) pa bi onda to ispitivanje predstavljalo značajniji trošak.

Naravno, obaveza svakog zaposlenika je pregledati alat prije i poslije uporabe te u slučaju neispravnosti, odmah isto prijaviti. Može se napraviti i neki periodični interni pregled i zapis o istome ako treba neki dokaz da se oprema održava u ispravnom stanju?

[bumbe]

IlCapitano kaže:

Ok, to je pohvalno, ali mene zanima postoji li propisana zakonska obaveza za to odnosno može li te investitor tražiti takav papir ili te inspektor može kazniti?

Govorim o dosta velikoj količini novog alata (manje brusilice, bušilice i slično) pa bi onda to ispitivanje predstavljalo značajniji trošak.

Naravno, obaveza svakog zaposlenika je pregledati alat prije i poslije uporabe te u slučaju neispravnosti, odmah isto prijaviti. Može se napraviti i neki periodični interni pregled i zapis o istome ako treba neki dokaz da se oprema održava u ispravnom stanju?

U Pravilniku piše da nije obveza ispitivanje ručnog alata, ali opet, znaš kako to ide kod nas. U praksi, od 3 inspektora 2 će tražiti Zapisnike o ispitivanju. Slična stvar kao i s EK-1 kartonima. Kao više ih ne treba raditi jer ih zamjenjuje Zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, makar je još na snazi Pravilnik o evidencijama. Neki inspektori traže a neki ne. Pa ti sad odluči što ćeš.

[Yvone]

dostaje kaže:

nije istina, ne može

Istina je, može. Mi radimo svoj Plan izvođenja radova za svako gradilište, nevezano jesmo li samo mi izvođači ili ne. Izradio ga ja ili ga izradio inženjer, ili ga izradili zajedno - a oboje nemamo status koordinatora - prilikom inspekcijskog nadzora nakon teške ozljede nije bilo nikakvih primjedbi.

U principu, svaki bi izvođač na gradilištu trebao imati svoj plan, a oni bi trebali biti usklađeni s glavnim planom.

bumbe kaže:

U Pravilniku piše da nije obveza ispitivanje ručnog alata, ali opet, znaš kako to ide kod nas. U praksi, od 3 inspektora 2 će tražiti Zapisnike o ispitivanju. Slična stvar kao i s EK-1 kartonima. Kao više ih ne treba raditi jer ih zamjenjuje Zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, makar je još na snazi Pravilnik o evidencijama. Neki inspektori traže a neki ne. Pa ti sad odluči što ćeš.

Neki inspektori će priznati evidenciju kojom se prati ispravnost ručnog alata (to bi recimo stručnjak ZNR mogao sam voditi bez potrebe za vanjskom uslugom), neki te neće ni tražiti zapisnike, a neki naravno hoće...

Problem nastaje ako se netko teže ozlijedi prilikom rukovanja s ručnim alatom, a onda će biti pitanja gdje je dokaz o njegovoj ispravnosti... Ista stvar kao i s procjenom rizika. Jednom rizici odgovaraju stvarnom stanju, drugom ne. Kako god napraviš - ne valja. Ne znaš tko pije, a tko plaća. Doslovno.

Ja uredno i dalje ispitujem ručni alat, bez obzira što to više nije obveza - na papiru.

[Dodo3]

hazmat kaže:

pozdrav ljudi, trebao bih pomoć/savjet, kako urediti zaštitu na radu u poduzećima u kojima je ogromna fluktuacija radnika, odnosno radi se preko poznatog "vouchera" (berba), ljudi uglavnom rade manje od 2 mjeseca (to navodim zbog čl. 28. ZZNR), neki čak i samo po par dana, neki čak jedan dan... što s osposobljavanjima ZNR, ne ih provoditi ako radnik radi manje od 2 mjeseca? što je s ZZOP - preventivno gašenje požara, to bi radnike trebalo osposobljavati čim stupe u radni odnos, je li uopće "voucher" -> uopće osoba na radu? po meni je... kako urediti procjenu rizika, npr. u jednom dijelu godine u poduzeću uopće ne postoje poslovi s posebnim uvjetima rada (ili u drugom baš upravo postoje)? možemo li ljude koji rade na berbi, znači samo na otvorenom prostoru, izuzeti točku 16.? (pričam o berbi, odnosno da to nisu uopće poslovi s PUR), malo je "nezahvalno" - poslodavcu oduzima vrijeme i novac, npr. osposobljavanja ZNR/ZOP, a liječnički pregledi ako su PPUR vrijeme, a s druge strane, taj radnik se uopće sutra više ne mora vratiti na posao? u ovom slučaju, zaista bi trebalo u procjenu ubaciti mogućnost "broj radnika - po potrebi", a radno mjesto svakako predvidjeti jer on postoji (ili će postojati, ali ne sada u ovom dijelu godine)... dakle, možemo li ikako urediti, izraditi procjenu rizika s takvim radnim mjestom, okarakterizirati ga da nije PPUR (automatski nema liječničkih pregleda), i radnike, koji u 99.9% slučajeva NE rade dulje od 2 mjeseca niti osposobljavati ZNR, što je onda sa ZOP osposobljavanjima?

i da, svakako, ukoliko radnik nema stručno osposobljavanje (škola, diploma) za npr. rukovatelja traktorom i liječnički pregled, on nikako ne bi smio istim rukovati, čak niti jedanput mjesečno na 5 minuta? znači, takvog radnika treba definitivno "izolirati", odnosno objasniti mu da obavlja samo strogo svoj dio posla, itd.?

nadam se da sam barem donekle uspio objasniti o čemu se radi

P.S. dakle, prema zakonu, oni nisu radnici, već osobe na radu

Smatram da voucher radnici su u svojstvu osoba na radu ako nista zbog onog djela gdje se navode da u njih spadaju sezonski radnici i radnici u poljoprivredi sto je u tvom slucaju, jedino koji su izuzeti od toga su ucenici i studenti na praksi ciji rad i osposobljavanje se navodi u zakonu znr da se uredjuje po posebnom propisu. Osobe na radu u zakonu se spominju 6 puta i svaki put u skoro istoj recinici sa radnicima pa i u cl. 18 u kojoj se propisuje obveza izrade procjene rizika, sto znaci da bi trebalo ju izraditi i za taj dio firme/procesa. Sto se tice osposobljavanja za znr napravi se odluka da po cl. 28 svi ti kratkotrajni radnici rade pod nadzorom osposobljenog radnika sto bi po meni bilo da rade pod nadzorom jednog ovlastenika poslodavca koji ce naravno biti i osposobljen za rad na suguran nacin, njega bi svakako trebalo imati na takvim radovima cijelo vrijeme na terenu, jednog ili vise bas zbog tih radnika koji su tamo na par dana.Sto se tice osposobljavanje za pozare ja osobno ne bi radio takav trosak firmi ak nemrete to sami raditi, inspektor znr te to ne bude ni trazio, a ne znam kolko inspektora mup-a obilazi takva radilista niti da bi zamjerio ak necete trositi novce na osposobljavanje radnika koji rade po par dana.
Sto se tice tocke 16 imas Pravilnik o rucnom prenosenju tereta s postupkom izracuna koji ei napravi kao prilog procjene za radnike na polju i ak ti izracun ispadne ispod 40 bodova nema potrebe za tockom 16 sto ce ti svaki inspektor uvaziti. Postupak izracuna mozes naravno napraviti kako hoces i kako ti pase ak hoces manje posteno il ak hoces posteno ak ti ispadne prekomjerno opterecenje radnika izmjenis organizaciju i nacin rada u kriticnim tockama i opet nemas tu tocku u procjeni. Ostaje zanimljivije pitanje od tocke 16 da li bi radnicima trebala tocka 18 ( nepovoljna mikroklima) ako rade na vani i to pretezito u najtoplijem djelu dana, al dobro i o tome se moze doskociti. Sto se tice traktora on se ne spominje u tocki 2 PPURa i smatram da nije u toj kategoriji PURa stim da meni u vozackoj iz 2001. kad sam polagao za B stoji da mogu upravljati i sa G kategorijom (traktori), pogotovo ako se on koristi samo za voznju po ravnom i relativno stabilnom terenu. Ja svakako ne bih gurao traktor u kategoriju bagera, vilicara, gredera, valjaka i sl, niti je po meni PUR. Ja bi taj dio dao da rade ovlastenici na terenu koji imaju sve papire i osposobljavanja gore navedena.

[Dodo3]

IlCapitano kaže:

Ok, to je pohvalno, ali mene zanima postoji li propisana zakonska obaveza za to odnosno može li te investitor tražiti takav papir ili te inspektor može kazniti?

Govorim o dosta velikoj količini novog alata (manje brusilice, bušilice i slično) pa bi onda to ispitivanje predstavljalo značajniji trošak.

Naravno, obaveza svakog zaposlenika je pregledati alat prije i poslije uporabe te u slučaju neispravnosti, odmah isto prijaviti. Može se napraviti i neki periodični interni pregled i zapis o istome ako treba neki dokaz da se oprema održava u ispravnom stanju?

Ne postoji zakonska obveza za rucni alat i to lijepo pise u Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme, pise da sva sredstva rada u sto spadaju i alati trebaju u svakom trenutku biti ispravna i sigurna za rad, kako ces to dokazati tvoja stvar, izradi si chek listu za sve te kriticne alate i pregledavaj ih uz pomoc ovlastenika ako su ti spremni pomoci a trebali bi biti. Uvrsti si u check listu npr. stanje uredjaja za paljenje i gasenje, stanje zastite, zastitnih uredjaja i naprava, stanje uredjaja za upravljanje, opci izgled alata (ostecenost, deformacije), stanje kabela, utikaca i sl i stigliraj pomalo i na kraju nek ti potpise taj ovlastenik il neko iz sluzbe odrzavanja, ove sve elemente pregleda imas u nekom zapisniku koji imas od neke ovlastene kuce, pa kak oni pregledavaju mozes i ti i tvoj ovlastenik. Na kraju krajeva to je jedan dio od glavnih obveze ovlastenika poslodavca. Inspektoru ce to biti dosta, a sto se tice investitora on moze traziti sto hoce i njega po tom pitanju nit zna zakon dobro nit ga zanima pa ako vam je dobro isplativ posao napravi sto trazi ako nije onda mu masi sa svojim check listama i gore navedenim pravilnikom.

[piple]

Kolege, kad je već Dodo spomenuo inspektore MUP-a, zanima me kakva su vaša iskustva s njima? Nisam se dosad susreo s njima pa bih volio čuti vaše mišljenje.

Pitam iz razloga što nemam evidenciju vatrogasnih aparata(izrada u tijeku). U prošlosti nije vođena i unatoč tome što oni postoje u ostalim ispostavama, strojevima itd., zanima me bi li mi on izrekao prekršajnu mjeru?

Hvala unaprijed.

[Dodo3]

piple kaže:

Kolege, kad je već Dodo spomenuo inspektore MUP-a, zanima me kakva su vaša iskustva s njima? Nisam se dosad susreo s njima pa bih volio čuti vaše mišljenje.

Pitam iz razloga što nemam evidenciju vatrogasnih aparata(izrada u tijeku). U prošlosti nije vođena i unatoč tome što oni postoje u ostalim ispostavama, strojevima itd., zanima me bi li mi on izrekao prekršajnu mjeru?

Hvala unaprijed.

po mom iskustvu bili su manji davezi od inspektora rada, naprave svoje rijesenje i unutra ti naloze kaj da napravis u nekom roku sto ti eventualno fali, nisam jos od njih dozivio neku napisanu kaznu.Ajd vjerojstno je bitno da nekaj imas da nisi bas tabula raza, isto je tak i sa okolisarcima

[dostaje]

Molio bih savjet vezano za zaštitu od požara:
Imam situaciju na poslu da ljudi pretrpavaju urede s papirima, police su prepune papira i fascikala i to otvorene police. Također se na hodnicima koji su evakuacijski putevi nalaze stalaže s papirima, te se po hodnicima nalaze printeri, stolovi i stolice i sl. iako su hodnici toliko široki da ne smanjuju evakuacijski put manje od propisanog minimuma. Zgrada spada u 3. kategoriju ugroženosti.

Ono što me zanima, a što ne mogu naći u pravilnicima je, dali je (i gdje) definirano koliko se smije skladištiti kojeg materijala u uredskom prostoru te gdje je definirano skladištenje zapaljivog materijala po hodnicima? Sjećam se da mi je neki protupožarac spominjao da se na evakuacijskim putevima ne smiju skladištiti zapaljivi materijali kao npr. papir