Jezični savjetnik 1

[Nymann]

Postoji li neko od hrvatskih lingvista da se slaže sa mnom kada kažem da ispred odnosno treba pisati zarez?

I zašto mi niko ne odgovara na ono pitanje o turističnim informacijama? Znam da je pitanje 'goranovsko', ali zanima me.

[Didi]

Nymann kaže:
1. Postoji li neko od hrvatskih lingvista da se slaže sa mnom kada kažem da ispred odnosno treba pisati zarez?

2. I zašto mi niko ne odgovara na ono pitanje o turističnim informacijama? Znam da je pitanje 'goranovsko', ali zanima me.

1. Ovisi.

2. Stvar navike.

[Nymann]

Didi kaže:
1. Ovisi.

Objasniti podrobnije.

[377chiara]

jao al ga drobite
meni ne da treba jezicni savjetnik nego odma najbolje cila ekipa

kontinentalka obiljezena godinama hodanja s Dalmatincima

pa kazes staroj - imas li pomidora a njoj muka
pa kazem njemu - oces paradajza i mladog luka a on

nakon silnih godina imam mis mas, jezik koji valjda sam ja na kugli zemaljskoj govorim
jer kad volim volim svim udovima pa i jezikom
njemu bi u padeli spremala kapulu i sugo
sebi istovremeno u loncu luk i saft

lastane ima li meni pomoci

[stitch]

Ovisi što bi htjela kuhati.

[377chiara]

pa evo manistru
mislim juhu
eto vidis
vec pocinje

[Dunj@]

Gledam TV i sve se više čudim "prijevodima".

Jedva sam skužila kaj je to strelasti križ.

Kaj bumo kukičanje sad "prevodili" kao strjeličanje?

[Nymann]

Stitch, zamolio bih te da mi objasniš zašto je potrebno zameniti sledeće reči:

desiti > dogoditi
dočekati > ugostiti
fizička > tjelesna
inozemna > strana (čudo jedno kako se srpski i hrvatski u ovome slažu)
istovremeno > istodobno (znam da ‘vreme’ i ‘doba’ nisu isto, ali zar u ovome slučaju to ne bi trebalo biti svejedno?).

[nitko i ništa]

1. 'SVO to vrijeme' ili 'SVE to vrijeme'?
2. 'on postaje BOLJI' ili 'on postaje BOLJIM'?

nitko i ništa kaže:
1. 'SVO to vrijeme' ili 'SVE to vrijeme'?
2. 'on postaje BOLJI' ili 'on postaje BOLJIM'?

Da i ja probam, valjda se stitch neće jako ljutiti ako pogriješim

1. Sve
2. bolji

Nymann:


Stitch, zamolio bih te da mi objasniš zašto je potrebno zameniti sledeće reči:

desiti > dogoditi
dočekati > ugostiti.
......................

Desiti spada u srpski jezik , a dogoditi u hrvatski.
Ovo ostalo prepuštam stitchu jer mi nije jasno što pokušavaš pitati. (dočekati - ugostiti)

[Dunj@]

Nymann kaže:
Stitch, zamolio bih te da mi objasniš zašto je potrebno zameniti sledeće reči:

desiti > dogoditi
dočekati > ugostiti
fizička > tjelesna
inozemna > strana (čudo jedno kako se srpski i hrvatski u ovome slažu)
istovremeno > istodobno (znam da ‘vreme’ i ‘doba’ nisu isto, ali zar u ovome slučaju to ne bi trebalo biti svejedno?).

Ako ja smijem odgovoriti, onako laički ...

1. U nas se stvari oduvijek događaju...ne dešavaju.
2. Dočekujem na kolodvoru (ili pred vratima), a ugošćujem u svojoj kući.
3. Tjelesna je isto oduvijek. Imali smo tjelovježbu i u školi.
4. Inozemstvo je isto oduvijek. U vas sam čitala/čula inostranstvo. Putujem (ako) u inozemstvo, ali govorim o stranim zemljama.
5. Sam si sve rekao.

Nisu mi (ovaj puta) jasna tvoja pitanja
Jel' ti stvarno misliš da su ovo nove riječi u nas?

Meni se čini da nikad nisi ništa čitao na hrvatskom standardu. Možda samo nakaradno ijekavizirani Politikin zabavnik? To bi me tek čudilo.

[stitch]

nitko i ništa kaže:
1. 'SVO to vrijeme' ili 'SVE to vrijeme'?
2. 'on postaje BOLJI' ili 'on postaje BOLJIM'?

1. Sve to vrijeme. Ili: Ovce su sve polje popasle.

2. Može i jedno i drugo.

[stitch]

Nymanne, Simona ti je uglavnom sve rekla, a dopunu zahtijeva samo jedan slučaj: istodobno je u hrvatskom jeziku stilski neobilježena riječ, za razliku od one druge, čija je uporaba karakterističnija za srpski.

[stitch]

Oleander kaže:
Da i ja probam, valjda se stitch neće jako ljutiti ako pogriješim

1. Sve
2. bolji

Desiti spada u srpski jezik , a dogoditi u hrvatski.
Ovo ostalo prepuštam stitchu jer mi nije jasno što pokušavaš pitati. (dočekati - ugostiti)

Hvala na trudu.

No, da objasnim i posljednji slučaj, iako je Simona dobro osjetila značenjsku razliku. Jedan od najčešćih primjera pogrešne uporabe te riječi može se pročitati u sportskim izvještajima, gdje je jedan sastav "dočekao" (odnosno bio domaćin) drugi. A sve se nije događalo na kolodvoru nego na stadionu.

Je li sada jasnije?

[Nymann]

Simona kaže:

Jel' ti stvarno misliš da su ovo nove riječi u nas?

Odakle to zaključi, časti ti?

Meni se čini da nikad nisi ništa čitao na hrvatskom standardu. Možda samo nakaradno ijekavizirani Politikin zabavnik? To bi me tek čudilo.

[Dunj@]

Nymann kaže:
Stitch, zamolio bih te da mi objasniš zašto je potrebno zameniti sledeće reči:

Iz ovakvih pitanja.

Ništa nismo zamenili. Moja je reakcija bila (i) zbog Stitcha.
Kao da je on ovdje neko hrvatsko novogovorno čudovište.

Skinite nam se više s jezika!

[Nymann]

Odmah kod psihologa — tvoj je misaoni proces za posmatranje.

Da vam se skinemo s jezika?! Niko se ne kači ovde ni za šta. Drugo, Stitch ne bi ni sastavljao onoliki spisak da Hrvati ne govore/pišu pogrešno. Treće, ovime naše iznimno poučno dopisivanje smatram završenim, pa ti piši koliko hoćeš.

Činjenica je da većina Hrvata nema osnovnu pismenost: č/ć, -ije/-je, jednačenja, velika i mala slova, razgodci. Mnogi ne razlikuju rodove. Primjer iz pozorišne kritike u »Vjesniku«: Bračne nesuglasice Kralja i Kraljice su krajnje prozaični i uobičajeni, kakvi se mogu čuti u svakoj kući. Da umreš!

[Nymann]

Danas i u novinama i u knjigama preteže ovakav oblik pisanja: »On je postao predsjednikom«, umjesto »On je postao predsjednik«. Zar nije nelogično da se u ovom slučaju rabi lokativ umjesto nominativa. Jer, složit ćemo se valjda da ćemo se pitati što je on postao, a ne čime je on to postao, Pa ipak, danas je u ovakvim prigodama lokativ gotovo sasvim potisnuo nominativ iz uporabe, pogotovo u »ozbiljnoj« ili koliko-toliko pretencioznoj književnosti i publicistici.

Isto tako, kad se, recimo, na radiju ili televiziji najavljuju naslovi tekstova i imena njihovih autora, redovito će se kazati otprilike ovako: »A sad poslušajte radio dramu Nevina u ludnici Marije Jurić Zagorke«, pri čemu ispada da je riječ o ludnici u vlasništvu Marije Jurić Zagorke. Sastavljači ovakvih najava ponekad su svjesni nezgodnih implikacija ovako stilizirane najave, pa se služe pomoćnim sredstvima i kažu: »A sad poslušajte radio dramu Nevina u ludnici autorice Marije Jurić Zagorke«, A moglo se dotičnu dvosmislenost lako izbjeći drukčijim redom riječi: »A sad poslušajte radio dramu Marije Jurić Zagorke Nevina u ludnici«. Pa ipak, čini se da se naši urednici nikad neće dosjetiti tako jednostavnu rješenju.

[Nymann]

377chiara kaže:
jao al ga drobite

Aham.

[Didi]

Crnković je, kada već drugima soli pamet, do sada mogao i naučiti razliku između lokativa i instrumentala.