Prostor Dubrovnika u kasnoj antici

[Likurg]

Znam da već postoji tema Povijest Dubrovnika no mislim da je potrebno secirati njegov najraniji dio u posebnu temu. Prostor stare gradske jezgre sudeći po numizmatičkom materijalu bio je naseljen već u antici. Također i ranokršćanski horizont svjedoči nešto ranijoj genezi grada. Kada se dogodio prijenos palija epidaurskog biskupa u Dubrovnik? Kakav je odnos Epidaura i Dubrovnika ako dopustimo njihovo istodobno postojanje. Koja je uloga bizantskog kaštela iz VI. st na prostoru stare jezgre Dubrovnika pri formiranju ranosrednjovjekovnog grada?

Et nekoliko pitanja koja se nameću sama od sebe, te me vi slobodno nadopunite.

[karlo r]

Epidaur i Laus su vjerojatno osnovani od Grka u 4. st. pne. Ali ne idu u istu rečenicu. Epidaur je bio metropola u Antici i kasnije a Laus izgleda manje ribarsko/trgovačko sklonište/lučica. Pala je u vodu teorija bazirana na ideji da dalmatoromanski laus - "strma obala" na grčkom, ripa (obala ranije, a strmina u Srednjem vijeku) na latinskom predstavlja kameni otočić odvojen od kopna koji je naseljen Epidauranima. Ništa nije bitno nasipano, ispod Straduna je pješčana plaža koja je spajala kopno sa stjenovitim završetkom, nekakav poluotok ili proširenje.
Laus svejedno ostaje ime starijeg naselja i to su Porfirogenetovi Lauzejci - "stanovnici strme obale". Potom se u razvoju dalmatoromanskog to mjenja u Rausia kako se bilježi dalje. Ispod katedrale su pronađeni ostaci 2 starije crkve, starija je iz 5. st. što znači da je sigurno postojalo naselje sa lukom.

Zanimljivo je da je Katičić 1989. god obradio zapise o nastanku Dubrovnika u DAI, kod Popa Dukljanina,... (AEDIFICAVERUNT RAGUSlUM ET HABITAVERUNT IN EO, Tragom najstarijih dubrovačkih zapisa). Tada nije znao što je ispod katedrale, znao je za neki pronalazak iz 1981. da ima nešto starije ispod katedrale što bi moglo značiti veću starost grada od 7. st. ali ništa više. Pa se posvetio zapisima.
Zaključio je da je Porfirogenet koristio 2 izvora o nastanku Dubrovnika, jedan o izbjeglicama iz srušenog Epidaura i drugi o izbjeglicama iz Salone koje je iskombinirao u jedan zapis. Po tom bi ispalo da su izbjeglice došle s 2 strane. Car kao vrijeme svog pisanja tog dijela označava godinu 949. a dolazak Salonitanaca u Laus smješta 500 god. prije što ispada 449. god. a to se ne podudara s padom Salone. Zbog toga Katičić misli da je došlo do greške pri prepisivanju broja koji se na grčkom pisao slovima pa je 'tau' prešao u 'fi' što znači da se promjenio zapis broja stoljeća itd. Pretpostavlja da je spominjanje Salonitanaca greška ili da je ipak točna informacija ali ne i datacija.

Međutim s novim saznanjima možda bi se mogla datacija dolaska Salonitanaca u Laus oko 449. smatrati točnom. To car ionako navodi u zadnjem dijelu svog opisa nastanka Dubrovnika i ne direktno povezano sa slavenskim rušenjem kako govori za Epidaurane. To bi moglo značiti da je crkva iz 5. st. možda podignuta od Salonitanaca koji su doselili u 5. st. i čak car u DAI navodi imena nekih useljenika (Gregorije, Arsafije, Viktorin, Vital, Valentin arhiđakon, Valentin otac protospatarija Stjepana) što bi bio možda prvi patricijat tog novog Lausa. Možda je to bilo podizanje gradića lučice na bazi manjeg postojećeg ribarskog/trgovačkog skloništa/lučice koji je preostaio od nekadašnje grčke kolonije. A sa masovnijim dolaskom Epidaurana u 7. st. to prerasta u grad Rausia.
Lauzejci su profitirali dolaskom Salonitanaca u 5. st. a naročito dolaskom Epidaurana u 7. st. i evoluirali u Rauzejce po imenu iz vremena DAI?

Tako bi strastvena ljubav Tereze Kesovije prema Splitu bila jasnija, Lesi se vraća kući.

[karlo r]

Likurg kaže:

Koja je uloga bizantskog kaštela iz VI. st na prostoru stare jezgre Dubrovnika pri formiranju ranosrednjovjekovnog grada?

Znači da je grad bio dovoljno bitan da se gradi castrum. Možda iz vremena bizantsko-gotskih ratova? To bi bila logična luka sklonište za bizantsku flotu u povezivanju istočne jadranske obale. Tamo je obala izložena otvorenom moru i non stop nešto puše. Mora postojati sidrište.

[Tekku]

Mislim da je Katicic znao za nalaze ispod katedrale jer ih je Stosic objavio dva puta do 1989. godine. Najvazniju stvar koju je donio Katicic jest da su se stari dubrovacki analisti prilikom opisivanja nastanka Dubrovnika koristili jednim izvorom. Taj izvor zapravo opisuje cijelu tu sagu o padu Epidaura, izbjeglicama etc etc.. te njegov sadržaj nalazimo i u DAI. Mislim da taj izvor ima zadacu vise za potvrditi legitimitet ranosrednjovjekovnog Dubrovnika kao zakonitog baštinika stare rimske kolonije u Epidauru. Pozivanje na taj legitimitet može se pratiti i u kasnosrednjovjekovnim dokumentima (kada Dubrovcani traze prosirenja od Žigmunda napr.). Epidaur se spominje 365. godine kada ga je potres zadesio, 530. na Salonitanskim saborima, Konstancijan u njemu boravi sa flotom tijekom Bizantsko-ostrogotskog rata te naposljetku krajem VI. st. sam papa reagira naistupe epidaurskog biskupa. Postavlja se pitanje samo od sebe, gdje se nalazi taj Epidaur? Naime, zasigurno postoji aglomeracija u Cavtatu na izmaku antike sudeci po materijalnim ostacima no ona nije ni izbliza toliko brojna kao na prostoru stare jezgre Dubrovnika. Također na prostoru Cavtata izostaju ranokrscanski sakralni objekti (izuzev Mrkana naravno), dok ih je bogat prostor Dubrovnika. Možda ima istine u Milinovicevoj tezi o dislociranom Epidauru na prostor Dubrovnika kao dio politike cara Justinijana, ili u Košćakovoj da zapravo naselje na poluotoku Laus nosi ime Epidaur. Također, gradine Gradac i Spilan u Župi dubrovackoj odigravaju ulogu u nastanku Dubrovnika jer su obje (kao i vjerojatno Dubrovnik naposljetku) zapravo cinile sustav fortifikacija antickog Epidaura. Na Gradcu dubrovacki kronicari spominju da je stolovao epidaurski biskup 160 godina. No spominje se naselje na njoj svo do 13. st. te je gore pronađena ranokrscanska plastika kao i na Spilanu gdje je Marovic vodio manja sondazna iskopavanja te ustanovio da materijal ide sve do VI. st. Mislim da bi sustavna arheoloska iskopavanja na ovim gradinama dala puno odgovora na pitanje o tranziciji izmedju Epidaura i Dubrovnika
Ovo je samo vrh ledene sante te problematike, nazalost u zadnjih 20 godina se malo sto cini da bi se rasvjetlili ti odnosi, te se svi skupa mozemo nadati da ce se stvari okrenuti na bolje