Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Europska unija

Europska unija Ujedinjeni u različitosti

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.09.2010., 19:30   #41
Quote:
Humphrey kaže: Pogledaj post
I svu tu brigu joj omogućuje kapitalizam.Bez kapitalizma Švedska bi bila zemlja barbara koji kolju ljude za haringu.A SAD je omogućio dobar život mnogim šveđanima kroz povijest ali ne znam koliko je tih obespravljenih amerikanaca potražilo novi život u Švedskoj?Istina glupi amerikanac vjerojatno ne bi znao doći do Švedske ali to je sada druga priča.
Pa može se reći da i jest bila zemlja barbara koji kolju ljude za haringu. Ili možda bi bilo točnije reći zemlja pijanih mornarčina koji se ljuljaju natankani na svojim brodicama ili bauljaju od krčme do krčme u trenucima boravka na čvrstom tlu. I sve je to bila Švedska u doba kada je kapitalizam, već debelo uhvatio korjenje i na tim prostorima. Prouči malo povijest, pa ćeš vidjeti da je alkoholizam svojedobno tamanio Švede jače nego danas Ruse.

Bubba Zanetty is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2010., 20:09   #42
Magnus Henrekson, ugledni profesor ekonomije i direktor istraživačkog Instituta za industrijsku ekonomiju u Stockholmu priznaje kako švedski političari "vole tvrditi da je ondašnji ekonomsko-socijalni model najbolji na svijetu iako se ni za što ne može reći da je najbolje, jer nešto što dobro funkcionira u jednoj zemlji ne mora nužno istodobno uspjeti u kojoj drugoj".

- Neki aspekti su, naravno, zaista dobri. Šveđani su, recimo, izvrsni u vođenju velikih kompanija, no rastući je problem visoke nezaposlenosti mladih i imigranata. Oko 60 do 65 posto populacije radi jako puno i porezima financira socijalnu državu, a ostali ne rade ništa. Školuju se ili im država daje razne naknade za nezaposlenost, bolovanja i slično - ističe Henrekson koji drži da je predizborna kampanja - koja se lomila upravo na socijalnim pitanjima - "bila dosadna jer se umjesto sukoba različitih političkih ideologija temeljila na 100 kruna više ili manje za socijalne naknade".

Profesor Henrekson uvjeren je da su promjene u tradicionalnom švedskom socijalnom modelu neizbježne, iako nije pobornik radikalnih i brzih rezova. Kako navodi, bilo kakva promjena tako duboko ukorijenjenog sustava - u kojem su svi navikli da im sve probleme rješava država: od odlaska zubaru do postavljanja trave na nogometnom stadionu - zahtijeva mnogo vremena. Među najnegativnijim posljedicama definitivno previsokih poreznih stopa, a čije je smanjenje obećala nova vlast desnoga centra, taj ugledni ekonomist izdvaja sve veći razvoj crnog tržišta usluga koje je, iznenađujuće, u posljednjih nekoliko godina doslovno procvalo. 

- Procjenjuje se da 50 posto od svake švedske krune u restoranima nije registrirano, bilo da se radi o krijumčarenom alkoholu ili radu na crno. Rad na crno proširio se na sve usluge: od čišćenja do renoviranja nekretnina - naglašava profesor Henrekson.

Međutim, nisu baš svi u Švedskoj spremni na promjene. Samo nekoliko dana prije izbora u najvećoj Švedskoj konfederaciji sindikata LO bili su uvjereni da socijaldemokrati neće izgubiti i otvoreno su pozivali svojih 1,9 milijuna članova da glasaju baš za njih. Nakon što je pobijedila desnica, švedski sindikalci tvrde da će se socijalni sustav drastično pogoršati.

- Smanjivanje novčanih naknada sa sadašnjih 80 na 70 posto za prvih 200 dana nezaposlenosti, a zatim na samo 65 posto prijašnje plaće nezaposlenima će stvoriti velike probleme. Nova vlast najavljuje smanjenje poreza koji plaćamo za dobrobit svih građana, a ako se smanji taj izvor, cijeli državni socijalni model mogao bi se naći ugroženim - kažu sindikalisti koje najviše plaši rušenje cijene rada i narušavanje sustava kolektivnih ugovora kojima se, po djelatnostima, utvrđuju minimalne plaće.

- Desnica najavljuje i smanjenje mogućnosti štrajka koji smo do sada mogli organizirati čak i iz solidarnosti - pojašnjava jedna od potpredsjednica LO-a Ulla Lindqvist.

Sindikati kao oporba

Iako švedski sindikalisti jedini očekuju radikalne poteze, upravo oni mogu najviše poremetiti planove novoizabrane vlasti. Naime, od oko četiri milijuna zaposlenih, čak je 87 posto sindikalno organizirano. Žestoko brane radnička prava, tako da minimalan godišnji odmor traje 26 radnih dana, a svaki se prekovremeni sat mora platiti. Zakonska zaštita od otkaza, pak, toliko je jaka da poslodavci radnika smiju otpustiti samo ako ga, primjerice, uhvate u krađi. No, zbog odredbe da se prvo otpuštaju radnici koji su zadnji dobili posao, najteže je mladima koji ionako sve teže dolaze do posla. Kako švedski sidikalisti brane radnička prava najbolje ilustrira sljedeći primjer: kad je litvanska građevinska tvrtka angažirala litvanske radnike na gradnji neke škole u Stockholmu, švedski sindikalisti nisu tražili protjerivanje litvanskih radnika iz zemlje, nego im blokirali rad tražeći ista prava koja imaju i Šveđani. Glavni im je cilj, naravno, bio spriječiti rušenje cijene rada. Takvo je razmišljanje ukorijenjeno duboko, jednako kao i tradicija švedskog socijalnog modela čiji je glavni princip zaštita građana - od rođenja do mirovine. Ta zaštita danas podrazumijeva zdravstveni sustav po kojem su svi jednaki u dobivanju zdravstvenih usluga bez obzira na zaradu, kao i jaku socijalnu skrb po kojoj nitko ne smije "ostati na cesti" bez prihoda. Iznimno je jaka i skrb o djeci i trudnicama koje, primjerice, čak dobiju pismo s uputama o zdravoj prehrani, u kojem im preporučuju da ne jedu ribu iz Baltičkog mora zbog prevelike doze olova koja bi mogla biti opasna za njihov plod. Osim toga, na ulicama Stockholma nema niti jedne prepreke koja nije prilagođena kolicima za invalide i djecu. Jedan od brojnih očeva koji se mogu vidjeti kako guraju kolica s djecom kaže kako će sigurni dobitnici i ovih izbora biti obitelji s djecom čija se prava sigurno neće rezati.

Prednost globalizacije

Temelji takvog socijalnog modela povezuju se s neutralnošću Švedske još u doba obaju svjetskih ratova koji ih nisu iscrpili te je nekad siromašna poljoprivredna zemlja na sjevernoj periferiji Europe postala ekonomska velesila danas simbolizirana moćnim divovima kao što su Ericsson, Ikea, Volvo ili Telia.

Šveđani su globalizaciju iskoristili na najbolji mogući način. Pretvorili su je u prednost, umjesto u prijetnju, budući da su kod njih sjedišta velikih kompanija u koje se slijeva novac od proizvodnje na kojoj radi neka druga, izmještena i jeftina, radna snaga.

S druge strane, u Švedskoj se još uvijek može sasvim dobro živjeti od svoga rada. Prosječna plaća je oko 22.000 švedskih kruna ili - kada se odbiju porezi koji plaće u prosjeku opterećuju s oko 50 posto - oko 15.000 švedskih kruna što je oko 12.000 kuna. Život u Švedskoj daleko je od jeftinog: hljeb kruha stoji oko 15 kuna, kava u kafiću oko 20, a pranje automobila oko 130 kuna. Prosječna švedska obitelj ima stan, dva automobila i manji brod. I još nešto. Prosječan Šveđanin otvoreno će, bez oklijevanja, reći da živi dobro. Potvrdu toga našli smo na štokholmskim ulicama. Dvije medicinske sestre, Lena Svensson i Karstin Nilsson, prave su manekenke švedskog prosjeka s plaćama između 14 i 17.000 kruna.


Magnus Henrekson, profesor ekonomije, smatra da su promjene nužne, ali da ih nipošto ne treba provesti prenaglo
Ulla Lindqvist, potpredsj. Konfederacije sindikata, tvrdi da će sindikati biti najveća i najsnažnija oporba novoj vlasti

- Živimo solidno i mislim da nema bolje zemlje za život od Švedske. Ipak, bolje je da se promijeni vlast jer socijaldemokrati nisu riješili dosta problema. Skrb o starijima više nije kao prije, a i sve je više mladih koji su prisiljeni živjeti kod roditelja, jer ne mogu doći do stana - priča Karstin koja se, ni nakon dugog razmišljanja nije uspjela sjetiti nijednog svog problema.

Rijetki prosjaci

Za razliku od njih, problema ima 40-godišnji Mikael Krantz koji je, kad ga je supruga izbacila iz stana, završio na ulici i već dva tjedna prosi kod jedne od najvećih robnih kuća u Stockholmu.

To je nova slika Švedske koja se do prije nekoliko godina nije mogla vidjeti. I dok se većina prosjaka uglavnom skriva u hodnicima podzemne, Mikael nije ustuknuo pred moćnim građevinama koje su karakteristične za švedsku metropolu. Kao i većina Šveđana koji su tog jutra ulicama hodali u neupadljivim smeđim i crnim odijelima odlučio je uhvatiti posljednje zrake sunca koje su pravo blago prije mračne skandinavske zime.

- Nemam izbora. Supruga me izbacila iz stana, a rekli su mi da bih za, otprilike, dva tjedna trebao dobiti stan i socijalnu pomoć od 4000 kruna (oko 3200 kuna). Nažalost, na pomoć se sve dulje čeka, a u međuvremenu nemam izbora nego biti na ulici - požalio se Mikael koji je u Švedsku stigao iz Amerike prije 35 godina.

Ipak, biti siromašan u Švedskoj znači - makar i s malim zakašnjenjem - od države dobiti sve što je potrebno za život.

Iako se švedski socijalni model definitivno mijenja, očekuje se da će temelji modela - koji svim stanovnicima jamči socijalnu zaštitu - i dalje ostati. No, stručnjaci upozoravaju da je riječ o duboko ukorijenjenom sustavu koji je nemoguće preslikati u neku drugu zemlju jer, kažu, "svatko mora naći svoj put". Uz vlastitu tradiciju socijalnog modela, Švedska je recimo odlučila da će ući u EU, ali da švedsku krunu neće zamijeniti eurom.

- Tranzicijskim zemljama poput Hrvatske najbolje je da pronađu vlastiti sustav, utemeljen na povijesti. Donijeti visoke poreze za financiranje socijalnih prava definitivno nije rješenje. Pogotovo je to opasno za zemlje koje su izašle iz komunističkih sistema gdje nije bilo lojalnosti i prave ekonomije, pa su u takvim okolnostima ljudi naučili ponašati se oportunistički: žele platiti što manje, a dobiti što je moguće više. U nordijskim zemljama, pak, funkcionira snažan socijalni model jer su tamo odavno uspostavljene norme ponašanja prema kojima se sustav ne zloupotrebljava čak ni ako se to isplati. No, kod mlađih generacija koje žele poći lakšim putem, i to se već polako mijenja - zaključio je Henrekson.

Uspjeh danskog modela

Taj ugledni profesor ekonomije upozorava da rješenje definitivno nije ni u rušenju cijene rada, pa kao novi model za proučavanje nudi primjer Danske koja bilježi snažan ekonomski procvat. Danski model postaje sve zanimljiviji mnogim zemljama jer pokazuje da se rješenje možda nalazi u fleksibilnijem tržištu rada nadopunjenom skandinavskim socijalno pravnim modelom. Danska pruža veću fluktuaciju radnika koji brže gube ali i brzo dobivaju poslove, uz skrb države u vrijeme nezaposlenosti. No, poruka je i dalje ista - proučiti najbolje i donijeti svoj model iz snova.

http://www.nattstad.se/partypictures.aspx?id=5028
Bolji od tebe is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2010., 23:15   #43
Quote:
Halo Effect kaže: Pogledaj post
Po zubima. Zubi se gledaju...
Po tome su crnci onda najkvalitetnija rasa.
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 16:54   #44
Quote:
soks kaže: Pogledaj post
Po tome su crnci onda najkvalitetnija rasa.
Pa u fizičkom pogledu oni to verojatno i jesu. Sa mnom na faksu studiralo je i dosta afrikanaca, a ja sam igrala košarku za faks, i umirala sam od zavisti prema cncima, jer oni kao od šale radili stvari koji sam morala dugo uvježbavati.
Begemotica is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 17:01   #45
@Bolji od tebe, hvala na postu, jako zanimljivo.
Begemotica is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 17:05   #46
Quote:
mg-press kaže: Pogledaj post
Vraćam se na početak; Amerikanci su uvijek zezali Šveđane da će njihova socijalna politka progutati ekonomiju; ali negdje sam jednom naišao (mislim da je bio The Economist prije 3-4 godine) na jednu statistiku po kojoj je Švedska u 50 godišnjem razdoblju po mnogim parametrima ostvarila brži rast i razvoj od Amerike (detalje više ne pamtim).
Kad je Svedska naseljena Svedima plus nesto malo pobjeglica iz Bosne. Kad bi svedska imala US populacijski mix vidio bi kako bi joj islo sa soc-dem politikom.
Phil Lynott is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 17:06   #47
Quote:
Begemotica kaže: Pogledaj post
Pa u fizičkom pogledu oni to verojatno i jesu. Sa mnom na faksu studiralo je i dosta afrikanaca, a ja sam igrala košarku za faks, i umirala sam od zavisti prema cncima, jer oni kao od šale radili stvari koji sam morala dugo uvježbavati.
A koliko je njima trebalo vremena za svladavanje gradiva ?
Plus- takvih je ocjena uvijek napretek, i to subjektivnih. Sjećam se
pričanja jednog znanca, Srbina koji je- realno, bez razloga- otišao
uoči rata i ostao u Londonu. Ovdje je amaterski igrao košarku, pa
je to pokušao nastaviti u Londonu, s raznim Jamajčanima, Nigerijcima itd.
No, zaključak je bio razočaravajući- nisu svi crnci za košarku, pa ni velika
većina.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 19:06   #48
Quote:
schmokljan kaže: Pogledaj post
To ti je priča o kokoši i jaju - socijalna država je neodvojivi dio švedskog kapitalizma i on kao takav ne bi postojao da nema tu socijalnu komponentu.

Ako još jednom pročitaš možda uočiš da nigdje nisam sporio kvalitetu švedskog kapitalizma, nego sam samo davao do znanja da Švedskoj socijalna skrb nije teret, nego dodatna vrijednost.
Sad se sjetih kad su americke kompanije ulagale u Kanadu (dok se Detroit raspadao ) zato sto im je proizvodnja u Kanadi bila isplativija, jeftinija.

Najveci razlog.....je bilo kanadsko zdravstveno osiguranje....koje je ``drzavno``.

Jedan od kandidata za guvernera Floride je predlozio i otvaranje drzavne banke (Floride) i osnivanje niz ``drzavnih`` ustanova i usluga koje bi smanjile cijenu poslovanja. Manje-vise, ``nacionalizacija`` sveg onog......sto otezava prelaz-prenos znanja u izum i proizvodnju.

Po njemu....ako nam je cilj proizvodnja i zaposljavanje sto vise domacih ljudi....onda trebamo svakako (ponajvise na drzavnom nivou) to omoguciti....pruzanjem idealnijih uvjeta za ulaganje i razvoj gospodarstva.

Ah da....i nije pricao o manjem porezu, niti privatnim bankama i osiguranjiima....nego bas suprotno.

Za sto vecu efikasnost....drzava bi trebala preuzeti jos vise uloga...DA BI se kapitalisti i investitoru, OMOGUCILO uspjesnije i efikasnije poslovanje i proizvodnja.
Fate is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2010., 22:54   #49
Quote:
Begemotica kaže: Pogledaj post
Pa u fizičkom pogledu oni to verojatno i jesu. Sa mnom na faksu studiralo je i dosta afrikanaca, a ja sam igrala košarku za faks, i umirala sam od zavisti prema cncima, jer oni kao od šale radili stvari koji sam morala dugo uvježbavati.
ovisi koji segement fizičkog smisla se traži. za neke sasvi msigurno nisu bolje prilagođeni, za neke jesu.
naravno, govorimo o prosjeku.
divizija is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 00:39   #50
Quote:
PoliJones kaže: Pogledaj post
A što se tiče ratovanja, samo Hrvat ratuje totalno BEZVEZE.
Ne znam što si mislio pod ovime, ali pretpostavljam da je neka trollerska provokacija koju bi moderatori trebali riješiti. Inače, ciljao sam na švedsko akumuliranje kapitala tijekom drugog svjetskog rata, njemačkog kapitala, kada su de facto bili njihovi saveznici - iako su nominalno bili neutralni.

Švedska socijalna politika ima tradiciju još od 30ih godina prošlog stoljeća, ali već 80ih godina propada kao koncept da bi početkom 90ih doživjela svoj krah. Od tada kreću postepene reforme sustava i uvođenje tržišnih mehanizama u sve više elemenata društva. Gledajući trend, a on je najvažniji, Švedska ipak ide u suprotnom pravcu od onoga pod čime je ti smatraš.
__________________
Guggenheim: Mala, u zapadnom svijetu uglavnom prezirana polubalkanska drzava, izabrala je "ustogljenog" i mirnog predsjednika, koji je najvjerojatnije, po sveukupnom akademskom obrazovanju, najjaci predsjednik na svijetu.
despot is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 00:47   #51
Quote:
Phil Lynott kaže: Pogledaj post
Kad je Svedska naseljena Svedima plus nesto malo pobjeglica iz Bosne. Kad bi svedska imala US populacijski mix vidio bi kako bi joj islo sa soc-dem politikom.
SAD mix ima jer ga je sam trazio,
pa nece valjda americka godpođa setati svoga pesa ili prati sudje

kad bi ameri u tom postotku kao sveđani sami proizvodili,
a ne uz pomoc latinosa, meksikanaca, Indijaca i Kineza
hmm. amerike nebi bilo odavno
Grom is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 00:58   #52
Quote:
schmokljan kaže: Pogledaj post
To ti je priča o kokoši i jaju - socijalna država je neodvojivi dio švedskog kapitalizma i on kao takav ne bi postojao da nema tu socijalnu komponentu.

Ako još jednom pročitaš možda uočiš da nigdje nisam sporio kvalitetu švedskog kapitalizma, nego sam samo davao do znanja da Švedskoj socijalna skrb nije teret, nego dodatna vrijednost.
A to tvrdi i pokretač teme, to jest ja.
Dakle, da ponovim. Nisam nigdje napisao da ZATO ŠTO Švedska ima socijalnu državu, za ZATO i dobro kotira na listi konkurentnosti.
Ono što sam komentirao jest višemjesečno raspravljanje na forumima, kako Švedska sa tom socijalnom politikom ne može više dalje. Pa ipak, usprkos tome, eto je, digla se i sad je na 2. mjestu po KONKURENTNOSTI.

Mene pak sad zanima jedna druga stvar koju nismo raspravili. KAKO TO da Švedska može biti konkurentna a plaća svoje radnike? Nama stalno trube da smo nekonkurentni jer su naši radnici preplaćeni. I da Kinez radi za šaku riže.
Svi se možemo složiti da jedan Šveđanin NE RADI za šaku riže, što znači da ide direktno protiv teorije o jeftinoj radnoj snazi kao nužnosti za konkurentnost.

Meni je jasno i ZAŠTO je Švedska IPAK konkurentna.
Proizvodi vrlo kvalitetne proizvode. A ne vole svi jeftine stvari.
Osim toga, Švedska je blizu i Europi, i Britaniji, i Americi. Već troškovi prijevoza iz Azije idu na štetu azijske konkurentnosti. Kad se tome pridoda KVALITETA proizvoda, a tu mislim i na radnu etiku, i na školovanu radnu snagu, i na SRETNOG RADNIKA koji ima zašto raditi, onda se vaga pomiče na Švedsku stranu definitivno.

Dakle, da skratim, SOCIJALNA @ KONKURENTNA. To je to.
PoliJones is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 10:07   #53
ja mislim da je u švedskoj prije svega stvar utomu što tamo žive šveđani. drugim rječima drugačiji je moral i etika društva. u švedskoj ljudi shvaćaj život na trošak društva kao nužno zlo. na balkanu kao priliku da se uhljebe na teret zajednice.
na balkanu socijalna politika ne ide jer je ljudi zlorabe. svaka socijalna mjera uz korisnike kojima je namjenjena ima još 30-50% korisnika koji se tu uguraju zato što imaj uvezu, jer su nekog podmitili, lažirali nešto i sl.
i da bi stvar bila još gora, kad taj isti to uspije, drugi mu čestitaju i aplaudiraju, "snašo se", umjesto da ga odmah sutra prijave. ko bi ga prijavio, ispo bi juda, cinkaroš i sl.
od invlaidskih penzija, naknada za nezaposlene, bilo koju socijalnu mjeru da država osmisli, 30-50% korisnika je tu geškom. snašli se.
šveđani imaju stanovitu svijest o tomu da krast od zajednice, tj. svih ostalih, nije dobra stvar. kod nas to predvode oni na čelu zajednice, a svi ostlai lsjede primjer.
zato smo mi ubili i socijalizam kao sustav, zato ni socijalni kapitalizam kod nas ne funckionira.
divizija is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 13:58   #54
Quote:
divizija kaže: Pogledaj post
ja mislim da je u švedskoj prije svega stvar utomu što tamo žive šveđani. drugim rječima drugačiji je moral i etika društva. u švedskoj ljudi shvaćaj život na trošak društva kao nužno zlo. na balkanu kao priliku da se uhljebe na teret zajednice.
na balkanu socijalna politika ne ide jer je ljudi zlorabe. svaka socijalna mjera uz korisnike kojima je namjenjena ima još 30-50% korisnika koji se tu uguraju zato što imaj uvezu, jer su nekog podmitili, lažirali nešto i sl.
i da bi stvar bila još gora, kad taj isti to uspije, drugi mu čestitaju i aplaudiraju, "snašo se", umjesto da ga odmah sutra prijave. ko bi ga prijavio, ispo bi juda, cinkaroš i sl.
od invlaidskih penzija, naknada za nezaposlene, bilo koju socijalnu mjeru da država osmisli, 30-50% korisnika je tu geškom. snašli se.
šveđani imaju stanovitu svijest o tomu da krast od zajednice, tj. svih ostalih, nije dobra stvar. kod nas to predvode oni na čelu zajednice, a svi ostlai lsjede primjer.
zato smo mi ubili i socijalizam kao sustav, zato ni socijalni kapitalizam kod nas ne funckionira.
Potpis ko kuća.
lettow is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 14:21   #55
Quote:
PoliJones kaže: Pogledaj post
A to tvrdi i pokretač teme, to jest ja.
Dakle, da ponovim. Nisam nigdje napisao da ZATO ŠTO Švedska ima socijalnu državu, za ZATO i dobro kotira na listi konkurentnosti.
Ono što sam komentirao jest višemjesečno raspravljanje na forumima, kako Švedska sa tom socijalnom politikom ne može više dalje. Pa ipak, usprkos tome, eto je, digla se i sad je na 2. mjestu po KONKURENTNOSTI.
Svedska se dize po pitanju konkurentnosti reformama koje je udaljavaju od socijalnog modela kojeg ti zazivas. Jucerasnji poraz socijalista koji su stvorili takvu Svedsku je jos jedan dokaz tome. Takav model je dobro funkcionirao u zadanom povijesnom kontekstu i sa predispozicijama koje je Svedska imala te se ne moze doslovno replicirati na druge zemlje.
__________________
Guggenheim: Mala, u zapadnom svijetu uglavnom prezirana polubalkanska drzava, izabrala je "ustogljenog" i mirnog predsjednika, koji je najvjerojatnije, po sveukupnom akademskom obrazovanju, najjaci predsjednik na svijetu.
despot is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 21:03   #56
Quote:
despot kaže: Pogledaj post
Ne znam što si mislio pod ovime, ali pretpostavljam da je neka trollerska provokacija koju bi moderatori trebali riješiti
Kolega despot,

molim vas nemojte "žicati" kartone za kolege forumaše i nemojte Moderatore nepravedno optuživati/provocirati. Ako se izvolite vratiti na sporni post primijetiti će te da je Moderator to već rješio - javnom opomenom, bez sankcija.

Istom, kakvu sada i Vama izričem.

PowerLock
PowerLock is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 21:43   #57
Zanimljivi rezultati švedskih izbora: Protu-useljenička stranka Demokrata koju je osnovala grupa nekadašnjih skinheda ušla je u Parlament i u njemu osvojila 20 zastupničkih mjesta.

Iako su obje glavne političke stranke najavile da ih neće pozivati u koalicijsku Vladu, matematika je i za jedne i za druge okrutna: Vladajuća konzervativna koalicija Frederika Reinfeldta osvojila je 172 zastupnička mjesta, oporbeni socijal-demokrati koji su predvodili koaliciju ljevog centra osvojili su 157 zastupnička mjesta. Skinhedi su tako postali neophodni partner i jednoj i drugoj strani želi li osigurati stabilnu parlamentarnu većinu u slijedećem sazivu švedskog parlamenta.

Dakako dvije mainstream političke struje mogu ih odlučiti i ignorirati, te de facto vladati kao "velika koalicija". No tada će biti zanimljiva reakcija švedske javnosti na taj još jedan u nizu primjera negiranja demokratski izražene političke volje - ali i odgovor na pitanje kako će se ubuduće nositi sa onim političkim pitanjima na temelju kojih je ova više nego "alternativna" politička stranka dobila podršku nešto manje od 5% birača.

Daily Mail: Former Skinheads seize balance of power in Sweden
PowerLock is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2010., 22:51   #58
Ispod 5% je malen postotak. I zemlja poput Švedske mora imati određen postotak budala. A, iskreno, s obzirom na to što tamo rade bande s Balkana i drugih svjetskih vukojebina - postotak je i manji nego što bi čovjek mogao očekivati.
schmokljan is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2010., 20:35   #59
Quote:
schmokljan kaže: Pogledaj post
Ispod 5% je malen postotak. I zemlja poput Švedske mora imati određen postotak budala. A, iskreno, s obzirom na to što tamo rade bande s Balkana i drugih svjetskih vukojebina - postotak je i manji nego što bi čovjek mogao očekivati.
I nije to tako mali postotak - indikativan je. Ako uzmeš u obzir da je desni centar ponovno pobijedio, a socijalisti ostvarili najošiji rezultat u zadnjih 100 godina i tome dodaš ulazak ekstremne desnice u parlement s tendencijom da odlučuje o vlasti, dobiješ zanimljiv trend. Politika prema imigrantima i nastavak smanjivanja socijalne države postaju definitivno mainstream političke scene, a povezani su na mnoge načine.
__________________
Guggenheim: Mala, u zapadnom svijetu uglavnom prezirana polubalkanska drzava, izabrala je "ustogljenog" i mirnog predsjednika, koji je najvjerojatnije, po sveukupnom akademskom obrazovanju, najjaci predsjednik na svijetu.
despot is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2010., 23:27   #60
Quote:
Grom kaže: Pogledaj post
SAD mix ima jer ga je sam trazio,
pa nece valjda americka godpođa setati svoga pesa ili prati sudje

kad bi ameri u tom postotku kao sveđani sami proizvodili,
a ne uz pomoc latinosa, meksikanaca, Indijaca i Kineza
hmm. amerike nebi bilo odavno
Australija je najbolji primjer koji demantira ovakve bedastoce.
Phil Lynott is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:20.