Etimologija/porijeklo i značenje riječi - zbirna tema

[nikolica666]

Tema za sve upite o postanku, razvoju i značenju riječi.

Apophis.


Pozdrav,

u biti zanima me da li postoji veza između ove riječi, i eng. "pressure".

Guglajući sam našao samo informaciju da se radi o posuđenici, od tal. "priso", ali dalje ne ide.

Za pressure je ipak jednostavnije:

http://www.etymonline.com/index.php?term=pressure

[morbidangel]

nikolica666 kaže:

Pozdrav,

u biti zanima me da li postoji veza između ove riječi, i eng. "pressure".

Guglajući sam našao samo informaciju da se radi o posuđenici, od tal. "priso", ali dalje ne ide.

Za pressure je ipak jednostavnije:

http://www.etymonline.com/index.php?term=pressure

Ma sve je to poteklo od latinskog.
Preša, priša, pressure...
Osim ako ne misliš na prići. Priša san joj pa me kresnula u zube
Zapravo, ne znam, nisam jezikoslovac.

[Hekatonhir]

morbidangel kaže:

Ma sve je to poteklo od latinskog.

A-a, od mletačkog pressa.

[NFD]

Hekatonhir kaže:

A-a, od mletačkog pressa.

A odakle pressa u mletačkom, ako ne iz latinskog?

[Shain]

morbidangel kaže:

Ma sve je to poteklo od latinskog. Preša, priša, pressure...

Yošamya piše da je "preša" indovedska izoglosa.

Sveprisutni su tragovi njegove mudrosti.

[Clogad]

Vidim, ovdje se spominje kako Držić i Vetranović koriste termin prješa za žurbu. E sad, bi li mi ko mogao reć zašto se do dana današnjeg u Dubrovniku održao isključivo oblik preša jerbo te prješe nema na vidiku

[Daniel.N]

Clogad kaže:

Vidim, ovdje se spominje kako Držić i Vetranović koriste termin prješa za žurbu. E sad, bi li mi ko mogao reć zašto se do dana današnjeg u Dubrovniku održao isključivo oblik preša jerbo te prješe nema na vidiku

Vjerojatno kao i trebam (prema trjebam), mreža (prema mrježa), sreća (prema srjeća) i sl.

[Liburn]

priša/preša - mala napomena - korijen priš/preš se u čakavici i dubrovačkoj štokavici ne događa samo u riječima preša/priša, nego u čitavom nizu imenica, glagola, pridjeva.

Par osnovnih primjera kod ikavaca:

preša/priša - sprava za tlačenje,
priša - žurba
prišiti - žuriti
prišati/prešati - tlačiti
prišni, prišniji - žurni, žurniji
prešan/prišan - stlačen

iz ovih oblika se formiraju svi ostali sa prefiksima i sufiksima, mjenja se i značenje, npr. šumprešati (peglati) itd. Za sve te riječi nema zamjene u čakavici i Du štokavici. Govorim to jer je nemoguće da dolazi od venecijanizma jer je ugrađeno u osnovnu strukturu jezika.

Ako se kaže "priša mi je" u nekom kontekstu onda se ta žurba odnosi na taj kontekst. Ali ako se kaže samo doslovno "priša mi je" to znači: sere/piša mi se.
Češće se u žurbi upotrijebi glagol: "priši mi se" (žuri mi se). Isto tako kad se kaže "ni ti priša" to znači 'nije ti neka frka/žurba', a za reći 'ne žuri ti se' upotrebljava se "ne priši ti se". Ili ponegdje "ne ti se priši"...

[Clogad]

Daniel.N kaže:

Vjerojatno kao i trebam (prema trjebam), mreža (prema mrježa), sreća (prema srjeća) i sl.

Da, al nekako sumnjam da isto pravilo vrijedi za termine slavenskog i latinskog porijekla

[teo1]

Naravno, tražit ćemo predindoeuropske toponime u Hrvatskoj, tamo gdje su se indoeuropski jezici govorili gotovo otkad god su postojali. I tražit ćemo ih tako da poričemo očite indoeuropske etimologije bez objašnjenja zašto su netočne.
Pogledaj malo druge pokušaje dokazivanja postojanja predindoeuropskog supstrata. Svi su završili tako da se daljnjim razvojem lingvistike pokažu netočnima. I razlog je prilično jasan: oni nisu ništa drugo nego lingvistički ekvivalent God of the gaps argumenta.

[Shain]

teo1 kaže:

Hajde da malo promjenimo temu. Koje su vama najdraže etimologije? Ja ih imam nekoliko.

Jedna je hrvatska riječ "crven", dolazi od "crv", jer su stari Slaveni crvenu boju radili od nekih crva.

Druga je grčka riječ "gimnazija", koja dolazi od riječi "gymnos", što znači "gol". Naime, Spartanci su u gimnazijama radili mnogo tjelovježbe, a stari su Grci vježbali goli.

Treća je protoindoeuropska riječ za soma, *skwolos (odatle engleski "whale"), izvedena od *skwel (sjati), jer som neka ljuske, pa mu se koža "sjaji". Da čujemo vaše!

Zanimljiva mi je žena, koja je u vezi s grčkim gynaikó- (gineko-), praindoeuropski korijen gwen-.

Zatim knjiga, najvjerojatnije u vezi s kineskim k'üen (znači: svitak).

I npr. japanski zen u vezi s grčkim sêma (znak), praindoeuropski dheye-.

teo1 kaže:

Pogledaj malo druge pokušaje dokazivanja postojanja predindoeuropskog supstrata. Svi su završili tako da se daljnjim razvojem lingvistike pokažu netočnima.

Odakle to?

Nisu Indoeuropljani prvi stanovnici Europe. Predindoeuropljani su dali dosta riječi indoeuropskim jezicima, npr. grčkom i latinskom.

[kocelot]

porijeklo riječi ruda, rudnik?

[Hekatonhir]

Od njemačkog Presse ≃ pressen (gnječiti) i talijanskog pressare. Dalmatinci su "prišu" pokupili iz venecijanskog dijalekta, to kažem. Riječ je zapravo o presi (preši) za ulje ili grožđe.

Korijen je svakako latinski, no to ne znači da su je preuzeli od Rimljana. Isto tako kažemo da smo "kompjutor" preuzeli iz engleskog, primjerice - bez obzira na latinski korijen.

[Liburn]

Hekatonhir kaže:

Od njemačkog Presse ≃ pressen (gnječiti) i talijanskog pressare. Dalmatinci su "prišu" pokupili iz venecijanskog dijalekta, to kažem. Riječ je zapravo o presi (preši) za ulje ili grožđe.

Korijen je svakako latinski, no to ne znači da su je preuzeli od Rimljana. Isto tako kažemo da smo "kompjutor" preuzeli iz engleskog, primjerice - bez obzira na latinski korijen.

Previše se kredita daje Mlečanima u tim posuđivanjima. Činjenica je da se tu prije govorio dalmatski jezik ili dalmatinski ili dalmato-romanski kako ga već tko zove, da je postojao suživot Hrvata i Dalmato-Romana opet tu na istom mjestu, da ti Dalmato-Romani također imaju prešu za ulje, dapače maslinu je proslavila naša obala a ne Italija (proizvodnja maslinovog ulja u Rimskom carstvu sa centrom tu a ne tamo, najveće plantaže tu, a možda i najveća plantaža je bila otok Ugljan koji je cijeli bio plantaža, talijansko ulje se nikad nije moglo mjerit sa ostalima na Mediteranu zato su i izmislili extra djevičansko sranje da izvuku neku korist)... i što je najvažnije od svega - u Dalmaciji se govori taj jezik dok Venecija nije ni postojala kao ni Mlečani.

U Dalmaciji se za prešu za ulje kaže 'preša', a kad ti se žuri i u frci si onda ide 'priša' kod ikavaca. Iz toga bi ispalo da se za napravu sačuvao stari naziv kao i kod mnogih drugih domaćih romanizama, a za stres se uzeo slavenizirani oblik istog.

[aqualung]

Ako mogu nadodati iako sve receno , moje znanje je slucajno jer samo dobro poznajem dva dijalekta tj i veneto i dalmatinski, zapravo rijec prisa se koristi potpuno analogno, kako mi kazemo "prisa mi je" veneti kazu "mi (no) go pressa" tj "ho fretta" ili "na prisu", "in pressa" tj "in fretta ".

[Liburn]

aqualung kaže:

Ako mogu nadodati iako sve receno , moje znanje je slucajno jer samo dobro poznajem dva dijalekta tj i veneto i dalmatinski, zapravo rijec prisa se koristi potpuno analogno, kako mi kazemo "prisa mi je" veneti kazu "mi (no) go pressa" tj "ho fretta" ili "na prisu", "in pressa" tj "in fretta ".

Imaju i Englezi, "under pressure", "by pressure", sve je to isti vrag.

[aqualung]

Liburn kaže:

Imaju i Englezi, "under pressure", "by pressure", sve je to isti vrag.

Ne vidim nikakve slicnosti u tome i primjerima koje sam naveo.

No ja kao neznalica samo sam naveo ono sto mi je poznato, tj jedan od bezbroj primjera onoga sto bi bio dialetto veneto dalmato ili ako zelis lingua veneta, samo poznajem ono sto su danas i ono sto se koristi danas sto sam i naveo.
No ponavljam, lingvist nisam stoga i vas citam sa interesom, te uz malo znanja razumijem donekle sto zelis reci, no ove analogije jezicne prisutne su i sociokulturoloski , sto kronoloski odgovara tako specificnoj regionalnoj evoluciji, sto je pak cinjenica za vecinu rijeci tog dijalekta. Po onom sto ti tvrdis ovo je iznimka, to takav sud prepustam vama.

[Liburn]

aqualung kaže:

Ne vidim nikakve slicnosti u tome i primjerima koje sam naveo.

No ja kao neznalica samo sam naveo ono sto mi je poznato, tj jedan od bezbroj primjera onoga sto bi bio dialetto veneto dalmato ili ako zelis lingua veneta, samo poznajem ono sto su danas i ono sto se koristi danas sto sam i naveo.
No ponavljam, lingvist nisam stoga i vas citam sa interesom, te uz malo znanja razumijem donekle sto zelis reci, no ove analogije jezicne prisutne su i sociokulturoloski , sto kronoloski odgovara tako specificnoj regionalnoj evoluciji, sto je pak cinjenica za vecinu rijeci tog dijalekta. Po onom sto ti tvrdis ovo je iznimka, to takav sud prepustam vama.

Nije mi jasno što želiš reći. Dalmatski ili dalmato-romanski jezik je zaseban romanski jezik, autohton na istočnoj jadranskoj obali, nastao vulgarizacijom latinskog jezika kod latiniziranih Ilira, Delmata, Liburna, itd. To nije dijalekt nikakvog talijanskog jezika niti ima ikakve veze sa venecijanskim dijalektom. Na mapi romanskih jezika funkcionira kao spoj istočnih i zapadnih romanskih jezika, odn. predstavlja kariku koja spaja rumunjski (ist.-rom.) i ladinski/reto-romanski (zap. rom.).
dialetto veneto dalmato kojeg spominješ nije nikakav stvarni dijalekt nego eventualno kasniji mikro-lokalni hibrid sa nekog pozicijice na Kvarneru u vrijeme nestajanja dalmatskog jezika. Talijani manipuliraju s tim nazivima, nažalost, zbog nekog razloga se ne mogu pomirit s činjenicom da dalmatski jezik i Dalmatinci s Italijom nemaju nikave veze.
Sličnost preše/priše u različitim romanskim jezicima šire regije nije ništa naročito jer su takve sličnosti normalna stvar u jezicima iste grupe. Toga ima koliko god hoćeš i u germanskim i u slavenskim jezicima i ne može poslužit kao primjer za išta jer je besmisleno.

[Klipan]

Osobno znam da na spanjolskom kazu "tengo prisa" to jest "prisa mi je". Tako sam mislio da je iz spanjolskog, to jest "zuri mi se". No medutim na rimskom djalektu kazu "prescia" sto se cita kao "preša" sto znaci "zurba". Znaci "ho prescia" znaci "prisa mi je". Buduci da za vrijeme fasizma bas iz Rima se slalo puno talijana u Dalmaciju kako bi "talijanizirali" ta podrucja,mislim da rijec prisa potice iz tog doba, ravno iz talijanskoga "prescia" sto koriste u Rimu. A fasisti su slali bas talijane iz Rima i dalmatinci imaju puno rimskih izraza,cak kada se dozivaju sa "a...." to je iz rimskog dijalekta.

[aqualung]

Liburn kaže:

Nije mi jasno što želiš reći.

Ja sam razumio sto ti zelis reci, te drago mi je da si to dodatno pojasnio. Te posve mi ima smisla sto si objasnio uz ono malo znanja sto imam. Sto se tice dialetto veneto, sto zapravo u Italiji nerijetko se naziva lingua veneta previse je analogna onom sto je barem dalmatinski dijalekt danas ili bio do nedavno, time ja ne cinim upitnim korjen toga dialekta tj kako tvrdis dalmato-romanski jezik, vec definiram samo to kao iznimno jaku komponentnu evolucije tog dijalekta koji je slicniji tome nego li jeziku koji je bio. Mozda sam pretjerao, no previse je slicnosti da bi to zanemarili, te samo govorim sa stajalista koje imam danas.