Postoji li uopće dugotrajno pravo prijateljstvo?

[pincica]

Potaknuta svojom situacijom već si mjesec dana postavljam to pitanje koje mi stvara jaki nemir i sve više postajem uvjerena da pravog, istinskog prijateljstva među ženama nema, nešto tipa kao iz Sex i grad.

Dok još nisam imala svoju obitelj (muž i dijete) imala sam puno prijateljica. Međutim život nosi svoje pa tako osobe bliske meni odabiru neke druge puteve zbog čega smo se razišli (drugi poslovi, preseljenje itd).
Tek sam zapravo istinsku pravu prijateljicu stekla poslije 30-te godine. Tada sam bila u vezi sa mužem tek nekih 6mj.
Ta cura i ja smo jednostavno klikle na prvu. Znate onaj osjećaj kada znadete da je to osoba sa kojom bi dane provodili po kavama, išli u kino, osoba kojoj možete povjeriti svoje najdublje sumnje/strahove/tajne, a da vas ne osudi.
E da, takvo se čvrsto prijateljstvo stvorilo između nje i mene. Došli smo do te razine prijateljstva na kojoj smo jedna drugoj mogle reći što nešto krivo radi, misli, ponaša se itd, a da nema ljutnje. Što god jedna drugoj rekle uvijek smo bile iskrene i ponosile smo se našim posebnim odnosom te smo živjele po krilatici: pravome prijatelju možeš pokazati pravoga sebe, a da ti ne okrene leđa, već da štoviše bude uz tebe.

Ona je čak postala i krsna kuma mojem dijetetu.....čim je dijete začeto odmah sam znala koga želim u njegovom životu za tu povlaštenu ulogu.
Naše prijateljstvo traje već skoro 8god.
Zadnje 2 godine je promijenila 4 posla, svaki put je prešla na bolje plaćeni.
Međutim na ovom zadnjem je morala raditi sve što se tražilo od nje kako bi dobila posao ne neodređeno. Pod time je spadalo da je svaki dan radila od 8-20h, čak i subotom (rekli su joj da mora odraditi subote ako misli kao pridošlica na kolektivni godišnji). Rijetko smo se počele viđati, više smo se čule i slale poruke, jednom mjesečno je išla u kino sa mnom i mamama klinaca koji idu u vrtić sa mojim klincem (postali smo sjajna ženska grupa za druženje).....a ona se zbog obima posla počela mijenjati. Postala je nekako tmurna i to sam razumjela jer stres nosi svoje.

Tijekom ljeta sam malo zapostavila to prijateljstvo, nesvjesno....klinac mi ima 4god, ja radim inače 2tj do 16 i kad pokupim klinca iz vrtića tek sam u 17h doma, gdje je još kuhanje ručka i ručanje/večeranje.....a 1tj radim do 18h.
Tijekom ljeta sam sa malim provodila puno u parku i često sam joj rekla da vikendom može doći kad god želi do nas poslije posla, da ćemo joj napraviti večeru, pogledati film.....ako ranije završi, da dođe na kavu u park itd....jer naš je vikend uvijek gotovo bio isti i uvijek smo doma....ne idemo nešto van Zga osim kad moje posjećujemo 1xmj.

Znači znala je da je uvijek dobrodošla...
Uz to sam sa njom prošla oplakivanje, tugovanje, ljutnje i bijes zbog jedne veze koja je trajala 2god, a frajer ju je tretirao kao da je zadnja rupa na svirali....to zapravo nije bila veza, već emocionalno mučenje.
Bila sam uz nju do samog kraja, bila njezina podrška i psihološka pomoć....i ta veza ju je jako obilježila. Više ne vjeruje muškarcima, puše na hladno, forsira kada ne treba itd.

I što sad....poč. 8mj ode na GO i prestane se javljati.
Prvi tjedan pošaljem poruku, odgovora nema. Nazovem ju za 2 dana, ne javlja se, ali niti me ne nazove iduće dane.
Šaljem ponovo poruku za 5 dana, nema odgovora, zovem ju ne javlja se.
Rekoh dobro.....više joj se neću javljati.
I tako prođe mjesec dana. Dođe rujan....ja popizdim na to ponašanje i pošaljem joj poruku u kojoj zahtjevam da mi se kaže što sam zgriješila, da li sam nešto krivo rekla, razočarala ju....što????
Samo mi je napisala da sada vozi i ne može da tipka i da joj se plače zbog jebenih doktora (p.s. bolovala je od jedne bolesti od koje se sada javljaju neki simptomi)
I gledam onako jadna u tu poruku i razmišljam si: I sad bih trebala imati suosjećajnosti, a nisi mi se javljala mjesec dana?
Samo sam joj odgovorila da me nazove na večer, ako uopće želi.
Nakon toga više nema odgovora....i eto bliži se 10mj i to će biti 2mj kako ne komuniciramo.

Bijesna sam što mi ne kaže u lice ili pošalje poruku o čemu je riječ. Ako je razlog svemu tome što sam zapostavila naš odnos tijekom ljeta, jb ga imam obaveza, ona nema ni muža ni dijete.
Očito sve što sam prije bila uz nju se ne računa....
Vidim po FBu da ima novu best frendicu koja ju taga na slikama i mislim si ok, dobro je da upoznaje druge ljude kao što je ona (slobodna, bez obaveza) a ne da se stalno druži sa nama mamama koje više ne izlaze......ali da me baš isključi iz svojega života zato što nisam titrala oko nje u zadnje vrijeme.....ne znam što da si više mislim.

Stava sam da joj se nemam više što javljati s obzirom da sam joj dala do znanja da kužim da nešto nije u redu tj da se ona sada MENI treba javiti pa makar da me popljuje.
Muž drži moju stranu i još neke druge frendice.....mama pak misli da bih joj trebala poslati još jednu poruku sa zahtjevom da se nađemo i raščistimo to.

Eto.....i sada sam u dilemi što učiniti.
S jedne strane mi je dosta da stalno ja popuštam i saginjem kičmu....uskoro ću zakoračiti u 40-te i ne trebaju mi ta tinejdžerska sranja. Dovoljno sam stara da izdržim ono što mi se ima reći.
A s druge strane mi nedostaje moja prijateljica.

Možda zapravo to prijateljstvo i nije bilo the one tj možda takva vrsta prijateljstva ne postoji.

Ovdje ima više žena na jednom okupu nego igdje drugdje i molila bih vaše mišljenje jer me ovaj problem jako tišti.

Poslano sa mog Redmi Note 2 koristeći Tapatalk

[isadora w.]

pincica kaže:

Samo mi je napisala da sada vozi i ne može da tipka i da joj se plače zbog jebenih doktora (p.s. bolovala je od jedne bolesti od koje se sada javljaju neki simptomi)
I gledam onako jadna u tu poruku i razmišljam si: I sad bih trebala imati suosjećajnosti, a nisi mi se javljala mjesec dana?
Samo sam joj odgovorila da me nazove na večer, ako uopće želi.

S jedne strane mi je dosta da stalno ja popuštam i saginjem kičmu....uskoro ću zakoračiti u 40-te i ne trebaju mi ta tinejdžerska sranja.

1. ova dva citata su ti kontradiktorna.
2. da, naravno da bi trebala imati suosjećanja. neke stvari u životu su važnije od toga tko je kome kad poslao i ne odgovorio na poruku.
3. mama ti je u pravu.

[SubSV]

pincica kaže:

jb ga imam obaveza, ona nema ni muža ni dijete.

Što volim ovu recenicu. I razmišljanje koje stoji iza nje.

Možda se ženi nakon napornog posla ne druži na sjedeljki u tvojoj kući u društvu tvog djeteta i muža. Daleko od toga da to nije ok što su joj vrata tvojeg doma otvorena ali ok je i ako ona želi provesti vrijeme na drukčiji način.

SATC je samo serija, mislim da ipak idealiziraš neke odnose koji su čista fikcija.

[ericsson]

SubSV kaže:

Možda se ženi nakon napornog posla ne druži na sjedeljki u tvojoj kući u društvu tvog djeteta i muža. Daleko od toga da to nije ok što su joj vrata tvojeg doma otvorena ali ok je i ako ona želi provesti vrijeme na drukčiji način.

Ali to ne može biti opravdanje da se na takav način ponaša prema dojučerašnjoj najboljoj prijateljici.

Autorice, nema tu pametnog rješenja. To je zid u kojeg sam nekoliko puta udario. Treba se boriti za prijatelje i prijateljice, ali kako se boriti za nekoga tko ti je zatvorio sva vrata, i do koga ne možeš doprijeti?

[malin]

ericsson kaže:

Ali to ne može biti opravdanje da se na takav način ponaša prema dojučerašnjoj najboljoj prijateljici.

Autorice, nema tu pametnog rješenja. To je zid u kojeg sam nekoliko puta udario. Treba se boriti za prijatelje i prijateljice, ali kako se boriti za nekoga tko ti je zatvorio sva vrata, i do koga ne možeš doprijeti?

Hm, nemaš se kaj boriti u ravnopravnom odnosu gdje je objema stranama stalo. Trebaš samo održavati prijateljstvo, što nije borba. Kada postane borba, a nitko ništa nije skrivio moguće je jedino da se jedna od strana promijenila, tko zna zašto. To možda ni ne saznaš jer ljudski ego je krhak, a i promjena može doći uzrokovana samom osobom i njenim unutarnjim nezadovoljstvom, a ne prijateljem kojeg se odjednom prekriži.
Plus što nekada ljudi ne vide odnos na isti način... ja sam jednu frendicu grubo odrezala jednom iz svog života, nije napravila ništa posebno krivo ona odjednom, ali kumulacija malih stvari je dovela do toga da sam ja unutar sebe odjednom zahladila i nisam ju više uopće htjela u svom životu, makar je prijateljstvo trajalo isto godinama. Secirati ljudsku psiho, razloge i ponašanje i pokušavati doći od odgovora je težak posao. Jalov često.
Autorice, pusti ju. Ako ti se vrati, daj joj šansu, ako ne, lesson learned. Iz svega možeš naučiti nešto i izrasti, pa makar bolilo dok kroz to prolazila.

[ericsson]

malin kaže:

Hm, nemaš se kaj boriti u ravnopravnom odnosu gdje je objema stranama stalo. Trebaš samo održavati prijateljstvo, što nije borba. Kada postane borba, a nitko ništa nije skrivio moguće je jedino da se jedna od strana promijenila, tko zna zašto.

Nisam mislio da se treba boriti za to da nekoga silom zadržiš.

Nego na to da je svašta moguće, pa čak i to da se nekom dogode jako loše stvari, koje ga potpuno izbace iz ravnoteže. Ili da se, primjerice, razboli od depresije. U tom smislu sam rekao da se treba boriti, a ne otpisivati.

Ali naravno da je strahovito teško boriti se kada ne znaš što je posrijedi, da li ovo što sam naveo kao mogućnost, ili je jednostavno riječ o tome da smo krivo procijenili osobu koju smo smatrali prijateljem ili prijateljicom, a koja to (više) nije.

[SubSV]

ericsson kaže:

Ali to ne može biti opravdanje da se na takav način ponaša prema dojučerašnjoj najboljoj prijateljici.

A gle mogla se ispričati ako misli da je nesto krivo napravila, reci da joj fali i da je tu za nju kad ona bude spremna pričati. A ne zvati 5 x uporno, biti pasivno agresivna sa recenicama tipa "javi se ako to uopće želiš" i sl.

Al dobro, meni ni ne leže odnosi di netko radi dramu ako se nisam javila tad i tad a ne mogu ni reci da sam prebliska sa frendicama, dosta toga držim za sebe i probleme rješavam sama i rijetko kad tražim tuđe mišljenje o tome kaj i kak bi trebala. Meni ovo opisano (i dok je trajala idila) zvuči naporno.

Inače sam imala takvu situaciju s poznanicom koja se u jedan tren kad je polagala zadnje ispite na faksu samo isključila iz društva, ono prestala sa javljati frendicama, ko da je u zemlju propala, samo učenje a druženje i kave nula bodova. Pa su opet nakon nekog vremena uspostavile stari odnos, jednostavno su samo nastavile tamo gdje su stale. Žena je jednostavno taj tren bila u fazonu da joj distrakcije od učenja ne trebaju.

[ericsson]

SubSV kaže:

A ne zvati 5 x uporno, biti pasivno agresivna sa recenicama tipa "javi se ako to uopće želiš" i sl.

Ovo "javi se ako to uopće želiš" je došlo tek na kraju balade, nakon višemjesečnih pokušaja da sazna što se dogodilo, i zašto je došlo do takvog zahlađenja. Zapravo, ne do zahlađenja, nego potpunog prekida komunikacije.

[Colospa Retard]

ericsson kaže:

Ovo "javi se ako to uopće želiš" je došlo tek na kraju balade, nakon višemjesečnih pokušaja da sazna što se dogodilo, i zašto je došlo do takvog zahlađenja. Zapravo, ne do zahlađenja, nego potpunog prekida komunikacije.

kolko god da je ta recenica razumljiva, tolko je razumljivo i da nece bas polucit rezultate, tj nagnati osobu da se javi. tak da nema na kraju bas smisla.

pogotovo ak je taman vozila i bila u stresu od doktora itd. sam joj je bezveze digla tlak.

[monamona]

ericsson kaže:

Ovo "javi se ako to uopće želiš" je došlo tek na kraju balade, nakon višemjesečnih pokušaja da sazna što se dogodilo, i zašto je došlo do takvog zahlađenja. Zapravo, ne do zahlađenja, nego potpunog prekida komunikacije.

Dosadilo curi društvo djece, muževa, mama... Nigdje nije navela da ju je pozvala da se nađu njih dvije na kavi, nego je zove u park s djetetom, sjedeljku s mužićem i sl.
A autorici vjerojatno fali netko tko će se njoj prilagođavati glede vremena i načina druženja, jer naravno ona ima muža i dijete, a ova nesretnica "samo" stresan posao i zdravstvene probleme.

[pincica]

isadora w. kaže:

1. ova dva citata su ti kontradiktorna.
2. da, naravno da bi trebala imati suosjećanja. neke stvari u životu su važnije od toga tko je kome kad poslao i ne odgovorio na poruku.
3. mama ti je u pravu.

Mislim da me se krivo shvatilo.
Ja sam osoba koja je uvijek popuštala na korist drugih, uvijek sam ja bila ta koja je izravnavala krivine....dok su druge strane mirno sjedile i čekale.....
Druga stvar.....bila sam uvijek uz nju kada je imala teške trenutke, pa čak i sa ovom bolesti i osjećam se povrijeđeno da igra na tu kartu s obzirom da mi se nije javila mjesec dana iz njoj poznatih razloga.

SubSV kaže:

Što volim ovu recenicu. I razmišljanje koje stoji iza nje.

Možda se ženi nakon napornog posla ne druži na sjedeljki u tvojoj kući u društvu tvog djeteta i muža. Daleko od toga da to nije ok što su joj vrata tvojeg doma otvorena ali ok je i ako ona želi provesti vrijeme na drukčiji način.

SATC je samo serija, mislim da ipak idealiziraš neke odnose koji su čista fikcija.

Družile smo se mi i van mojega stana...kina, kave, shopping....

TincH kaže:

Potpisujem.

Jbg, ponekad te takve stvari ispizde ful.
I ruku na srce, zivot i stremljenja osobe bez djece i muza razlikuju se od osoba koje imaju oboje.

Na naslov teme nemam neki odgovor.
Zasad mislim da je moguce, ali ako nije preintenzivno i ako ste godinama na pristojnoj distanci

Btw, autorice - meni kad nesto nije jasno kod frendica, ja ih s time suocim.
Dakle pitam koncizno i otvoreno i iskreno koji k se dogadja..
Nakon toga se stvari obicno rasciste. Ili vise nikad ne.

Poslala sam joj direktan upit o razlogu njezinog ponaša....možda sam trebala i njezinim roditeljima poslati poruku kakvu.
Nisam mogla direktnije napisati od "koji je razlig tvojoj šutnji?"
Ili možda postoji drugi način?

SubSV kaže:

A gle mogla se ispričati ako misli da je nesto krivo napravila, reci da joj fali i da je tu za nju kad ona bude spremna pričati. A ne zvati 5 x uporno, biti pasivno agresivna sa recenicama tipa "javi se ako to uopće želiš" i sl.

Da znam kojim slučajem što sam skrivila i ako sam skrivila, ispričala bih se....
I nisam ju zvala 5x već svega 2 puta u 2 tjedna.....jel to puno ukoliko želiš neke odgovore?

Poslano sa mog Redmi Note 2 koristeći Tapatalk

[isadora w.]

pincica kaže:

Mislim da me se krivo shvatilo.
Ja sam osoba koja je uvijek popuštala na korist drugih, uvijek sam ja bila ta koja je izravnavala krivine....dok su druge strane mirno sjedile i čekale.....
Druga stvar.....bila sam uvijek uz nju kada je imala teške trenutke, pa čak i sa ovom bolesti i osjećam se povrijeđeno da igra na tu kartu s obzirom da mi se nije javila mjesec dana iz njoj poznatih razloga.

u toj situaciji stvarno nema mjestu tvom egocentrizmu, popuštanje u korist drugih? odrasle žene da se prepiru oko poruke dok je jedna u teškoj situaciji?

možda se nije javila jer je bila na go, ionako si je zanemarila ljeto prije.

[TincH]

SubSV kaže:

Što volim ovu recenicu. I razmišljanje koje stoji iza nje.

Možda se ženi nakon napornog posla ne druži na sjedeljki u tvojoj kući u društvu tvog djeteta i muža. Daleko od toga da to nije ok što su joj vrata tvojeg doma otvorena ali ok je i ako ona želi provesti vrijeme na drukčiji način.

SATC je samo serija, mislim da ipak idealiziraš neke odnose koji su čista fikcija.

Potpisujem.

Jbg, ponekad te takve stvari ispizde ful.
I ruku na srce, zivot i stremljenja osobe bez djece i muza razlikuju se od osoba koje imaju oboje.

Na naslov teme nemam neki odgovor.
Zasad mislim da je moguce, ali ako nije preintenzivno i ako ste godinama na pristojnoj distanci

Btw, autorice - meni kad nesto nije jasno kod frendica, ja ih s time suocim.
Dakle pitam koncizno i otvoreno i iskreno koji k se dogadja..
Nakon toga se stvari obicno rasciste. Ili vise nikad ne.

[isadora w.]

SubSV kaže:

Što volim ovu recenicu. I razmišljanje koje stoji iza nje.

Možda se ženi nakon napornog posla ne druži na sjedeljki u tvojoj kući u društvu tvog djeteta i muža. Daleko od toga da to nije ok što su joj vrata tvojeg doma otvorena ali ok je i ako ona želi provesti vrijeme na drukčiji način.

SATC je samo serija, mislim da ipak idealiziraš neke odnose koji su čista fikcija.

yep. strašno podcjenjivačka rečenica.

i to na uvod kako žena radi milijun sati dnevno 7 dana tjedno. ali nije došla u parkić.

[pipi21]

Ljudi koji nikad nisu tako radili ne shvaćaju da se jednostavno nakon takvog radnog vremena osjećaš kao govno. Mene je hvatala depra nakon dva dana cjelodnevnog tempa a kamoli dugoročno.
Uostalom, odlazite li, autorice, vas dvije ikad solo na kavu, imaš li potrebu za tim?
I ja imam prijateljstva desetljećima stara. U svojim smo filmovima i opet se nađemo kad treba. Prođe vrijeme da ni ne znamo koliko je vremena prošlo, život je takav, a kad se vidimo nastavimo gdje smo stale.
Imala sam i dugogodišnja prijateljstva koja sam prekinula bez jebemti i bez dodatnog objašnjavanja (ovako kao ova tvoja) jednostavno smo otišle u krivim smjerovima, a da se sad sretnemo, što se mene tiče, možemo se ponovno upoznati. Nema drame.

[petrunjela84]

pipi21 kaže:

Ljudi koji nikad nisu tako radili ne shvaćaju da se jednostavno nakon takvog radnog vremena osjećaš kao govno. Mene je hvatala depra nakon dva dana cjelodnevnog tempa a kamoli dugoročno.
Uostalom, odlazite li, autorice, vas dvije ikad solo na kavu, imaš li potrebu za tim?
I ja imam prijateljstva desetljećima stara. U svojim smo filmovima i opet se nađemo kad treba. Prođe vrijeme da ni ne znamo koliko je vremena prošlo, život je takav, a kad se vidimo nastavimo gdje smo stale.
Imala sam i dugogodišnja prijateljstva koja sam prekinula bez jebemti i bez dodatnog objašnjavanja (ovako kao ova tvoja) jednostavno smo otišle u krivim smjerovima, a da se sad sretnemo, što se mene tiče, možemo se ponovno upoznati. Nema drame.

Potpis. Kad mi je prva frendica iz društva dobila dijete spremno sam (ja i ostale) dolazila njoj na kućna druženja vikendom ili kad god bi ona pozvala. Ajde lijepo je i to, treba imati razumijevanja, raditi na odnosima i kad se okolnosti u tuđim životima mijenjaju, ali dosadi i stalno tako. Njoj je tada glavna rečenica bila - meni je najljepše kod mene doma

Sad sve imamo djecu i jako su rijetki kućni posjeti, nalazimo se vani, eventualno u parku ako smo s djecom. Ali uglavnom se nalazimo bez djece.

[TincH]

Cekam autoricu da napise kakvu reakciju

Ili je ocekivala podrsku i tapsanje?

[piki]

SubSV kaže:

Što volim ovu recenicu.

I ja. Čim si single/nisi u braku i nemaš djecu, nemaš ni obaveza ni ništa i dostupan si svima u bilo koje doba.

[petrunjela84]

Jos sam se htjela nadopuniti, taj stav prema nekome -ti navrati kad zelis (svako poslijepodne, vecer...) mi smo ti uvijek doma, jednostavno nije obecavajuci teren za kvalitetno odrzavanje odnosa.

[gtc]

petrunjela84 kaže:

Jos sam se htjela nadopuniti, taj stav prema nekome -ti navrati kad zelis (svako poslijepodne, vecer...) mi smo ti uvijek doma, jednostavno nije obecavajuci teren za kvalitetno odrzavanje odnosa.

hehe ovo kao da je rekao moj prijatelj. Točno njegove rijeći.
Kad god ga zovem na kavu ne može. Nikad ne predloži drugi termin. A kad se i vidimo onda kaže šta ne dođeš mi smo uvijek kući. Pa ne idem nigdje nepozvan !?
Tako da zadnjih par godina vidimo se uglavnom samo na moju inicijativu, koja je priznajem sve rjeđa jer nema odgovora sa druge strane. Otkad je upoznao sadašnju, jelte. A do tad svaki dan zajedno ili bi se makar čuli.