Kako je nastao život na Zemlji?

[Atronach]

Moraš se sjetiti da su svijet većinom atomi i energija i oni samo prate svoja pravila interakcije. Ako neka formacija nekim logičkim slijedom ima veću šansu da se dogodi beskonačnost pokusa će to učiniti. Ljudski organizam nitko ne trjera da postoji on postoji jer je najvjerojatnije da on postoji jer je njegova svrha održavanje svog postojanja a on je sustav koji je u postojanju najbolji i zato postoji unatoč svojoj kompleksnosti koja statistički ne bi trebala postojati.

[toto tamuz]

Atronach kaže:

...

Zvuci logicno i moguce. Ali zasto se to nije uspjelo ponoviti u pokusima? Zasto to ne vidimo vise? Da iz hrpe jednostavnih RNA nastaju sve kompleksnije i kompleksnije? Zasto ne vidimo nastajanje takvog primitivnog zivota iz nicega ni u prirodi ni u laboratorijima?

A kako tek objasniti nas? Nasu svijest? Sjecanje? Negdje sam gledao da se sve molekule u nasem tijelu u nekih pet sest godina zamijene. Dakle ono cega se ja sjecam od prije deset godina da sam ja radio su radile neke potpuno druge molekule i atomi. Kako to objasniti?

sonata-LPG kaže:

Ajmo malo Hoyle-ovski nastupiti pa pogledati drugu stranu medalje. Nije sporno da postoji život na zemlji, o tome nešto govori i antropički princip. No, ono što osobno ne razumijem, a to je "argument" kojeg u beskraj ponavljaju apologetici kreacionizma jest - odakle težnja prema kompleksnosti kad je jednostavnost "prirodnije" stanje? U smislu, što to tjera molekule da se udružuju i repliciraju, umjesto da teže stanju najvećeg nereda? Tipičan polu-citat pokojnog Hoyle-a - "kolika je vjerojatnost da uragan prođe nad smetlištem avionskih dijelova pa da sastavi upotrebljiv avion"?

Da se razumijemo, nisam nikakav kreacionist, naprotiv, ali volim postavljati pitanja. Čak da ni ne ulazim u porijeklo života (jer nema smisla pretakati ocean u rupicu u pijesku), ne razumijem odakle životu potreba da se održi i razvija? Što to tjera organizme da žive? Što to tjera tako kompleksan sustav kao što je ljudski organizam da ostane u stanju tako visoke organiziranosti? A da "prestankom života" konačno završi onako kako je i za očekivati - materijal se "razjedinjuje"...

Da to i mene muci. Zasto naprimjer molekule u mom tijelu zele biti u ovom obliku? Zasto im je to "isplativije"? Energetski stabilnije mozda? I onda u jednom trenutku odluce da je dosta i da ce svaka ici svojim putem dalje.

[krena]

sonata-LPG kaže:

Ajmo malo Hoyle-ovski nastupiti pa pogledati drugu stranu medalje. Nije sporno da postoji život na zemlji, o tome nešto govori i antropički princip. No, ono što osobno ne razumijem, a to je "argument" kojeg u beskraj ponavljaju apologetici kreacionizma jest - odakle težnja prema kompleksnosti kad je jednostavnost "prirodnije" stanje? U smislu, što to tjera molekule da se udružuju i repliciraju, umjesto da teže stanju najvećeg nereda? Tipičan polu-citat pokojnog Hoyle-a - "kolika je vjerojatnost da uragan prođe nad smetlištem avionskih dijelova pa da sastavi upotrebljiv avion"?

Da se razumijemo, nisam nikakav kreacionist, naprotiv, ali volim postavljati pitanja. Čak da ni ne ulazim u porijeklo života (jer nema smisla pretakati ocean u rupicu u pijesku), ne razumijem odakle životu potreba da se održi i razvija? Što to tjera organizme da žive? Što to tjera tako kompleksan sustav kao što je ljudski organizam da ostane u stanju tako visoke organiziranosti? A da "prestankom života" konačno završi onako kako je i za očekivati - materijal se "razjedinjuje"...

Mi znamo sve o tome kako se gradi jedan avion. Ali ne znamo o tome kako je točno nastao život. Znamo mnogo toga, ali ne i mnoge bitne datalje. Znamo također da i vjerovatnost , odnosno sreća ima veliku ulogu. Ali ako su u igri velike brojke, onda nije ništa neobično da nastane ono što mi zovemo život.
O tome Babić piše: http://www.teorijaevolucije.com/abiogeneza.html

Ali teorija ima jako puno. Evo jedne od njih: http://www.dnevno.ba/techno/znanost/...o-s-marsa.html

Biokemičar Steven Benner sa instituta za tehnologiju i znanost iz Floride tvrdi da je život na Zemlju stigao s Marsa. Oksidirana forma molibdena, koji je, lako moguće, krucijalan za porijeklo života, bio je prisutan u površini Marsa, ali nije bio dostupan Zemlji, kaže Benner.

'Tek kada je visokooksidiran, molibden može utjecati na razvoj života. Ova forma nije mogla biti dostupna Zemlji u vrijeme početka života jer je, prije 3 milijarde godina, površina Zemlje bila vrlo malo oksidirana. No, to nije bio slučaj s Crvenim planetom. To je još jedan od dokaza da je vjerojatnije da je život na Zemlju došao s Marsa, nego da je na Zemlji počeo.', prenosi CBS news.

'Organski su spojevi građevni blokovi života, a potrebno im je jedino malo pomoći – dodavanjem energije kao što je toplina ili svjetlost, juha od organskih molekula pretvara se u tvari', kaže Benner. 'Tu nastupa molibden. Umetanjem njega ili bora, 'mix' ranije spomenut postaje 'život''.

'Nedavna analiza Marsova meteora pokazala je pristunost bora na Marsu; vjerujemo da je, uz njega, bilo i oksidiranog molibdena.'

[toto tamuz]

krena kaže:

'Organski su spojevi građevni blokovi života, a potrebno im je jedino malo pomoći – dodavanjem energije kao što je toplina ili svjetlost, juha od organskih molekula pretvara se u tvari', kaže Benner. 'Tu nastupa molibden. Umetanjem njega ili bora, 'mix' ranije spomenut postaje 'život''.

Hm. Lijepa teorija kao i milijun slicnih, ali ako je jedino potrebno "malo pomoci" organskim spojevima, zasto to nitko nije uspio? Zasto taj dr. Brenner ne umetne molibden i iz mixa dobije zivot?

Ne znam. Mislim da je sal mirabilis na pravom tragu. Problem je u nasoj definiciji zivota. Samo kaj kada to promijenimo, morat cemo promijeniti nase cijelo shvacanje nas samih, nase civilizacije i svijeta i svemira oko sebe. Bojim se da ce za vecinu nas to biti previse strasno i neprihvatljivo.

[Atronach]

Zato što je šansa da se to dogodi malena, morali bi pretvorit zemlju opet u juhu i čekat bezbrojne godine da dobijemo istu vjerojatnost nastajanja... Tamo su se istodobno rasklapale bezbrojne molekule i opet uklapale..
Zašto tvoje molekule stoje na mjestu? Čudno pitanje... Svaka molekula tvog tijela poštuje zakone fizike i DNK je namještena tako da u suradnji s tim zakonima konstruira tvoje tijelo po principu puzli... To je kao da pitaš zašto staklo stoji u prozoru, njegovi atomi jednostavno prate svoju prirodu- zakone fizike.
Sjećanja, osobnost da istina je uistinu mračna.... Mi smo um kojeg generira mozak. Mozak je materijalna struktura koja je evoluirala pa tako i um. Mozak ima izuzetno kompleksnu strukturu koja mu omogućava takva iznimna svojstva.. On je kao beskonačno riječno korito kroz koje prolaze el impulsi kao voda i omogućava takvu selektivnost reakcije koju nazivamo inteligencija... Njegova svojstva više proizlaze iz njegovoje strukture nego sastava. I sam sad sjediš na primjeru moći nanoorganizacije. Poznavajući zakone prirode ljudi su u samo 80ak godina konstruirali kompjutere što je priroda mogla učiniti u milijardama...

[toto tamuz]

Atronach kaže:

Zato što je šansa da se to dogodi malena, morali bi pretvorit zemlju opet u juhu i čekat bezbrojne godine da dobijemo istu vjerojatnost nastajanja... Tamo su se istodobno rasklapale bezbrojne molekule i opet uklapale..
Zašto tvoje molekule stoje na mjestu? Čudno pitanje... Svaka molekula tvog tijela poštuje zakone fizike i DNK je namještena tako da u suradnji s tim zakonima konstruira tvoje tijelo po principu puzli... To je kao da pitaš zašto staklo stoji u prozoru, njegovi atomi jednostavno prate svoju prirodu- zakone fizike.
Sjećanja, osobnost da istina je uistinu mračna.... Mi smo um kojeg generira mozak. Mozak je materijalna struktura koja je evoluirala pa tako i um. Mozak ima izuzetno kompleksnu strukturu koja mu omogućava takva iznimna svojstva.. On je kao beskonačno riječno korito kroz koje prolaze el impulsi kao voda i omogućava takvu selektivnost reakcije koju nazivamo inteligencija... Njegova svojstva više proizlaze iz njegovoje strukture nego sastava. I sam sad sjediš na primjeru moći nanoorganizacije. Poznavajući zakone prirode ljudi su u samo 80ak godina konstruirali kompjutere što je priroda mogla učiniti u milijardama...

Nije dovoljno dobro objasnjenje. Nebi morali zemlju pretvoriti u juhu i cekati milijarde godina. Da znamo kako se to moglo dogoditi nebi to morali uciniti. Jer bi vidjeli barem neke pocetke tog preslagivanja i nastajanja makar osnova RNA. Makar nekih potpuno lijevih kombinacija ako vec nemozemo napraviti ove koje postoje. Ako je nesto moguce, morali bi to moci ponoviti, bez obzira na malu sansu. Kao sa higgsovim bozonom. A nemamo nista. Ako znamo elemente i znamo uvjete, morali bi neki pomak napraviti. A osim ako se ja ne varam nismo nista blize nego prije neznam koliko godina. Same teorije kao ova gore koja nabraja kaj se moglo dogoditi. I sve padaju na zadnjem ispitu, a to je da naprave to opet.

Neznam. Mozda je stvar da jednostavno nemamo dovoljno mocne komjutere ili ne znamo sve uvjete koji su vladali, i jednog dana cemo znati sve to. Ali nekako imam dojam da smo na potpuno krivom tragu.

[krena]

toto tamuz kaže:

Hm. Lijepa teorija kao i milijun slicnih, ali ako je jedino potrebno "malo pomoci" organskim spojevima, zasto to nitko nije uspio? Zasto taj dr. Brenner ne umetne molibden i iz mixa dobije zivot?

Ne znam. Mislim da je sal mirabilis na pravom tragu. Problem je u nasoj definiciji zivota. Samo kaj kada to promijenimo, morat cemo promijeniti nase cijelo shvacanje nas samih, nase civilizacije i svijeta i svemira oko sebe. Bojim se da ce za vecinu nas to biti previse strasno i neprihvatljivo.

Ništa nije strašno i neprihvatljivo ! Čak ni otkriće ružičastog letećeg nosoroga !
Ako ga otkrijemo, to znači da smo bili u zabludi da on ne postoji. A eto ipak postoji. Sada ga treba samo ispitati i vidjeti kako se on odjednom tu stvorio.

[enigmus101]

toto tamuz kaže:

Nije dovoljno dobro objasnjenje. Nebi morali zemlju pretvoriti u juhu i cekati milijarde godina. Da znamo kako se to moglo dogoditi nebi to morali uciniti. Jer bi vidjeli barem neke pocetke tog preslagivanja i nastajanja makar osnova RNA. Makar nekih potpuno lijevih kombinacija ako vec nemozemo napraviti ove koje postoje. Ako je nesto moguce, morali bi to moci ponoviti, bez obzira na malu sansu. Kao sa higgsovim bozonom. A nemamo nista. Ako znamo elemente i znamo uvjete, morali bi neki pomak napraviti. A osim ako se ja ne varam nismo nista blize nego prije neznam koliko godina. Same teorije kao ova gore koja nabraja kaj se moglo dogoditi. I sve padaju na zadnjem ispitu, a to je da naprave to opet.

Neznam. Mozda je stvar da jednostavno nemamo dovoljno mocne komjutere ili ne znamo sve uvjete koji su vladali, i jednog dana cemo znati sve to. Ali nekako imam dojam da smo na potpuno krivom tragu.

Mislim da je Miller-Ureyev eksperiment ono što ti tražiš:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Miller-Ureyev_eksperiment
http://en.wikipedia.org/wiki/Miller%...rey_experiment

Ugrubo, ovim eksperimentom pokušalo se oponašati uvjete kakvi su vladali na zemlji u praskozorje života. U sterilne i izolirane posude unijeti su voda, metan, amonijak i vodik i prepušteni djelovanju praatmosfere. Kao rezultat spontano su dobivene organske tvari (npr. aminokiseline). Inače naziv "organska tvar" potiče iz vremena kada se smatralo da takve tvari mogu nastati samo od živih bića.

Naravno, samo prisutstvo organskih tvari ne znači da je dobiven život. Pretpostavka je da se u ogromnom (stvarno velikom) broju organskih molekula na Zemlji kada im se na raspolaganje stavila ogromna količina vremena pojavila jedna molekula koja je imala mogućnost da se na neki način replicira. Dakle, stvarno nije nevjerovatno da se u svim nebrojenim preslagivanjima pojavila jedna (jedna jedina je dovoljna) samoreplicirajuća molekula i da evolucija otpočne. Čini mi se da bi bilo nevjerovatnije da se nije pojavila.

Spontano stvaranje organskih molekula po meni je jedan od najjačih dokaza abiogeneze. Ovo nam možda govori da život u svemiru u odgovarajućim uvjetima i nije tako rijetka i nevjerovatna kategorija

[toto tamuz]

enigmus101 kaže:

Mislim da je Miller-Ureyev eksperiment ono što ti tražiš:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Miller-Ureyev_eksperiment
http://en.wikipedia.org/wiki/Miller%...rey_experiment

Ugrubo, ovim eksperimentom pokušalo se oponašati uvjete kakvi su vladali na zemlji u praskozorje života. U sterilne i izolirane posude unijeti su voda, metan, amonijak i vodik i prepušteni djelovanju praatmosfere. Kao rezultat spontano su dobivene organske tvari (npr. aminokiseline). Inače naziv "organska tvar" potiče iz vremena kada se smatralo da takve tvari mogu nastati samo od živih bića.

Naravno, samo prisutstvo organskih tvari ne znači da je dobiven život. Pretpostavka je da se u ogromnom (stvarno velikom) broju organskih molekula na Zemlji kada im se na raspolaganje stavila ogromna količina vremena pojavila jedna molekula koja je imala mogućnost da se na neki način replicira. Dakle, stvarno nije nevjerovatno da se u svim nebrojenim preslagivanjima pojavila jedna (jedna jedina je dovoljna) samoreplicirajuća molekula i da evolucija otpočne. Čini mi se da bi bilo nevjerovatnije da se nije pojavila.

Spontano stvaranje organskih molekula po meni je jedan od najjačih dokaza abiogeneze. Ovo nam možda govori da život u svemiru u odgovarajućim uvjetima i nije tako rijetka i nevjerovatna kategorija

Znam taj pokus naravno. Ali jos dok sam u osnovnoj ucio o njemu uvijek mi je to bilo cudno. On se uzima kao dokaz necega, a nista nije dokazao. Bar ja tako mislim. Zamislimo da teoriju evolucije dokazujemo tako posredno. Ili relativnosti. Ili neznam kaj.

Kazem, ako mozemo naci higgsov bozon, zasto ne mozemo napraviti samoreplicirajucu molekulu? Ako je moguce da nastane, bez obzira kako mala vjerojatnost, trebali bi ju moci dobiti. Trebali bi biti u stanju smisliti pokus koji ce ju dokazati. Ili ako nista, barem nesto slicno. Ali niceg od toga nema. Zakazali smo u potpunosti u tom podrucju.

[Apemant]

wand_1 kaže:

Baci oko da vidiš kako od vrlo jednostavnih pravila i sastavnih dijelova nastaje nešto kompleksno poput života:

http://en.wikipedia.org/wiki/Conway's_Game_of_Life

Jesi li kad proučavao malo složenije oblike Conwayeve igre?

Uz (besplatne) programe Life32 ili Golly, dobiješ cijelo čudo nevjerojatnih patterna... zbilja luckasto što su ti geekovi napravili od toga, sjećam se te igre još iz sredine 80-tih, kad je na mom 8-bitnom računalu trebalo 10 minuta za jednu generaciju (u BASIC-u) ili 0.20 sekundi u asembleru - ali u 40x25 'svemiru'. Tj. nije tada postojao Internet, pa nisam ni znao što su već tada rani hobisti otkrili, praktički još ranih 70-tih, računajući na papiru - nego sam znao jedino ono što sam pročitao (ako se dobro sjećam) u časopisu 'Računari'. Autor tog članka međutim nije znao ni za obični glider, nego je znao samo za najprimitivnije (kako ih je zvao) 'pulsare' i statične oblike.

Danas ljudi doslovno 'programiraju' u tome. Fuckin' nevjerojatno kakve stvari su sve našli, što pješke, što posebnim algoritmima za traženje patterna. Jes' štogod to gledao?

[wand_1]

Apemant kaže:

Jesi li kad proučavao malo složenije oblike Conwayeve igre?

Uz (besplatne) programe Life32 ili Golly, dobiješ cijelo čudo nevjerojatnih patterna... zbilja luckasto što su ti geekovi napravili od toga, sjećam se te igre još iz sredine 80-tih, kad je na mom 8-bitnom računalu trebalo 10 minuta za jednu generaciju (u BASIC-u) ili 0.20 sekundi u asembleru - ali u 40x25 'svemiru'. Tj. nije tada postojao Internet, pa nisam ni znao što su već tada rani hobisti otkrili, praktički još ranih 70-tih, računajući na papiru - nego sam znao jedino ono što sam pročitao (ako se dobro sjećam) u časopisu 'Računari'. Autor tog članka međutim nije znao ni za obični glider, nego je znao samo za najprimitivnije (kako ih je zvao) 'pulsare' i statične oblike.

Danas ljudi doslovno 'programiraju' u tome. Fuckin' nevjerojatno kakve stvari su sve našli, što pješke, što posebnim algoritmima za traženje patterna. Jes' štogod to gledao?

Gledao sam nešto da...posebno su zanimljivi Wolframovi celularni automati.

Svemir je po meni nešto kao klasa IV Wolframovog celularnog automata i to po pravilu 110.

[krena]

enigmus101 kaže:

Mislim da je Miller-Ureyev eksperiment ono što ti tražiš:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Miller-Ureyev_eksperiment
http://en.wikipedia.org/wiki/Miller%...rey_experiment

Ugrubo, ovim eksperimentom pokušalo se oponašati uvjete kakvi su vladali na zemlji u praskozorje života. U sterilne i izolirane posude unijeti su voda, metan, amonijak i vodik i prepušteni djelovanju praatmosfere. Kao rezultat spontano su dobivene organske tvari (npr. aminokiseline). Inače naziv "organska tvar" potiče iz vremena kada se smatralo da takve tvari mogu nastati samo od živih bića.

Naravno, samo prisutstvo organskih tvari ne znači da je dobiven život. Pretpostavka je da se u ogromnom (stvarno velikom) broju organskih molekula na Zemlji kada im se na raspolaganje stavila ogromna količina vremena pojavila jedna molekula koja je imala mogućnost da se na neki način replicira. Dakle, stvarno nije nevjerovatno da se u svim nebrojenim preslagivanjima pojavila jedna (jedna jedina je dovoljna) samoreplicirajuća molekula i da evolucija otpočne. Čini mi se da bi bilo nevjerovatnije da se nije pojavila.

Spontano stvaranje organskih molekula po meni je jedan od najjačih dokaza abiogeneze. Ovo nam možda govori da život u svemiru u odgovarajućim uvjetima i nije tako rijetka i nevjerovatna kategorija

Novija istraživanja pretpostavljaju da se složene kemikalije nisu stvarale na površini zemlje, nego duboko pod vodom kod vulkanskih izvora.
Tu postoje nekoliko puno voljih pogodnosti:
1. Visoka temperatura , većina organskih molekula traže za svoje stvaranje energiju, odnosno povećanu temperaturu.
2. Neposredno uz velike temperature , u dubinama oceana vladaju i niske temperature. To je idealno za opstanak složenih molekula koje inače traže veću temperaturu za nastanak. Inače je sam Miler bio stavio u svoju retortu tkz. hladnu rešetku. Jer se ništa ne dobiva ako se novonastale složene molekule drže oko visokih temperatura. Jer će se opet raspasti.
3. Stijene i vulkanski izvori su ogromni rasadnici vrlo složenih anorganskih molekula. A ove anorganske molekule su ono za čeme tragaju biokemičari. One omogućuju katalizu. A čak ima ideja da anorganski kristali služe da se za njih "lijepe" organske molekule koje tu obilato nastaju.

[r1chard]

Interesantan članak o meteoritima koji su pronađeni prošle godine.
http://www.space.com/22719-meteorite...molecules.html

[krena]

r1chard kaže:

Interesantan članak o meteoritima koji su pronađeni prošle godine.
http://www.space.com/22719-meteorite...molecules.html

U svemirskim prostranstvima ima puno prašine i u njoj često ima i organskih molekula. Ali je problem što će one većinom sagoriti čim uđu u zemaljsku atmosferu.
A ako iz te prašine nastane jednog dana planetni sustav, situacija nije ružičasta po organske molekule u prašini. Jer su planete u prvim milionima godina jako tople.

[Atronach]

Sta? Tko je rekao da je problem sintetizirati RNA? RNA su ti baze povezane prilicno jednostavnom vezom a ovo su baze http://www.bing.com/images/search?q=...lectedIndex=20 ništa sšto je nemoguće da nastane slučajnošću osim ako slušaš kreacoseriste.

[LeopardGecko]

Mene zanima jedna stvar.Čuo sam da kako na Zemlji kad je tek nastao život(prije oko 3,5 milijardi godina)nije bilo kisika i da se kisik proširio po Zemlji prije oko 2,4 milijarde godina,oko 200 milijuna godina nakon što su se pojavile modrozelene alge koje su ga proizvodile fotosintezom.Zanima me što su onda prvi organizmi disali i kako su se prilagodili na kisik?Kako gotovo sav život nije izumro,jesu li se ti prvi organizmi gušili u previše kisika kao današnje životinje bez kisika ili je bilo dovoljno vremena da se prilagode(ako je tako,jel bi se onda i današnje životinje prilagodile na potpuno drugi plin kad bi se zrak mijenjao pomalo milijunima godina,kad kisik ne bi brzo nestao)?

[ceha]

modrozelene alge su ti vjerojatno 'prvi masovni ubojice' na planeti , jebat.. koje su to količine kisika stvorene u vrlo kratkom periodu. Treba računati da je prvo kisik otišao na oksidaciju željeza (skoro svo sadašnje željezo dobiva se iz ruda koje su na taj način nastale) i još nekih drugih oksida (sadašnji sastav oceana upće ne ocrtava što je u njemu prije modrozelenih algi bilo otopljeno).

Zatim su potrošile sav CO2 iz atmosfere pa su izazvale potpunu glacijalizaciju planete i tako postale i po drugi put 'masovne ubojice'

Ako se uzme da u procesu fotosinteze oslobođeni kisik (vodik je uglavnom završio u ugljikovodicima) potiče iz vode onda bi se moglo zaključiti da je nivo vode prije modrozelenih algi bio puno viši, postoji i mogućnost da je cijeli planet zapravo bio vodena otopina svega i svačega (u kojem su plivale razne organske molekule nastale u procesima sličnim Millerovom pokusu - zadnja analiza prije par godina njegovih rezultata kažu da je u tim pokusima nastalo nekih 50-60 raznih vrsta aminokiselina i svih 20 koje koristi život), tj. da nije bilo kopna, te da su zapravo postojali samo podvodni vulkani (u ogromnom broju). Trebalo bi izračunati koliko je nastalo vapnenca, nafte, ugljena i plina (kasnije), te željeznih ruda i drugih oksida (prvo) pa bi se možda i saznalo je li tako bilo.

prvi organizmi nisu 'disali' kisik bili su ti to anerobne bakterije i prabakterije (uglavnom sadašnje koriste sumpor, vjerojatno su i tadašnje koristile sumpor, tj. nije im trebalo svjetlo ni kisik). Glavno pitanje je kako su nastale i modrozelene alge ovo poslije se uglavnom zna.

btw. anaerobne bakterije su nađene i na kilometarskim dubinama u kori planeta.

[krena]

LeopardGecko kaže:

Mene zanima jedna stvar.Čuo sam da kako na Zemlji kad je tek nastao život(prije oko 3,5 milijardi godina)nije bilo kisika i da se kisik proširio po Zemlji prije oko 2,4 milijarde godina,oko 200 milijuna godina nakon što su se pojavile modrozelene alge koje su ga proizvodile fotosintezom.Zanima me što su onda prvi organizmi disali i kako su se prilagodili na kisik?Kako gotovo sav život nije izumro,jesu li se ti prvi organizmi gušili u previše kisika kao današnje životinje bez kisika ili je bilo dovoljno vremena da se prilagode(ako je tako,jel bi se onda i današnje životinje prilagodile na potpuno drugi plin kad bi se zrak mijenjao pomalo milijunima godina,kad kisik ne bi brzo nestao)?

http://www.bioteka.hr/modules/evoluc....php?storyid=5

Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) bilo je u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!).

Rekli bi, raj na Zemlji........... Sa sigurnošću se može potvrditi da su modrozelene bakterije nastale prije 2,8 milijarda godina, a smatra se da su mogle nastati čak i prije 3,5 milijarda godina. U vrijeme kada su tek nastale, kisika je još uvijek bilo malo, ali pošto su ove bakterije bile dominantan oblik života gotovo 2 milijarde godina, on se postepeno sve više nakupljao. U jednom trenutku njegova se koncentracija povećala do razine u kojoj je organizmima koji na njega nisu bili prilagođeni (anaerobni organizmi) kisik postao toliko otrovan da su ti organizmi većinom izumrli. Kako to u evoluciji obično biva, neki se organizmi prilagođavaju životu sa kisikom, a neki se povlače na mjesta gdje ga nema (na primjer dublje u mulj gdje kisik ne dopire).

Razvitak ovih bakterija bio je od neprocjenjive važnosti za daljnju evoluciju života kakvog danas poznajemo. Atmosfera bogata kisikom bila je jedan od preduvjeta za nastanak kompleksnije eukariotske stanice (stanice sa definiranom jezgrom i organelima), a time i višestaničnih organizama.

[ceha]

i ključ za to je bio kad jedna od prabakterija progutala mitohondrij (nekad bio bakterija koja je uživala u kisiku), a da ga nije razgradila koji je toj prabateriji omogućio neslućene količine energije za daljni rast stanice (ogromno povećanje veličine stanica), ovo za sobom povlači i veću jezgru, prostora za više DNK u njoj a time i za više mogućih kombinacija. I kao rezultat dolazi do kambrijske eksplozije života.

Imam više pitanje.

Koliko se zna svi kralježnjaci potiču od jedne vrste kopljače (kojoj se učetvorustručio DNK i time je bio omogućen teren za nove kombinacije DNK te eksploziju razvoja kralježnjaka), e sad pitoma pšenica također u odnosu na divlju je također imala udvostručenje DNK (učetvorustročenje, nisam siguran).
Postoji li i kod nje slična mogućnost da dođe do eksplozije novih vrsta kad bi je se ostavilo na miru?

Zbog čega može doći do udvostručenja DNK?

Zatim koliko sam zapamtio prema jednoj emisiji (na LDL-u) Gene Code, da bi se različite vrste mogle međusobno križati moraju imati na istim mjestima točke na kojima može doći do rekombinacije djelova DNK (ovo je razlog zašto se ne možemo križati s čimpazama).
Je li i to jedan od načina za nastanak novih vrsta (križanje različitih vrsta, recimo lav i tigar bez problema imaju potomstvo, kao i konj i magarac i zebra)?
Ako je, koliko je to u prirodi česta pojava (vjerojatno neki izolirani teritoriji)? Recimo prvo su bili fizički izolirani a nakon nekoliko stotina tisuća godina fizičke zapreke nestalo i onda došlo do nekih čudnih pojava (recimo kad vidimo na što los sve skače kad je u fazi parenje ništa me ne čudi, a koliko vidim i kad dupine uhvati manija baš ne biraju s kim će)

[renatop]

Prvi organizmi su se pojavili oko milijun godina nakon što se zemlja ohladila od udara kometa.Točnije nakon što se stvorio kisik prirodnim putem...