Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.08.2011., 16:05   #1
Vanjski dug Hrvatske

Ako su informacije tocne , na wikipediji
se mogu naci zanimljivi podaci o vanjskom dugu drzava.
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of..._external_debt
Npr. Luxemburg ima 3,443% veći vanjski dug od svojeg GDP-a...
Zasto se onda kod nas svako malo taj vanjski dug tolko naglasava ?
gricko80 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2011., 16:32   #2
zanimljivo.

Naglašava se mogućnost otplate dugova. Lux vjerojatno može otplatiti dug puno brže nego HR.
jumpbyte is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2011., 16:35   #3
Quote:
gricko80 kaže: Pogledaj post
Ako su informacije tocne , na wikipediji
se mogu naci zanimljivi podaci o vanjskom dugu drzava.
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of..._external_debt
Npr. Luxemburg ima 3,443% veći vanjski dug od svojeg GDP-a...
Nije 3,443% veći nego 34 puta veći od BDP-a. Međutim, to je vanjski dug, ne javni dug. Pročitaj si na vrhu definiciju: the total public and private debt owed to, or invested by, nonresidents repayable in foreign currency, goods, or services. Public debt je javni dug i to je zapravo dug središnje države.
frANZi50 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2011., 16:54   #4
To baš i nije tako jednostavno.

Npr ako ja uložim 1 euro i otvorim banku u luxemburgu i taj 1 euro dajem kao kredit hrvatskoj.

Tada hrvatska ima vanjski dug 1 euro više.
Ali i luxemburg ima 1 euro veći vanjski dug jer investicije isto tako ulaze u vanjski dug, a realno luxemburg tu nije ni u plusu ni u minusu. zato može imati tak velike dugove.

Sutra mogu takvi investitori izvući miliarde iz luxemburga a realno luxemburg ne bi puno izgubio.
demosten is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2011., 17:12   #5
Quote:
gricko80 kaže: Pogledaj post
Zasto se onda kod nas svako malo taj vanjski dug tolko naglasava ?
Zbog valutnog rizika, osobito vezano uz strukturu vanjskotrgovinske bilance koja ne donosi eure doma.
Dakle, kuna kihne, i eto nevolje. Kao sa švicarcima ali na 38 potenciju.
No, pad standarda je ionako sudbina RH, već samo matematički posve nezaobilazna.
FED is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.12.2011., 22:43   #6
Vanjski dug - obmane i laži.

Quote:
gricko80 kaže: Pogledaj post
Zasto se onda kod nas svako malo taj vanjski dug tolko naglasava ?
Zato što se radi o čistoj manipulaciji statističkim podacima, koja za cilj ima skupljanje političkih bodova protiv onih koji su trenutno na vlasti ( hvala Bogu ne zadugo ).

Dakle, kada mediji govore o vanjskom dugu RH oni govore o BRUTO inozemnom dugu iz razloga što promatraju samo jednu stranu medalje, u našem slučaju naličje odn. pasivu ili u čisto hrvatskom prevodu - OBVEZE.

Ona druga strana medalje koja je u bilancama uvijek na prvom mjestu pa je ja stoga zovem licem, jest aktiva ili po hrvatski IMOVINA i nju mediji, (a uglavnom se radi o sredstvima masovnog zaglupljivanja nacije poput TV i dnevnih tiskovina) gotovo nikada ne spominju

No prvo da rasčistimo s obvezama i vidimo od čega se taj bruto inozemni dug sastoji. Najosnovnija podjela je ona sektorska koja dug raspoređuje prema njegovim izvorima pa tako razlikujemo vanjski dug koji potiče od 1) Države, 2) Banaka, 3) Ostalih domaćih sektora i 4) Izravna strana ulaganja.

Stanje tog duga zaključno s kolovozom ove godine ( što je najsvježiji podatak) je sljedeće:

1) Država = 6,91 milijarde €
2) Banke = 10,83 -/-
3) ODS = 21,40 -/-
4) ISU = 7,79 -/-
-------------------------
= 45,93 -/-

Ono što nam prvo upada u oči u tom bruto dugu jesu izravna strana ulaganja (ISU) koja iznose rspektabilnih 7,79 milijardi eura i koja se uglavnom odnose na akvizicije stranih kompanija i banaka, dakle onoga najvrjednijeg što smo prodali strancima. Valja naspomenuti da u ISU spadaju i dokapitalizacije većinskog vlasnika u iznosima koji prelaze 10% vrijednosti imovine kakva je npr. bila ona Zabina ljetos kad je zadržanu dobit pretvorila u dionički kapital pa je on s 1,28 mlrd kuna narastao na 6,4 milijarde kuna.

Ono što je bitno kod ovog duga jest činjenica da njega neće morati vraćati hrvatski građani osim ukoliko ne budemo reotkupili od stranaca naše banke, našu, Plivu, Dukat, Inu itd. Znači u startu odmah otpišite tih 7,79 milijardi duga i možemo nastaviti dalje.

I dalje smo na pasivi tj. obvezama ali sada ćemo promotriti dug "naših" poslovnih banaka koji je jednako rspektabilan i iznosi gotovo 11 milijardi eura što je preračunato u kune cca 82 milijarde kuna.
Dug banaka čine krediti stranih banaka (uglavnom banaka majki svojim kćerkama) i drugih nerezidenata te njihovi DEPOZITI. Od to dvoje su nam zanimljivi upravo depoziti koji su nam zanimljivi iz dva razloga: osjetno su veći od kredita (iako većina misli da je obratno) i iznose 47,9 milijardi kuna što čini 58% ukupnog vanjskog duga kreiranog od strane banaka. Ostatak do 82 milijarde kuna ( 10,83 mlrd€) čine krediti koji nisu (bar se nadam) sporni.

Od 47,9 milijardi kuna depozita što je cca 6,4 milijardi€ na strane financijske institucije ( uglavnom banke majke) odnosi se 39,17 milijardi kuna ( 5,2mlrd€), ostalo su ostali nerezidenti, a ono što nas zanima jest porijeklo bankarskih depozita.
Više od četvrtine ili točnije 10,16 milijardi kuna odnosi se na zadržanu dobit iz ranijih razdoblja, dakle novcu kojega su te banka zaradile u Hrvatskoj.
Da ne bude zabune, ja njima ne prigovaram što su one to zaradile jer zato su i došle poslovati u ove "nesigurne" krajeve, već samo želim utvrditi i raščlaniti porijeklo našeg vanjskog duga.
Pored ovih 10,16 mlrd kn zadržane dobiti iz ranijih perioda, naše banke raspolažu i s 3,4 milijarde kuna dobiti iz tekuće godine, ali ona još nije raspoređena, a biti će iduće godine najvjerojatnije većim dijelom opet u zadržanu dobit na čemu moramo biti zahvalni stranim vlasnicima u ovim teškim vremenima.
Zamislite što bi se dogodilo da na godinu odluče povući svu zadržanu dobit to bi bio odljev od 2 milijarde eura, što bi nas bacilo u velike probleme.

Sad kad sam već kod zadržane dobiti i njenog pretvaranja uglavnom u dionički kapital evo jedan zanimljiv podatak. Na kraju 2003. godine dionički kapital naših banak iznosio je svega 9,95 milijardi kuna, dok je zadržana dobiti iznosila 1,35 milijardi kuna, a dobit tekuće godine nevjerojatnih 2,74 milijarde kuna.
Zaključno s 31.10.2011. dionički kapital naših banaka iznosi 34,87 milijardi kuna, a zadržana dobit kako sam već rekao 10,16 milijardi kuna i dobit tekuće godine 3,4 mlrd.kn.

S ovim ću završiti analizu pasive odn. obveza prema strancima. U dugu države i dugu ostalih domaćih sektora pretpostavit ću da se radi o čistom stranom kapitalu.

U aktivi tj. IMOVINI "naših" psolovnih banaka (prvoj strani medalje) postoji stavka koja se zove Inozemna aktiva (imovina) banaka i kako joj samo ime kaže odnosi se na imovinu koju "naše" poslovne banke posjeduju u inozemstvu.
Ta imovina je zaključno s koncem rujna ove godine iznosila točno 41 939 400 000, 00 kuna ( 5,6 milijardi eura), od čega se na depozite ( dakle gotovinu) odnosilo 25,84 milijarde kuna ( 3,44 mlrd€) ostalo je u raznim vrijednosnim papirima.

Dakle nije sve tako crno kako nam razni novinarčići i politikanti nastoje prikazati.

Da slika bude kompletnija moram spomenuti još i obvezne pričuve naših banaka koje su izdvojene na posebnom računu HNB-a, a koje trenutno iznose cca 43 milijarde kuna.

I na kraju treba još dodati devizne rezerve HNB-a koje su trenutno cca 11 milijardi eura.

Nadam se da nisam ništa izostavio?!
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2011., 00:29   #7
sve u svemu mi živimo FENOMENALNO samo toga nismo SVJESNI
__________________
SLOBODNI LJUDI SLOBODNI SAMO AKO SMIJU IMATI ORUŽJE DA BI ZAŠTITILI SVOJ ŽIVOT,
IMOVINU, SVOJE SUGRAĐANE I OBITELJI OD DRUGIH NASILNIH GRAĐANA
KAO I OD NEPOŠTENE VLASTI I DA SE OBRANE OD TIRANIJE VLADARA.
JAWS is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2011., 12:47   #8
U svakom slučaju živimo BOLJE nego smo to zaslužili, a mogli bi još bolje da banke obuzdaju svoje apetite.
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2011., 15:18   #9
Quote:
sperr kaže: Pogledaj post
Zato što se radi o čistoj manipulaciji statističkim podacima, koja za cilj ima skupljanje političkih bodova protiv onih koji su trenutno na vlasti ( hvala Bogu ne zadugo ).

Dakle, kada mediji govore o vanjskom dugu RH oni govore o BRUTO inozemnom dugu iz razloga što promatraju samo jednu stranu medalje, u našem slučaju naličje odn. pasivu ili u čisto hrvatskom prevodu - OBVEZE.

Ona druga strana medalje koja je u bilancama uvijek na prvom mjestu pa je ja stoga zovem licem, jest aktiva ili po hrvatski IMOVINA i nju mediji, (a uglavnom se radi o sredstvima masovnog zaglupljivanja nacije poput TV i dnevnih tiskovina) gotovo nikada ne spominju

No prvo da rasčistimo s obvezama i vidimo od čega se taj bruto inozemni dug sastoji. Najosnovnija podjela je ona sektorska koja dug raspoređuje prema njegovim izvorima pa tako razlikujemo vanjski dug koji potiče od 1) Države, 2) Banaka, 3) Ostalih domaćih sektora i 4) Izravna strana ulaganja.

Stanje tog duga zaključno s kolovozom ove godine ( što je najsvježiji podatak) je sljedeće:

1) Država = 6,91 milijarde €
2) Banke = 10,83 -/-
3) ODS = 21,40 -/-
4) ISU = 7,79 -/-
-------------------------
= 45,93 -/-

Ono što nam prvo upada u oči u tom bruto dugu jesu izravna strana ulaganja (ISU) koja iznose rspektabilnih 7,79 milijardi eura i koja se uglavnom odnose na akvizicije stranih kompanija i banaka, dakle onoga najvrjednijeg što smo prodali strancima. Valja naspomenuti da u ISU spadaju i dokapitalizacije većinskog vlasnika u iznosima koji prelaze 10% vrijednosti imovine kakva je npr. bila ona Zabina ljetos kad je zadržanu dobit pretvorila u dionički kapital pa je on s 1,28 mlrd kuna narastao na 6,4 milijarde kuna.

Ono što je bitno kod ovog duga jest činjenica da njega neće morati vraćati hrvatski građani osim ukoliko ne budemo reotkupili od stranaca naše banke, našu, Plivu, Dukat, Inu itd. Znači u startu odmah otpišite tih 7,79 milijardi duga i možemo nastaviti dalje.

I dalje smo na pasivi tj. obvezama ali sada ćemo promotriti dug "naših" poslovnih banaka koji je jednako rspektabilan i iznosi gotovo 11 milijardi eura što je preračunato u kune cca 82 milijarde kuna.
Dug banaka čine krediti stranih banaka (uglavnom banaka majki svojim kćerkama) i drugih nerezidenata te njihovi DEPOZITI. Od to dvoje su nam zanimljivi upravo depoziti koji su nam zanimljivi iz dva razloga: osjetno su veći od kredita (iako većina misli da je obratno) i iznose 47,9 milijardi kuna što čini 58% ukupnog vanjskog duga kreiranog od strane banaka. Ostatak do 82 milijarde kuna ( 10,83 mlrd€) čine krediti koji nisu (bar se nadam) sporni.

Od 47,9 milijardi kuna depozita što je cca 6,4 milijardi€ na strane financijske institucije ( uglavnom banke majke) odnosi se 39,17 milijardi kuna ( 5,2mlrd€), ostalo su ostali nerezidenti, a ono što nas zanima jest porijeklo bankarskih depozita.
Više od četvrtine ili točnije 10,16 milijardi kuna odnosi se na zadržanu dobit iz ranijih razdoblja, dakle novcu kojega su te banka zaradile u Hrvatskoj.
Da ne bude zabune, ja njima ne prigovaram što su one to zaradile jer zato su i došle poslovati u ove "nesigurne" krajeve, već samo želim utvrditi i raščlaniti porijeklo našeg vanjskog duga.
Pored ovih 10,16 mlrd kn zadržane dobiti iz ranijih perioda, naše banke raspolažu i s 3,4 milijarde kuna dobiti iz tekuće godine, ali ona još nije raspoređena, a biti će iduće godine najvjerojatnije većim dijelom opet u zadržanu dobit na čemu moramo biti zahvalni stranim vlasnicima u ovim teškim vremenima.
Zamislite što bi se dogodilo da na godinu odluče povući svu zadržanu dobit to bi bio odljev od 2 milijarde eura, što bi nas bacilo u velike probleme.

Sad kad sam već kod zadržane dobiti i njenog pretvaranja uglavnom u dionički kapital evo jedan zanimljiv podatak. Na kraju 2003. godine dionički kapital naših banak iznosio je svega 9,95 milijardi kuna, dok je zadržana dobiti iznosila 1,35 milijardi kuna, a dobit tekuće godine nevjerojatnih 2,74 milijarde kuna.
Zaključno s 31.10.2011. dionički kapital naših banaka iznosi 34,87 milijardi kuna, a zadržana dobit kako sam već rekao 10,16 milijardi kuna i dobit tekuće godine 3,4 mlrd.kn.

S ovim ću završiti analizu pasive odn. obveza prema strancima. U dugu države i dugu ostalih domaćih sektora pretpostavit ću da se radi o čistom stranom kapitalu.

U aktivi tj. IMOVINI "naših" psolovnih banaka (prvoj strani medalje) postoji stavka koja se zove Inozemna aktiva (imovina) banaka i kako joj samo ime kaže odnosi se na imovinu koju "naše" poslovne banke posjeduju u inozemstvu.
Ta imovina je zaključno s koncem rujna ove godine iznosila točno 41 939 400 000, 00 kuna ( 5,6 milijardi eura), od čega se na depozite ( dakle gotovinu) odnosilo 25,84 milijarde kuna ( 3,44 mlrd€) ostalo je u raznim vrijednosnim papirima.

Dakle nije sve tako crno kako nam razni novinarčići i politikanti nastoje prikazati.

Da slika bude kompletnija moram spomenuti još i obvezne pričuve naših banaka koje su izdvojene na posebnom računu HNB-a, a koje trenutno iznose cca 43 milijarde kuna.

I na kraju treba još dodati devizne rezerve HNB-a koje su trenutno cca 11 milijardi eura.

Nadam se da nisam ništa izostavio?!
Da dodam
1) u prvom je polugodištu Republika Hrvatska (svi domaći sektori) otplatilo
6.398,2 mil EUR glavnice, te 820,6 mil EUR kamata bruto inozemnog duga.
2) reprogramiranje dugova(HDZ Vlade) nije uključeno niti u korištenje (nova zaduženja), niti u otplate, tako da se podaci o otplatama odnose isključivo na stvarne otplate bruto inozemnog duga.
3) u prvom je polugodištu korišteno novih 7.287,7 mil EUR glavnice, te nastalo dodatnih 813,0 mil EUR kamata.
4) bruto inozemni dug RH na 30. lipnja 2011. veći je nego na kraju 2010., odnosno stanje 31. prosinca 2010. bilo je 46.511,9 mil EUR, a na kraju lipnja 2011. 47.186,4 mil EUR, tako da se radi o neto povećanju bruto inozemnog duga od 674,5 mil EUR.

Dodatno, razlika između početnog stanja, neto transakcija i završnog stanja odnosi se na međuvalutarne i ostale prilagodbe.

Ukupni dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a krajem lipnja zajedno iznose 177,2 milijarde kuna,(23,62 miljarde eura) što je na godišnjoj razini povećanje za gotovo 14%

Plus unutarnji dug oko 35 miljardi kuna večinom privatni sektor i oko 50-60 miljardi kuna možda i više u procesima kod trgovačkog suda
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2011., 18:20   #10
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Da dodam
1) u prvom je polugodištu Republika Hrvatska (svi domaći sektori) otplatilo
6.398,2 mil EUR glavnice, te 820,6 mil EUR kamata bruto inozemnog duga.
2) reprogramiranje dugova(HDZ Vlade) nije uključeno niti u korištenje (nova zaduženja), niti u otplate, tako da se podaci o otplatama odnose isključivo na stvarne otplate bruto inozemnog duga.
3) u prvom je polugodištu korišteno novih 7.287,7 mil EUR glavnice, te nastalo dodatnih 813,0 mil EUR kamata.
4) bruto inozemni dug RH na 30. lipnja 2011. veći je nego na kraju 2010., odnosno stanje 31. prosinca 2010. bilo je 46.511,9 mil EUR, a na kraju lipnja 2011. 47.186,4 mil EUR, tako da se radi o neto povećanju bruto inozemnog duga od 674,5 mil EUR.
HNB je u svom zadnjem biltenu od 24. studenog objavio nove podatke prema kojima je razina bruto inozemnog duga pala u odnosu na prosinac 2010. za ciglih 0,3%. Nije veliki pad, al' opet veseli, ne?

.

Quote:
Ukupni dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a krajem lipnja zajedno iznose 177,2 milijarde kuna,(23,62 miljarde eura) što je na godišnjoj razini povećanje za gotovo 14%
Bez jamstava cifra pada na 150 milijardi kuna, bez HBOR-a i republičkih fondova cifra se spušta za još 20 milijardi kuna, oduzmim javna poduzeća i zaustavit ćemo se oko 100tke.

No mi ovdje ne promatramo državne financije nego BRUTO VANJSKI DUG RH i pokušavamo doći do NETO iznosa, kužiš?

relevantan podatak je npr. vanjski dug HBOR-a u kolovozu koji je iznosio 1,4 milijarde €.


Glede moje gornje analize koja je, priznajem, malo površna, želim razjasniti još nešto glede ISU.
U izravna strana ulaganja pored ulaganja u novo ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više glasačkih prava, ubrajaju se i reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti.
Što će reći da se sva zadržana, a neisplaćena dobit poslovnih banaka, a radi se o 10 milijardi kuna, vodi kao vanjski dug. Ukoliko banke u idućoj godini odluče svu dobit iz ove ( a radi se o cca 4,5 mlrd kn) rasporediti u zadržanu dobit, nama će za toliki iznos porasti vanjski dug.

No što mogu banke učiniti da nam vanjski dug ne poraste? Pa upravo ono što je učinila Zaba ljetos, trebaju zadržanu dobit pretvoriti u dionički kapital. Pošto su matične banke skoro 100% vlasnici naših banaka, vlasnička struktura se time ne mijenja i taj se potez onda ne računa kao izravno strano ulaganje.

Padu bruto inozemnog duga u trećem kvartalu doprinjela je upravo Zabina dokapitalizacija koja je težila cca 5,2 milijardi kuna.

Dakle da rezimiramo.

Za sada bez predomišljanja od bruto inozemnog duga 46,15 mlrd€ možemo oduzeti inozemnu aktivu naših banaka koja iznosi 42 milijarde kuna odn. 5,6 milijardi €, možemo oduzeti i izravna strana ulaganja koja iznose 7,8 milijardi € i već smo se spustili na 32,7 milijardi € koje možemo nazvati osnovnim neto vanjskim dugom.
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2011., 20:25   #11
bravo sperr
alexandraz is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2011., 22:26   #12
Quote:
alexandraz kaže: Pogledaj post
bravo sperr
Hvala Alexandra!
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2011., 22:47   #13
Vidim nitko me ne demantira, nitko ne proturječi i ne iznosi neke svoje brojke pa pretpostavljam da se svi slažu s iznesenim?!

Napominjem da ja nisam stručnjak i da prihvaćam svaku suvislu i dobronamjernu kritiku ili ispravku navoda i svakako pomoć oko daljnjeg demistificiranja ove babaroge kojom se narod plaši već godinama.

Koliko je taj naš BRUTO ( ovo bi uvijek u buduće trebalo naglašavati, posebice u medijima kad se govori o vanjskom dugu) inozemni dug minoran u suporedbi s ukupnim dugovima vodećih svjetskih ekonomija, zorno nam prikazuje ova slikica upravo objavljena na business insideru.




http://www.businessinsider.com/g10-c...to-gdp-2011-12

Primjetiti u kolikim su im dubiozama samo domaćinstva ( households).
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2017., 10:19   #14
Bravo sperr
gricko80 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2017., 10:48   #15
Da...
Vanjski dug stranih banaka i stranih investicija nije strašan jer postoji ekvivalent u imovini na strani aktive koja je također u rukama stranaca.
Problem je dug države koji uglavnom nema protutežu u nekoj aktivi nego je naprosto pojeden na strani porošnje te time ne postoji kao aktiva.
IvekZagreb is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2017., 12:47   #16
Pa ima država na popisu imovine, vrijednost, navodno 100 milijardi. Nisu je valjda đabe popisivali 10ak godina.
rocker1987 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2017., 13:37   #17
Quote:
frANZi50 kaže: Pogledaj post
Nije 3,443% veći nego 34 puta veći od BDP-a. Međutim, to je vanjski dug, ne javni dug. Pročitaj si na vrhu definiciju: the total public and private debt owed to, or invested by, nonresidents repayable in foreign currency, goods, or services. Public debt je javni dug i to je zapravo dug središnje države.
A kad si se vec dotakao Luksemburga - treba reci da je on europska "Panama". Ti ljudi su izmislili institucionalizirano pranje novca... Bankari top notch. Pola europe tamo skriva i pere novac, a to je sve liability banaka koji ulazi u vanjski dug.

I.
igorl is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2017., 14:49   #18
Quote:
frANZi50 kaže: Pogledaj post
Nije 3,443% veći nego 34 puta veći od BDP-a. Međutim, to je vanjski dug, ne javni dug. Pročitaj si na vrhu definiciju: the total public and private debt owed to, or invested by, nonresidents repayable in foreign currency, goods, or services. Public debt je javni dug i to je zapravo dug središnje države.
Evo bas gledam podatke za public debt , dakle javni dug.
Ima i tu jakih i razvijenih drzava , s visokim standardom , a da imaju veci ili puno veci javni dug nego HR .
Npr. , Japan, Belgija, UK, Kanada , Francuska, ... Spanjolska, Italija... itd..

Malo mi je nejasno kako te drzave nisu cesto prozivane kao HR da imaju preveliki javni dug.
__________________
reminder
tonijel is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2017., 17:47   #19
Quote:
tonijel kaže: Pogledaj post
Evo bas gledam podatke za public debt , dakle javni dug.
Ima i tu jakih i razvijenih drzava , s visokim standardom , a da imaju veci ili puno veci javni dug nego HR .
Npr. , Japan, Belgija, UK, Kanada , Francuska, ... Spanjolska, Italija... itd..

Malo mi je nejasno kako te drzave nisu cesto prozivane kao HR da imaju preveliki javni dug.
Možda zato što te države svoj javni dug koriste kao investiciju, a mi za financiranje uhljeba?
Smotani2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2017., 18:20   #20
Quote:
tonijel kaže: Pogledaj post
Evo bas gledam podatke za public debt , dakle javni dug.
Ima i tu jakih i razvijenih drzava , s visokim standardom , a da imaju veci ili puno veci javni dug nego HR .
Npr. , Japan, Belgija, UK, Kanada , Francuska, ... Spanjolska, Italija... itd..

Malo mi je nejasno kako te drzave nisu cesto prozivane kao HR da imaju preveliki javni dug.
jesu, prozivane su
Kaidos is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:13.