Toplinske crpke

[Mekto]

Hugh Mungus kaže:

Znači nemaš pufer? Odnosno da li je uopće potreban?

Zasebno ne treba nista. Sve je u all in one sustavima u unutarnjoj jedinici



Dakle ovo sto vidis na slici je sve sto ce se u "kotlovnici" nalaziti. Gore su prikljucci za PTV, za grijanje, freon za vanjsku jedinicu, stuja i to je to.

[Mekto]

davorradman kaže:

Da li he ovo realna cijena Viessmann Vitocal 222-s 28 000kn

Pretpostavljam se da to odnosi na najslabiju jedinicu, koja je navedena 4.5kwh. Nekako mi malo to zvuči.

Nije, ja sam gledao cjenik kod jednog od distributera milism da je verzija od oko 6kW bila preko 55k kn. Sad jedino ako je iz kamiona ispalo...

[bruce80]

Mekto kaže:

Eto, znaci plin je mozda i skuplji. Jer ako si radio mk, znas da ti je jedna od stavki u troskovniku.

Dimnjak me dosao 7000kn, 14 od schiedela za plinska i klasicna trosila.
Ok znaci onda ispada da smo sa financijama na isto s time da ti imas rijeseno i hladenje a ja ga nemam.
U ovih 67tkn je uracunato bas sve, barem kod mene.
Definitivno tko radi niskoenergetski objekt se ne isplati nista drugo doli TP.
U praoni gdje mi je bojler ne izgleda to nesto veliko..tu smo negdje sa dimenzijama.

[davorradman]

Mekto kaže:

Nije, ja sam gledao cjenik kod jednog od distributera milism da je verzija od oko 6kW bila preko 55k kn. Sad jedino ako je iz kamiona ispalo...

Pa vidim da ne pase. Bas cu nazvati fore radi da vidim sto ce reci

Sent from my ONEPLUS A3003 using Tapatalk

[davorradman]

Mekto, sigurno si vec spomenuo, ali meni nije iz nekog razloga dozvoljen search na forumu..

Sa kojim rijesenjem si na kraju odlucio ici? Koji brand i koji distributer? 39k mi zvuci super. Takoder, koliki si morao uzeti prikljucak od HEP-a?

[zokys]

Mekto kaže:

Eto, znaci plin je mozda i skuplji. Jer ako si radio mk, znas da ti je jedna od stavki u troskovniku dimnjak. Napisi iznos, ja znam kolika je cifra jer i meni stoji u troskovniku i necu ga na kraju stavljati.

- Dobava materijala i izvedba univerzalnog dimnjaka promjera 20 cm iz tipskih
elemenata. U cijeni je kompletan rad i materijal za izvedbu 1 dimnjaka, za jedno priključno mjesto. Dimnjaci se izvode prema uputi proizvođača, a sa priključnicom pod 90 stupnjeva. 8600 kn.

Mene TP sa dostavom i montazom izade 39 000 kn, a ukljucuje

- grijanje
- hladenje
- PTV

TP ima i svoju pumpu za cirkulaciju vode u podnom. Unutarnja jedinica je kompaktna i nema nikakvog razvoda, tlocrtne dimenzije su 620 mm x 728 mm i to je prostor koji sustav zauzima za grijanje, hladenje i PTV. Mozes li uslikati svoju kotlovnicu da vidimo koliko tvoj sustav zauzima prostora? Moramo raditi fer usporedbu. Podno ne bi trebalo racunati niti radijatore, jer ovisi koju kvalitetu stavljas ali ajde i to cemo zaracunati, mene komplet podno sa estrihom izade 30 000 kn.

Dakle ja sam na 69 000 kn ali za 127 kvadrata. Ti si na 60 000 kn za 120 kvadrata. Kad rijesimo jos dimnjak kod tebe, uzmemo u obzir 7 kvadrata razlike i potencijalno vece zauzece prostora tvog sustava te cinjenicu da u verziji sa tp imas grijanje, hladenje i PTV, Plin je mozda i skuplji. Dodajmo ljeti cifru koju trosis za grijanje vode, tp po ljeti radi sa cop preko 5, i dodajmo cifru koliko kosta hladenje, ugradnja i kupovina klime, jer tek je to fer usporedba.

Čekaj malo, za kondenzacijski bojler bi ti ugradio dimnjak fi 20?
Cemu onda koncentricni dimovodni pribori od cca. 1.000 kn za kondenzacijske uredjaje?

Potrosnju od 200 kn plina za grijanje 120 m2 je suvisno komentirati.
Sobe na 18°c imam kad je grijanje iskljuceno.

Zivim u niskoenergetskom naselju i tvrdim da nitko nema tako malu potrosnju plina u 12-om mjesecu...
Prevladavaju montazni objekti. TP jos nitko nema, ali ne znaci da je nece biti

[zokys]

davorradman kaže:

Hvala na info. Da, te montažne su sa tog aspekta stvarno jako dobre. Kada zidaš, uvijek možeš negdje pogriješiti, ili izvođač može pogriješiti, pa ostaneš sa nekim velikim toplinskim mostom.

Što se tiče razbijana cijene, pošto sam ja u fazi odlučivanja da li da idem na ili plin, a podno ću svakako raditi, a zanima me razlika između 2, onda mi cijena samog podnog ne igra ulogu.

Što se tiče cijene na koju ja računam.. Mogu samo jako grubo pretpostaviti. naletio sam da se reklamira cijena od ~200kn/m2. Pošto bih ja stavljao u AB ploču direkt, računam da bi trebalo biti nešt jeftinije: malo zajebanije postavljanje samih cijevi možda, ali nema estriha i tih nekih popratnih sadržaja. Recimo da bih nekako sa zadrškom pretpostavio 25000kn za ~170m2.

Zasto mislis da kod zidanja mozes pogrijesiti? Imas pasivnih kuca gradjenih "ciglom vulgaris". Na jednom nasem portalu o gradnji imas osvrt na gradnju pasivne kuce po fazama.
Grijanje na TP...

[davorradman]

zokys kaže:

Zasto mislis da kod zidanja mozes pogrijesiti? Imas pasivnih kuca gradjenih "ciglom vulgaris". Na jednom nasem portalu o gradnji imas osvrt na gradnju pasivne kuce po fazama.
Grijanje na TP...

Paa.. Svašta može poći po zlu ako nisu majstori pravi, nisam vjerovao kad mi je prijatelj pričao kako su njemu radili dok je bio na terenu.

Može se zajebati izvedba temeljne ploče sa izolacijom i podlogom. Jer se to slabo radi kod nas. Zato ćemo to vjerojatno sami raditi, osim naravno iskopa, to će bager

Može se zajebati u izolaciji, svakakve termičke mostove su tom prijatelju ostavili, jer im je bilo jednostavnije raditi.

Zrakotijesnost ne vjerujem da se može PUNO zajebati, ali i na to treba paziti. Npr oko prozora i vrata, utičnice..

Ventiacija u obiteljskim kućama je jako nova stvar kod nas. meni su dosada većinom nudili samo spuštene stropove i pocinčane cijevi :/

Mislim, realno nije to problem. Uopće zapravo. Ako je dobro orijentirana kuća, treba samo nakrkati izolacije po toplinskom proračunu i vrhunsku stolariju staviti, vetilaciju i pripaziti na zrakotijesnost. I platiti to sve

Ali ponavljam, nemam uopće povjerenja u izvođače radova ovdje.

To mi je najveći problem sa svime zapravo.

Evo, vidiš da se ovdje na temi javio netko kome su izračunali da mu treba TP 24k! x4 COP, to je 100kw grijanje, alo! Pa ti imaj povjerenja u ljude.

[Naftas]

Slazem se sa svime. Jako je tesko imati povjerenja u majstore kod nas, osobito kad nanjuse da si spreman plaiti malo vise. Kako sam puno na putu, siguran sam da necu moci pratiti izgradnju kuce od pocetka do kraja pa smo supruga i ja poceli razmisljati o koordinatoru gradnje. Poslali smo zahtjeve za ponude na par adresa i ovih dana stigle su prve ponude!
O cijenama da ne pricam, ali jako su me neugodno iznenadile, a da ne pricam kako jos moram naci nadzor.

[Tunjica]

Naftas kaže:

Slazem se sa svime. Jako je tesko imati povjerenja u majstore kod nas, osobito kad nanjuse da si spreman plaiti malo vise. Kako sam puno na putu, siguran sam da necu moci pratiti izgradnju kuce od pocetka do kraja pa smo supruga i ja poceli razmisljati o koordinatoru gradnje. Poslali smo zahtjeve za ponude na par adresa i ovih dana stigle su prve ponude!
O cijenama da ne pricam, ali jako su me neugodno iznenadile, a da ne pricam kako jos moram naci nadzor.

Uf, ne bih ti htio biti u koži. Majstori se dijele u dvije grupe: oni u koje nemaš nikakvog povjerenja, i oni u koje imaš malo povjerenja
Obzirom da sam sam sebi bio nadzor i koordinator, znam zašto to kažem.
Računaj na apsolutno svakodnevni angažman tebe ili koordinatora.
Nadzor je više stvar forme jer on ti nema vremena biti cijeli dan i pratiti šta se događa na objektu tako da na njega nemoj puno računati. Najbolje bi bilo da imaš nekog nadzornog inžinjera koji će biti i koordinator i koji će moći svratiti na gradilište kad bude raznih pitanja i riješavanja detalja--a takvog ćeš tešpko naći
I jedna bitna stvar: s vremenom će se otvarati puno detalja/pitanja koji nisu definirani u projektu a o kojima će trebati odlučiti žena. Tako da trebaš računati i o njenom angažmanu. Da ne dobiješ kasnije zvocanje jer ju nisi pitao

[Naftas]

Tunjica kaže:

Uf, ne bih ti htio biti u koži. Majstori se dijele u dvije grupe: oni u koje nemaš nikakvog povjerenja, i oni u koje imaš malo povjerenja
Obzirom da sam sam sebi bio nadzor i koordinator, znam zašto to kažem.
Računaj na apsolutno svakodnevni angažman tebe ili koordinatora.
Nadzor je više stvar forme jer on ti nema vremena biti cijeli dan i pratiti šta se događa na objektu tako da na njega nemoj puno računati. Najbolje bi bilo da imaš nekog nadzornog inžinjera koji će biti i koordinator i koji će moći svratiti na gradilište kad bude raznih pitanja i riješavanja detalja--a takvog ćeš tešpko naći
I jedna bitna stvar: s vremenom će se otvarati puno detalja/pitanja koji nisu definirani u projektu a o kojima će trebati odlučiti žena. Tako da trebaš računati i o njenom angažmanu. Da ne dobiješ kasnije zvocanje jer ju nisi pitao

Nadzornog/koordinatora pokusavam naci, a supruga bude ukljucena kolko stigne uz sve obaveze.
Zadnje dvije ponude za Nadzor i koordinaciju krecu se oko 100k HRK!!! Iako nasa kuca nije lagani projekt meni se to cini jako puno!

[Naftas]

Ima li mozda neko tko moze preporuciti obrt/firmu/kompaniju koje imaju iskustva s DT voda-voda? Treba mi netko tko moze i ima znanja/iskustva ugraditi pumpu u bunar, sve spojiti i ugraditi DT.

Lagano sizim jer 3 firme kojima sam poslao nacrte i cuo se s njima telefonski nikad nisu poslale ponudu!

[Tunjica]

Naftas kaže:

Nadzornog/koordinatora pokusavam naci, a supruga bude ukljucena kolko stigne uz sve obaveze.
Zadnje dvije ponude za Nadzor i koordinaciju krecu se oko 100k HRK!!! Iako nasa kuca nije lagani projekt meni se to cini jako puno!

Šališ se??
Ili je objekt prezahtjevan ili misle da si ovca za šišanje.
Pronjuškaj malo dalje.

[davorradman]

Hvala bogu, meni će stari biti u nadzoru. Bauštelac, nije inžinjer, ali sa 25 godna iskustva u CH.

Jedino što mi za TP ne može pomoći. Ali ajde tu ne bi trebalo biti problema, osim pri odabiru. Tuse moram sam obrazovati i izračunati toplinske potrebe sam, pa vidjeti da li se poklapa.

Ima netko neki DOBAR kalkulator za izraćun tplinskih gubitaka/potreba?

Tražim ovaj PHPP, ali ga nema na torrentima?

[guslac]

Imam bunar kojeg koristim za vodu u kuci. U njemu je potopna pumpa koja trosi 750W prema specifikacijama. Ja bi taj bunar iskoristio za TP voda voda. Imam dvije varijante. Prva je da TP spojim direkt na hidrofor, pa da se potopna pumpa pali i gasi ovisno o kolicini vode u hidroforskoj posudi. To mi se rjesenje nekako ne dopada jer ne znam koliku bi potrosnju vode imao, i da li bi previse resursa otislo na TP kad se recimo pozelim tusirati, a ujedno u isto vrijeme radi vesmasima i perilica sudja. Jos je tu i taj momenat od 750W potrosnje, pa ako bi potopna puma radila recimo 70% vremena u kojem radi TP, onda samo na nju trosim preko 500W sto onda utjece na COP. Druga je varijanta je da u isti bunar samo ubacim jos jednu alkatenku, i spojim ju na njezinu posebnu vanjsku pumpu koja bi trosila nekih 300W maksimalno. Da li bi ta druga varijanta funkcionirala? Moze se u istom bunaru tako nesto izvesti? Kapacitet bunara je odlican, s protokom nema frke. Bojim se jedino nekih konflikata izmedju potopne pumpe i rada ove druge pumpice, ali cini mi se da ne bi smjelo biti problema. Misljenja?

[renato2107]

1. Treba ti još jedan bunar u koji ćeš vraćati vodu.
2. Specificirana snaga ne znači da nešto tolko i troši.
3. glupo je hidroforom "pumpati" vodu na par bara umjesto imati pumpu koja vrti vodu u krug, i zapravo nadoknađuje samo otpor strujanja kroz cijevi i izmjenjivač

[VDCOTO]

Nešto me zanima a ne nadzire mi se odgovor čitanjem tako brzo pa bi molio pojašnjenje.
Nekad davno sam čitao o toplinskim pumpama, prije 5-10 godina. Čitao sam o sistemu bušotina/bunar/sonda u podzemnu vodu i o sistemu puno cijevi u temelju kuće, prosto rečeno.
Prijatelj je sad stavio podno na vodu, a umjesto električne peči koja bi trošila poprilično struje mjesečno(oko 1800kn) predložena mu je toplinska pumpa, koja ne koristi nikakve sonde i cijevi a izgleda kao klima uređaj, cijena oko 25000kn i 12kw snage. Zanimam me štima li ovdje sve i postoji li uopče tako "jeftina" kombinacija toplinske pumpe jer mi zvuči smiješno malo?
Još nešto...tamo gdje sam vidio toplinske obično su udaljene od kuće bar par metara. Dali je to zbog toga da manje bući i kuća ne "vibrira" pa je bolje ne vješati na zid kuće?
Uskoro ču nešto preuređivati pa ako je ovaj sistem tako jeftin kao šta zvuči...što da ne?
Koje su mane ovog sistema, ili prednosti? Znam da ima sistema voda/voda, zrak/nešto...
S ovom toplinskom mi zvuči kao da je netko nešto izostavio, nit treba pufer, niti ništa, dali je tako nešto moguće?

[radical change]

VDCOTO kaže:

Nešto me zanima a ne nadzire mi se odgovor čitanjem tako brzo pa bi molio pojašnjenje.
Nekad davno sam čitao o toplinskim pumpama, prije 5-10 godina. Čitao sam o sistemu bušotina/bunar/sonda u podzemnu vodu i o sistemu puno cijevi u temelju kuće, prosto rečeno.
Prijatelj je sad stavio podno na vodu, a umjesto električne peči koja bi trošila poprilično struje mjesečno(oko 1800kn) predložena mu je toplinska pumpa, koja ne koristi nikakve sonde i cijevi a izgleda kao klima uređaj, cijena oko 25000kn i 12kw snage. Zanimam me štima li ovdje sve i postoji li uopče tako "jeftina" kombinacija toplinske pumpe jer mi zvuči smiješno malo?
Još nešto...tamo gdje sam vidio toplinske obično su udaljene od kuće bar par metara. Dali je to zbog toga da manje bući i kuća ne "vibrira" pa je bolje ne vješati na zid kuće?
Uskoro ču nešto preuređivati pa ako je ovaj sistem tako jeftin kao šta zvuči...što da ne?
Koje su mane ovog sistema, ili prednosti? Znam da ima sistema voda/voda, zrak/nešto...
S ovom toplinskom mi zvuči kao da je netko nešto izostavio, nit treba pufer, niti ništa, dali je tako nešto moguće?

Tebi i svima ovdje pokušati ću dati odgovor, da razbijemo iluzije koje se inače grade oko toplinskih crpki.
Maloprije sam ubacio podatke za izbor kompresora toplinske crpke za grijanje, učina cca 10 kw i dobio sam ovo:

http://i64.tinypic.com/24fwrpx.jpg

Ovaj graf je dovoljan da svim prodavačima klima uređaja u Hrvatskoj koji mažu oči kupcima jednostavno zatvori usta. Dobro ga proučite. Na njemu je prikazan COP faktor uređaja u ovisnosti o vanjskim temperaturama i onima u prostoriji objekta. Imajte na umu da se u zimskim režimima bilo zrak ili voda u prostoru moraju zagrijavati na minimalno 40 stupnjeva, poradi ugode i ostvarivanja traženog toplinskog učina.
Što vidimo ovdje, prvenstveno koliko jako faktor COP dizalice topline pada u odnosu na vanjsku temperaturu zraka. Oni koji vam reklamiraju kako će Vaš klima uređaj lijepo raditi i na vanjskim temperaturama od -20 stupnjeva vam mažu oči, da uređaj će raditi ali sa kakvim faktorom COP? Nadalje sa faktorom COP pasti će i sam učin klima uređaja zbog odleđivanja kondenzatora vanjske jedinice, dakle ukoliko imate uređaj od 10kw, na temperaturi od recimo -10 možete očekivati maksimalno 5-6kw ogrijevnog učina. Zanimljivo zar ne.
Iz ovog slijedi da se zimi za vrijeme niskih temperatura, i kada je potreba za grijanjem najveća naprosto ne isplati koristiti dizalice topline zrak-voda ili zrak-zrak. U Dalmaciji, gdje se temeprature zraka rijetko spuštaju ispod nule, a prosječna je siječanjska temperatura oko 8 stupnjeva, dizalice topline zrak-zrak ili zrak-voda se itekako isplate za grijanje prostora.

Dakle ukoliko želiš koristiti dizalicu topline zimi, u Slavoniji recimo, ne smiješ dopustiti da uređaj radi sa niskim temperaturama zraka. Da to izbjegneš, ukoliko imaš sreće, koristit ćeš neki izvor topline (bušotina, bunar) u kojem se temepratura vode neće spustiti previše nisko. Bunarska voda je zapravo idealna u tu svrhu, zimi ima dovoljno visoku temepraturu u odnosu na zrak, a ljeti je hladnija od okolnog zraka pa faktor COP I EER rastu i preko 5. To znači da za jedan kilovat utrošene energije možeš dobiti i do 5 kw topline, i naravno to znači da tvoj uređaj neće morati svako malo ići u defrost da odmrzne zaleđeni izmjenjivač topline već će uređaj zadržati toplinski učin bez obzira koliko vani bilo hladno, uvijek ćeš na raspolaganju imati svojih 10kw topline.

Ova lijepa računica koja čovjeka veseli ima i svoju manje lijepu stranu.
Naime dizalice topline voda-voda su jako skupe, zapravo previše skupe. Razloge treba tražiti u činjenici da predstavljau tek manji postotak game proizvoda proizvođača, malo ih se proda pa im je cijena proizvodnje jako visoka. Kad kupac na to doda svoje masne marže imaš situaciju da ispod 4000 Eura ne možeš kupiti ništa što vrijedi a da ima nekakav učin od 10kw.
Postoji i još jedan problem dizalica topline voda-voda, a to su izmjenjivač topline (uglavnom pločasti) koji ne trpi prljavu vodu, i traži redovito kemijsko čiščenje i održavanje. Tokom godina cijena održavanja bude poprilična.
I sad dolazimo do možda najvećeg problema od svih a to je isplativost. Hajmo reći da si stavio uređaj od 5000 eura, stavio si i nekakve uređaje po kući, bilo podno grijanje i ventilokonvektore za hlađenje i platio si još toliko, pa si meštrima za ruke dao masne pare i tvoja investicija se približila cifri od 100 000 kn dok nisi ni trepnuo. Kad sve staviš na papir, a znaš da si stavio novu fasadu i kuća od 200 kvadrata po nekakvom proračunu u Slavoniji ne bi trebala trošiti više od 10 000 kwh zimi, sa faktorom recimo 4:1 ti ćeš za grijanje plaćati 2500 kn godišnje. Za hlađenje ćeš plaćati još 1500kn i recimo da si na 4000kn zaokružio troškove za grijanje i hlađenje svoje kuće..
Amo sada ovo proanalizirati.
Ako se griješ na lož ulje ili pelet, za sezonu grijanja platiti ćeš 5000kn. Dakle godišnje štediš 2500kn za grijanje, na rok od 10 godina to iznosi 25000kn. U to vrijeme ćeš otprilike i morati zamjeniti dizalicu topline ili će se troškovi održavanja strahovito popeti. Dakle treba ti minimalno 10 godina da ti se investicija isplati, a tada krećeš ispočetka, sa novim ulogom od 25000kn.
Idemo prokomentirati ljeto, ovdje imaš još goru situaciju, dakle umjesto skupe dizalice topline voda-voda mogao si lijepo proći sa nekakvim klima uređajem zrak-zrak ili zrak-voda u pola cijene zar ne, dakle isplativost je i ovdje jako upitna.
Hajmo sada promotriti Dalmaciju, ovdje zbog visokih zimskih temepratura zraka ne treba niti razmišljati o skupom uređaju voda-voda jer od njega nema koristi, mnogo je jeftinija varijanta dizalica topline zrak-zrak.
Kada se sve zbroji vidimo da se takvi uređaji sve manje isplate, iako reklame govore drugačije. Nažalost lijepa priča sve prodaje a naročito ako mi sami ne znamo osnove.

Ukoliko pak želiš staviti DT voda-vodaa, općenito ti ne treba dodatni spremnik akumulacije vode. Treba ti bojler za PTV sa spiralom unutra kojom će dizalica topline zagrijavati i PTV. I problem rješen.

Alternativno, možeš jeftino proći ako ti se susjed Štef bavi klimatizacijom, pa ti ponudi dva kompresora od 5kw sa nekog starog on-off klima uređaja koji je bio negdje u kutu i nije mnogo radio (za 1000kn), negdje povoljno nabaviš dva pločasta izmjenjivača (2000kn), kupiš dvije crpke od 3-4 kubika na sat (1500kn) i kupiš nešto osnovne automatike (1000kn). Limar napravi pravokutnu kutiju i konstrukciju(500kn), to se sve unutra lijepo složi (2000kn) i sve šljaka u trećinu cijene...a znaš da ćeš za 10 godina to svejedno baciti...
Inače dizalice topline voda-voda obično ne rade kao inverteri (recimo kao DT zrak-zrak) jer to nije potrebno niti ekonomski isplativo. Koga zanima mogu objasniti sve o inverterima...

[davorradman]

Zaboravio si jednu vaznu stvar, a to je da je sam COP kao takav manje bitan. Vazna je ona SEER vrijednost, ako se ne varam..

Kao sto se moze vidjeti OVDJE, prosječna temp u siječnju za Slavonski Brod 1963-2015 je... 0! A ne -10 ili -20.

Po tvom grafu, taj COP je onda >3.

Iskreno, mislim da se možda ne isplati u odnosu na plin, ali i kondenzirajući plinski bojler sa PTV spremnikom je, koliko sam vidio, ~25-30k kn + prikljucak za plin - skuplji prikljucak za struju.
Dok je od istog proizvođača ekvivalentna struja ~60. Nije TOLIKA razlika.

Ako imas dobro izoliranu kuću, onda ni ne treba jako puno kwh za grijanje, pa manje do izrazaja dolaze nedostatci DT na ekstremnim temperaturama.

Jedino neznam jos sto je pametnije, ventilkonverter voda-zrak ili klima.

[radical change]

davorradman kaže:

Zaboravio si jednu vaznu stvar, a to je da je sam COP kao takav manje bitan. Vazna je ona SEER vrijednost, ako se ne varam..

Kao sto se moze vidjeti OVDJE, prosječna temp u siječnju za Slavonski Brod 1963-2015 je... 0! A ne -10 ili -20.

Po tvom grafu, taj COP je onda >3.

Iskreno, mislim da se možda ne isplati u odnosu na plin, ali i kondenzirajući plinski bojler sa PTV spremnikom je, koliko sam vidio, ~25-30k kn + prikljucak za plin - skuplji prikljucak za struju.
Dok je od istog proizvođača ekvivalentna struja ~60. Nije TOLIKA razlika.

Ako imas dobro izoliranu kuću, onda ni ne treba jako puno kwh za grijanje, pa manje do izrazaja dolaze nedostatci DT na ekstremnim temperaturama.

Jedino neznam jos sto je pametnije, ventilkonverter voda-zrak ili klima.

Dakle ti misliš i pretpostavljaš, toga u fizici nema, fizika je egzaktna znanost.. pa hajmo redom..
Graf kojeg sam postavio lijepo izražava COP u odnosu na omjer temperatura radne tvari (freona) u freonskom krugu. Dijagram se odnosi na KOMPRESOR a ne na cjelokupni uređaj.
Što to znači, to znači da COP može biti samo manji od ovog prikazanog u tablici a manji je zbog činjenice da moraš imati razliku u temperaturi između freona i nekog drugog medija kako bi mogao imati prijenos topline.
Izmjenjivač uređaji nije beskonačne topline, proizvođač ga pokušava učiniti majmanjim mogućim kako bi smanjio troškove proizvodnje odnosno količinu utrošenog materijala.

Da skratim, što to znači...
To znači da ako imaš medij zrak od kojeg oduzimaš toplinu da trebaš imati zračni izmjenjivač topline. No zrak jako loše vodi toplinu, izmjenjivač mora biti jako velik ili razlika temepratura između zraka i freona mora biti velika da bi prenio toplinu. U praksi to znači ako je vani temperatura zraka 0 stupnjeva da se zrak mora hladiti na temperaturu recimo -10 stupnjeva i tako hladan izlazi iz izmjenjivača topline. Dakle tvoja prosječna nula se već pretvorila u -10..
Hajmo sad pogledati vodu kao medij, voda jako dobro provodi toplinu i ima veliki toplisnki kapacitet, ti vrlo jednostavno možeš sa nekom manjom cirkulacijskom crpkom stvoriti uvjete da voda na izlazu iz izmjenjvača nema veći pad temperature od 4-5 stupnjeva. U konačnici samo vani je razlika između medija zraka i vode uprosječeno za siječanj nekih 15 stupnjeva što je jako jako mnogo za dizalicu topline, uz sve negativnosti koje hladni vlažni zrak ima kao izvor topline.
Na niskim temperaturama kakve imaš na sjeveru HR kroz studeni, prosinac, siječanj i veljaču trošiš većinu energije za grijanje. Najprije zbog niskih temepratura, potom zbog nedostatka sunca koje jako pomaže u grijanju kroz prijelazna razdoblja. Dizalica topline se jednostavno ne isplati na niskim temperaturama, skupa je i zaista neučinkovita.

O izračunu SCOP i SEER neću, to je tragedija koliko su kupci naprosto izmanipulirani i zapravo ne znaju što kupuju. Prosječnom kupcu SCOP ne govori apsolutno ništa konkretno, jer podatke treba staviti u tablicu i na temelju toga izabrati uređaj koji će zadovoljiti potrebe. Uz dizalicu topline koristiti grijalicu za dogrijavanje meni je zaista glupo, ali eto proizvođač si je tako zamislio situaciju u stvarnosti.

Jako izolirana kuća značajno smanjuje troškove grijanja, i za 50%, ali opet moraš računati da ti minimalno treba oko 70W/m2.

Kondenzacijski plinski kotao je super stvar, energent nije skup, dogrijavaš PTV, griješ se preko radijatora, integriraš i PTV i sustav je jednostavan, jeftin i efikasan, zbog toga se često i koristi. Radijatori ili podno grijanje stavljam ispšred ventilokonvektora zbog daleko veće ugodnosti u prostoru.
Za hlađenje definitivno split sustav jer ima najbolje mogućnosti i njaveću uštedu energije, potom ventilokonvektori na dizalicu topline voda-voda. Zapamti, gdje god imaš prijenos topline na dva i više medija moraš računati sa gubitkom zbog razlike tempratura medija, dakle uvije je bolji split sustav ili VRV od ventilokonvektora, da ne govorim o većoj korisnosti zbog mogućnosti inverterskog rada...

A kada smo kod invertera, prednost invertera je upravo u ovome što sam ranije istaknuo, uređaj radi smanjenim kapacitetom, usljed čega je izmjenjivač predimenzioniran, razlike temperatura su značajno manje, ventilatori rade u ekonomičnijem režimu i odtuda značajno veći COP.

COP nikad ne laže, definiran je teoretskom mogućnošću lijevokružnog procesa, dakle više od toga se ne može dobiti...

Kupci bi još na nešto trebali obratiti pozornost, sljedom ovog što sam naveo, da bi prilikom kupovine recimo split sustava trebali uzeti uređaj za jednu stepenicu većeg učina od onog koji im se sugerira. Recimo za stan od 35 kvadrata ne uzeti klima uređaj od 3,5kw, već 4,2 ili još bolje od 5kw. Zašto, zato što će takav uređaj uglavnom raditi u omjeru 30-60% nazivnog kapaciteta, biti će i do 30% učinkovitiji, trošiti će dakle manje energije od manjeg uređaja, a u vrijeme jako niskih temperatura moći će zadovoljiti potrebe za grijanjem prostora..