Quote:
suburban kaže:
jezgra vodika je proton, da bi mogao postic fuziju ta dva protona moraju doc dovoljno blizu da jaka nuklearna sila prevlada elektromagnetsko odbijanje. nuklearne sile imaju doseg od cca 10^-15 metara, sto je odprilike i neki "dijametar" protona.
uvrsti u izraz za coulombovu silu tu udaljenost i naboje protona pa vidi koliku silu moras prevladat...
ne kazem da sam radio neke dublje analize ali ovako na prvu loptu mi se cini da nema sanse postic neku "hladnu" fuziju dva vodika...
|
Ovo nije tema o hladnoj fuziji. Vodikovo spajanje u zvijezdama ne vrši se u hladnim uvjetima nego u uvjetima golemog pritiska i temperature u milijunima stupnjeva i goleme mase tih jezgara pa je i dalje vjerojatnost spajanja takve jezgre u zvijezdi mase Sunca prosječno jedamput u nekoliko milijardi godina, koliko se sjećam.
U svom tekstu sam napisao da su za to sto trazim potrebni ekstremniji uvjeti nego za spajanje tezih jezgara s neutronima.
Ideja je logicna jer je "lagani" vodik fuzijsko gorivo kojega ima najvise u svemiru, i razvoj takve tehnologije će kad-tad doći na red.
S obzirom da nemamo uvjete goleme gravitacije kakvi postoje u zvijezdama, i da se radi o krajnje minijaturnim masama u usporedbi s masama goriva u zvijezdama, dakle jedino što preostaje su ekstremno visoke temperature, još koji red veličine iznad onoga što je potrebno u procesima spajanja jezgara s neutronima kakvi se danas istražuju.
No dobro, nakon nekoliko dana čekanja na odgovor došao sam do zaključka da se radi o rubnom području koje još nije dovoljno istraženo niti u superračunalima a pogotovo ne laboratorijski pa fizika još nema siguran odgovor.
Osim računice koju si ponudio za energetski izračun. Ok za početak. Imamo neke polazne zahtjeve za unos energije u proces i sada bi trebalo vidjeti kako je to teorijski moguce izvesti. Prije ulaženja u laboratorijske pokuse trebala bi računica vjerojatnosti uspjeha s obzirom na teorijske zahtjeve za energijom i teorijske mogućnosti unosa energije s današnjom poznatom tehnologijom, najvjerojatnije mikrovalnom.
Koliko god su zbog ulaznih zahtjeva potrebni ekstreminiji uvjeti, toliko bi ipak za potrebe reaktora male snage i laboratorijski troškovi trebali biti bitno manji od troškova za eksperimente velike snage kakvi se danas provode. Jedino su računalni zahtjevi bitno zahtjevniji.
Da bi reaktor male snage (za kuću ili kopneno vozilo) bio uspješan i praktički izvediv, za njegovo bi pokretanje trebala biti dovoljna energija iz kojih 100-200 kg olovnih akumulatora.
Prvo je pitanje koliko je to teoretski izvedivo.
Linearni mod
