Scientokracija

[Atronach]

Da, ne, kako, da li je to izgledno u budućnosti?

Npr test od 10 tisuća pitanja iz prirodnih znanosti da dobiješ pravo glasovanja i kandidiranja. I samo znamo da je vox populi beskoristan kod pitanja koja ne ovise samo o ukusu.

[okapoaN]

Ljudi, prvenstveno znanstvenici često zaboravljaju tamnu stranu znanosti i tamnu stranu velikih umova. Einstein, Fermi i Szilard ništa dobra nisu donesli čovječanstvu, očito je bilo neizbježno. Sam Szilard posvetio je ostatak života upozoravajući na zlo koje je učinio. To je što se fizike tiče.

Zanimljiva tema, u kojoj će nažalost biti puno ad hominema i omalovažavanja tuđih mišljenja.

[Beljki]

Akademsko zvanje jest u vezi sa inteligencijom i kritickim misljenjem, ali ne tolikoj da bude garancija, u vezi je i sa drugim stvarima (prije svega upornoscu i radisnoscu, a nekad bome i nepotizmom i inim ).

No, poznavanje prirodnih znanosti, inteligancija i politicka osvjestenost i realizam nisu bas iste stvari. Cak nisam siguran da bih dao prednost prirodnim pred drustvenim znanostima kada se radi o drustvenim pitanjima i kretanjima ili opcenito opcoj kulturi i nekoj "sirini", pa cak i kriticnosti jer su recimo i Paar i Pavuna fizicari, u poltici imamo fini broj medicinara-retaja dok recimo mislim da bi se kod psihologa (iako to po nekima granici sa prirodnim), sociologa i inih vjerojatno naslo manje ekstremnih ideoloskih pojava samim time sto su im bas one cesto i predmet proucavanja ili bliske njemu.

Ja bih kada bih zelio biti selektivan u pravu glasa radije uveo odredjene testove i dozvole bazirane na IQ-u, ali i socialnoj/emotivnoj inteligenciji, opcoj kulturi i politickoj pismenosti.

[okapoaN]

Beljki kaže:

Ja bih kada bih zelio biti selektivan u pravu glasa radije uveo odredjene testove i dozvole bazirane na IQ-u, ali i socialnoj/emotivnoj inteligenciji, opcoj kulturi i politickoj pismenosti.

Ne bi li uvođenjem određenog praga inteligencije automatski bio diskriminiran jako, jako dobar postotak građana?

Socialno/emotivna inteligencija, opća kultura i politička pismenost su ipak po meni bitniji i humaniji od IQ-a. Ne traba ti visok IQ da bi bio čovjek.

[sonata-LPG]

Hint: "Da li..." ne postoji u našem jeziku.

"Jeste li za vladavinu znanstvenika"?

I ne, nisam. Samo bismo jednu krajnost zamijenili drugom. Obzirom da smo već navikli da (u ime puno pametnijih) vladaju umjereno retardirani psihopati, nema smisla to sad zamijeniti nečim drugim...

[DarthZly]

Atronach kaže:

Da, ne, kako, da li je to izgledno u budućnosti?

Npr test od 10 tisuća pitanja iz prirodnih znanosti da dobiješ pravo glasovanja i kandidiranja. I samo znamo da je vox populi beskoristan kod pitanja koja ne ovise samo o ukusu.

Ne, zato jer većina političkih pitanja nisu znanstvena pitanja, već pitanja preferencija i društveno utvrđenih etičkih i moralnih pravila.

[Atronach]

Moje mišljenje je da bi sa dovoljno dobrim testovima mogli izabrati jako dobre kandidate sa vladu a prirodne znanosti bi bile idealne jer svejedno ih je korisno znati a i sadrže strukturu koja se samo sa povećom inteligencijom može pravilno spojiti i postići pravo razumijevanje. Kada bi taj test mjerio to razumijevanje mislim da bi dobili prilično dobru grupicu. Nadalje znanstvene metode riješavanja i analize mogle bi biti korisne za snalaženje u vođenju države etc... Ne bi mogao više samo staviti svoje zombije u sabor i govoriti im kada da dignu ruku, niti bi glavna stvar na izboru bila tko je potrošio više na reklame, posjetio više branitelja, dječjih bolnica i slično.
Država nije o prefencijalnim pitanjima treba smislit sustave da podigneš efektivnost i standard, a to su sve problemi za koje postoje bolja i lošija rješenja.

[luca]

vecina znanstvenika ne zna ni znanost kojom se profesionalno bave, a niti generalne principe znanosti. vecina ih jos manje zna o vaznim elementima koji utjecu na ljudsko drustvo. s tim da nisu u tome usamljeni, ostatak populacije zna jos manje...

ja bih voljela da ljudskim drustvom upravljaju ljudi obrazovani i trenirani vrlo konkretno za upravljacke funkcije, sto npr ukljucuje (ali nije limitirano na) savjetovanje sa priodnjacima ili drustvenjacima ili umjetnicima ili pedazgozima (ili nastavi niz) kad je to potrebno. znati prepoznati kad je potreban savijet, i od koga, te naci efikasan nacin kako ga implementirati i evaluirati (po svim relevantnim kriterijima) bi bilo idealno. takvi upravljaci bi svakako trebali biti dovoljno siroko obrazovani da mogu shvatit i probleme i savjete i znati prepoznati besmislene stvari.

znati izvrsno priodne znanosti je krasno , ali nema cesto veze sa vecinom problema koje ljudi i ljudske udruge (drustvo, drzave itd) imaju.

[okapoaN]

luca kaže:

znati izvrsno priodne znanosti je krasno , ali nema cesto veze sa vecinom problema koje ljudi i ljudske udruge (drustvo, drzave itd) imaju.

Jedine prirodne znanosti koje zaista i realno ljudima pomažu jesu određene grane biologije i kemije.

[krena]

Vladavina znanstvenika ?? Kojih, kakvih , kakve struke ? Pavuna nešto pokuša reći pa ga svi odmah dobro iskritiziraju.
Primjer na ovoj stranici.
https://www.forum.hr/showthread.php?t=772332&r=archive

Ali je pitanje da li njegove ideje mogu uopće proći u našem društvu. Zato jer postoje interesne grupa. A ona grupa koja je u većini diktira tempo.
Taj tempo najčešće nema veze sa zdravom pameću , ali tu grupaciju to nije briga. Oni samo gledaju svoju usku korist.

Druga stvar što smo se odlučili za privatno vlasništvo. A vlasnik je bog i batina i on može napraviti što hoće sa svojom imovinom.
Nitko ga ne može spriječiti da umjesto tvornice napravi veliku vilu sa velikim zelenim pojasnom oko nje. Normalno, 200 radnika na ulicu uz 3 plaće zakonske otpremnine.

[luca]

okapoaN kaže:

Jedine prirodne znanosti koje zaista i realno ljudima pomažu jesu određene grane biologije i kemije.

ja mislim da je fizika jednako prakticno korisna npr od arhitekture do energije, mehanickih pomagala za ljude, do CT u bolnicama itd.

[okapoaN]

luca kaže:

ja mislim da je fizika jednako prakticno korisna npr od arhitekture do energije, mehanickih pomagala za ljude, do CT u bolnicama itd.

Naravno da je, sve su znanosti povezane i glupo je raditi raščlambu, ali generalno gledajući...

Mehanička pomagala - to pak spada u tehničke znanosti.

[luca]

pa u tehnicke znanosti spada i biotechnology i chemical engineering i nanotechnology itd, a necemo valjda sad sumnjati u doprinose tih grana primjenjene znanosti. po tom kljucu primjenjena fizika (ili slicno) je sasvim u rangu.

[okapoaN]

luca kaže:

pa u tehnicke znanosti spada i biotechnology i chemical engineering i nanotechnology itd, a necemo valjda sad sumnjati u doprinose tih grana primjenjene znanosti. po tom kljucu primjenjena fizika (ili slicno) je sasvim u rangu.

Naravno da nećemo. Samo me zanima kako znanost utječe naiskorjenjivanje siromaštva? Pogotovo fizika!?

Znanost je (gledano u globalu) po tom pitanju ravna politici i vjerskim institucijama.

Zato (bar ja) mogu odvojiti, tj. izvojiti određene grane biologije i kemije kao i medicinske znanosti od ostalih.

[Leman_Russ]

Ajde bezi, kaj mislite da bi se ikome tko se ozbiljno bavi znanoscu dalo vodit drzavu.

[okapoaN]

Gospodinu Radmanu, moralnoj vertikali naše znanosti to ne predstavlja neki problem.

[luca]

okapoaN kaže:

Naravno da nećemo. Samo me zanima kako znanost utječe naiskorjenjivanje siromaštva? Pogotovo fizika!?

evo oni solarni paneli koje ja doniram po africi i koji znacajno mjerljivo ujecu na dobrobit tih ljudi su napravili nekakvi fizicari u nekom trenu. evo kolege koji rade grafenske materijale za bolnicke naprave su isto fizicari.

ne mogu vjerovat da branim fizicare

nego, nisam u tijeku sa hrvatskom realnoscu, pa da pitam: kakve veze ima Miroslav sa vodjenjem zemlje?

[Quorgyle]

sonata-LPG kaže:

Hint: "Da li..." ne postoji u našem jeziku.

"Jeste li za vladavinu znanstvenika"?

I ne, nisam. Samo bismo jednu krajnost zamijenili drugom. Obzirom da smo već navikli da (u ime puno pametnijih) vladaju umjereno retardirani psihopati, nema smisla to sad zamijeniti nečim drugim...

Ajd nisam jedini koji je primijetio "da li"

Također se slažem s mišljenjem oko vladavine. Mišljenja sam da bi svaki znanstvenik doživljavao svoju struku i granu znanosti kao najbitniju, nešto slično sam doživio na faksu ne samo od svojih profesora nego i od profesora druge struke. Vječito pljuvanje po drugim granama kao manje bitnim i podcjenjivanja. Ne vidim po čemu bi bili bolji od sadašnjih ego manijaka.

[Aphex]

Atronach kaže:

Da, ne, kako, da li je to izgledno u budućnosti?

Npr test od 10 tisuća pitanja iz prirodnih znanosti da dobiješ pravo glasovanja i kandidiranja. I samo znamo da je vox populi beskoristan kod pitanja koja ne ovise samo o ukusu.

U izostanku čvrstih temelja društvenih znanosti, nema nikakvog smisla vlast dati nekoj random osobi samo zato što je inteligentna. Mogućnost pogreške ili korupcije je potpuno jednaka. Inteligenti ljudi mogu biti vrlo uvjereni u ispravnost nekog ekonomskog ili političkog poteza, koji se kasnije može pokazati potpuno pogrešan (btw. u našem sadašnjem saboru imaš veliku većinu visoko obrazovanih ljudi: http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2544).

Različita društvena uređenja, od socijalističkih diktatura do zapadnog državnog kapitalizma, opravdanja za poteze traže u znanosti, ili onome što oni misle da je znanost. I jebiga, nema tu čvrstih temelja za koje se može uhvatiti, nema znanstvenog konsenzusa. Nula bodova.

[Tika]

okapoaN kaže:

Jedine prirodne znanosti koje zaista i realno ljudima pomažu jesu određene grane biologije i kemije.

Pojma nemaš. Ne zvučiš pametnije ako koristiš riječi "realno" i "zaista".