Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.05.2003., 16:18   #1
Model privatnog financiranja javnih objekata (PFI)

O ovome se relativno malo govori a mislim da je jako važno. Model kako financirati izgradnju javnih dobara bez zaduživanja države. Bilo bi dobro kad netko još malo prokomentirao ovaj članak iz Vjesnika iz kojeg baš i nije sve kristalno jasno.

ZAGREB, 23. svibnja - Pod pokroviteljstvom Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva britanski su stručnjaci s Dundee sveučilišta u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavili model privatnog financiranja javnih objekata pod nazivom PFI (Private Finance Initiative).
Ministar javnih radova Radimir Čačić u uvodnom je govoru istaknuo da se Hrvatska nalazi u razdoblju intenzivnog rasta kapitalnih ulaganja. U tri su godine ona uvećana za više od šest puta, s tri na 19 milijardi kuna, istaknuo je Čačić, dodavši da to nije još uvijek dovoljno, te da bi se u roku od 2004. do 2008. vrijednost tih ulaganja trebala udvostručiti.
»Model financiranja izgradnje u javnom sektoru, u koji bi se uključili i privatni investitori, trenutačno se primjenjuje samo na dijelu autocesta (izgradnja putem koncesije), a mogao bi se primijeniti i na novi Vladin plan ulaganja u bolnice, te obnovu ili izgradnju škola, zatvora, stambenih zgrada, sustava vodoopksrbe i drugih javnih građevina. Dosad je sve to financirala država«, kazao je Čačić.
Dugoročno uključivanje privatnog sektora u pripremu i izvedbu kapitalnih ulaganja u javni sektor po modelu PFI, koji se u Velikoj Britaniji primjenjuje više od deset godina, a preuzele su ga i Njemačka, Italija, Grčka, te zemlje Beneluxa i Skandinavije, prije svega predstavlja alternativni izvor financiranja projekata javnog sektora, bez potrebe da se država zadužuje, objasnio je profesor Malcolm Horner.
Prema PFI modelu, koncesionar (npr. država) kapitalom banaka, izvođača radova i konzalting kuća, financira projektiranje, građenje, opremanje objekata, te kompletno održavanje i njihovu uporabu za vrijeme koncesije, koja može trajati od 20 do 30 godina. Država u tom razdoblju plaća samo troškove izgradnje, a nakon isteka koncesije preuzima objekt te nastavlja prikupljati sredstva od njegove uporabe, npr. kod izgradnje prometnica - cestarinu.
»Time se trošak za državu umjesto na kratki rok, raspoređuje na dugogodišnje razdoblje, a privatni sektor, kojem se osigurava stalan izvor prihoda, u državi nalazi potencijalnog partnera«, zaključio je Horner.

Anderlon is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2003., 19:16   #2
Ne znam koji je razlog da se kompletne auto ceste Hrvatske ne financiraju na taj nacin .
Vjerojatno je uzrok kao u svemu neciji interes koji je i u ovom slucaju iznad interesa zemlje.
Imajuci na umu da je stednja gradjana cca 9 mlrd $ a da se muku muci s financijskom konstrukcijom auto cesta , zakljucak se namece sam od sebe.
Ista stvar bi trebala biti i sa svom ostalom infra strukturom.
Banke tu imaju kao i mnogo puta do sada odlucujucu negativnu ulogu a cilj je ocigledno dovesti Hrvatsku u financijsku ovisnost.
Naravno uz svesrdnu pomoc " domacih strucnjaka " koje nije briga za nikakav razvoj ove zemlje nego jedino za punjenje vlastitih djepova.
I jos mi neko kaze da Hrvatska ima strucnjake ......
Mozda je malo prepesimisticno ali kada se sve sagleda : vanjski dug , nikakve nove inicijative , beskonacna podijeljenost na lijeve i desne , Haaski problemi sa svim implikacijama itd.
draga gospodo volio bih da se varam ali mislim da je 12 i 05 .
__________________
Mi Hrvati imamo dvie narodne mane, iz kojih izvire sva naša nesreća: mi svakomu vjerujemo bez da promišljamo, i lahko zaboravljamo krivice, koje nam drugi učine.
HELIX14 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2003., 19:16   #3
Nisam ekonom ali meni sve te seme vuku na na opljackaj raju jos malo ekstra. Koja je razlika da li se autoput plati kroz porez ili placanjem njega?? Doduse preseli se trosak na one koji koriste. Ali sta bude kad se recimo bolnica tako napravi?? Ko placa zaradu privatnim investitorima??

Nekako mi se cini da je manja kamata drzavi kad se zaduzi nego sto je zahtijev privatnika za zaradom.
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2003., 19:18   #4
Jos jedna stvar. Zasto se kod nas misli da sve sto ima na zapadu treba raditi isto???
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2003., 17:24   #5
Mislim da mogu odgovoriti na vecinu od ovih pitanja buduci da radim u UK na PFI projektu i znam ponesto o povijesti toga.
Vidio sam njihov materijal sa prezentacije u HGK (nisam bio tamo) i mogu reci da mi je potpuno jasno zasto ljudima uglavnom nije sve jasno.
Prezentacije je napravljena OK, nista nisu krivo rekli ali mi sve izgleda kao "ajd da to obavimo i idemo doma"
Npr, iako je to ovdje zazivjelo prije desetak godina, ljudi uglavnom ne znaju sto je to, jos uvijek sve ne funkcionira kako spada, cak su veliki pritisci da se odustane od toga ali tesko da itko moze reci da je totalno beskorisno.
Ono sto im je falilo na prezentaciji je PoredbaZaObicanPuk, znaci nekakav pojednostavljeni model koji bi pomogao onima koji se ne zele ukljuciti u suhoparno teoretiziranje(ispricavam se onima kojima je to posao ko npr.meni) ali bi ipak voljeli znati koji je to vrag. Mijesanje sa koncesijom samo dovodi do toga da ljudi misle to je to, o tome sve znamo i... Naglasak u PFI je (bar za mene) u onome "I"=initiative
Pokusati cu prenijeti jedan opis koji je osvanuo u novinama prosli tjedan koji je i meni malo poslozio kockice:

Ovako:
Gradska bolnica u Zagrebu je npr u Sesvetama.
-Troskovi odrzavanja bolnice su 1000KN godisnje (zaboravimo jos 3 nule).
-Troskovi prijevoza hitne pomoci su 500KN (recimo da sva kola hitne iz ZG-a moraju voziti bas u tu bolnicu jer ona jedina ima pravu opremu),
-Komunalije su 600 KN,
-Place osoblja 3000KN.
Ministarstvo zdravstva je zadovljno sa bolnicom, nema nekih neocekivanih gubitaka, sve je vise manje OK

Viadukt je velika firma koja recimo zavrsava neki veliki posao, priljev kapitala i zaostataka se povecava (kao i uvjek u zadnjoj trecini posla). Kada ovaj posao zavrsi Viadukt ce imati 1000 radnika koje ce morati preraspodjeliti/otpustiti/...
Ako bi se pojavio neki novi drzavni natjecaj koji bi mogli dobiti - nitko sretniji od Viadukta!
Drzava ko drzava, troma, stvari se rade uglavnom kad voda dode do grla.

Ako se neko u Viaduktu primi olovke i izracuna da ako se nova bolnica sagradi na Jarunu (recimo da gradnja i ostalo kosta 30000KN) tada:
-Troskovi odrzavanja za prvih 15 godina su 50% manji=500KN (nova zgrada)
-Troskovi prijevoza hitne ce biti 300KN (recimo da statisticki 70% bolesnih dolazi iz zapadnog dijela grada)
-Komunalije su jeftinije 350KN (znam iz osobnog primjera)
-Place osoblja 2500KN (ne mora im se placati prijevoz...)

To se sve zbroji i podastre Vladi i ispadne da (iako nam ne treba nova bolnica) ako se sagradi nova bolnica sa Viaduktovim novcima, ako se svake godine odvaja Viaduktu samo onoliko novaca koliko se ustedjelo na razlici nove i stare bolnice nakon 20 godina imacemo sve otplaceno, stara se bolnica moze prodati, drzava nije nista izgubila vec je dobila, Viadukt je nasao posao...
Naravno mora se raspisati javni natjecaj, no buduci da Viadukt uglavnom vec ima sve pripremljeno i sve je njemu prilagodeno velika je sansa da ce dobiti posao. Ukoliko ne dobije (a drzava ipak hoce PFI) placa se vrijednost koju je potrosio za razradu PFI projekta.

Tako je to u savrsenoj verziji, naravno stvari se uvijek malo zakompliciraju
Sorry, htio sam to ukratko objasniti, malo sam se raspisao...
Perozzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2003., 20:55   #6
u tom se smjeru i ide

ja smatram da se u tom smjeru i stvari krecu...recimo do neke mjere autocesta, ali i neki lokalni projekti...no tesko da mozes sve izgraditi na taj nacin. Autocestu ne mozes tako izgraditi, jer nema sanse da ju izgradis bez ili zaduzivanja ili novca iz poreza. Cestarina jednostavno nece biti dovoljna privatnom investitoru (bar ne u pocetku). Uostalom ako je cestarina dovoljna, onda je bolje neka se drzava zaduzi sa niskom kamatom, pa neka sama ubire dobit (ako vec ima resurse - odnsono solidan kreditni rejting).

Ovaj tvoj primjer sa bolnicom je dobar, ali takvih ocitih projekata je malo. Doduse to onda najvise ovisi o privatnom sektoru da prepozna takve prilike, a drzava mora isto tako biti spremna na suradnju.

Drzava mora postati jedna moderna, brza tvrtka koja mora prepoznati kako pruziti najbolji i najjeftiniji servis svim svojim gradjanima. Mislim da ovakva suradnja sa privatnim sektorom bi bio korak naprijed.

Ako itko ima kakvih ideja na kojim bi projektima ovakva suradnja funkcionirala, samo dajte, predlozite, tek tolko radi rasprave, mozda bude zanimljivih prijedloga.

Ja bih uvijek prvo identificirao problem, i onda mozes vidjeti da li ima nacina da se problem rjesi.

Recimo problem:

zdravstvo - neadekvatna usluga, troskovi obicno iznad zadanog budgeta

skolstvo - ucenici nemaju pristup internetu

etc.

npr. sad bi bilo idealno da recimo u slucaju skolstva, dodje par kompanija koje vele, gle mi cemo opremiti svaku skolu u HR sa dvije ucionice sa kompjuterima koji ce biti dani na leasing i koji ce imati 24 sata pristup internetu. Mi cemo pokriti sve inicijalne troskove, a skole ce placati mjesecne troskove lease + pristup internetu. I recimo da sklole provedu analizu troskova i vide koliko mogu mjesecno ustediti na drugim stvarima i kolko su spremne platiti mjesecno za jedan takav projekt. ....doduse moras uzeti u obzir da bi si ove kompanije priskrbile tisuce novih i stalnih musterija, tako da bi one sigurno mogle ponuditi znantan discount...recimo da domace tvrtke poput Koncara koje sklapaju kompjutere su spremne uskociti sa opremom koja bi bila na leasing (znaci obnavljala bi se recimo svakih 3-5 godina). S obzirom da bi to pomoglo domacu industriju i to onu za koju bi drzava trebala biti vrlo zainteresirana za njezin razvoj (nove tehnologije), drzava moze recimo prenamjeniti neke subvencije onim kompanijama koje su u tom sektoru, i koje direktno potpomazu razvoj hrv. skolstva....isto tako s vremenom bi ti mjesecni troskovi bili manji, jer inicijalni troskovi prenamjene ucionica i recimo skolovanja kadrova bi se s vremenom smanjili, pa bi kompanije mogle jeftinije ponuditi usluge/proizvode.

To je naravno dosta pojednostavljeno, ko i u slucaju bolnice, ali dobro bi bilo kad bi ili vlada ili recimo privatni sektor, odnosno neka njihova krovna organizacija kao HUP, financirali i osnovali grupu ljudi koji bi se iskljucivo bavili ovakvim projektima, odnosno predlagali vladi i privatnom sektoru slicne projekte. To bi bilo u obostranom interesu.
Pajo Patak is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2003., 19:51   #7
perozz zbilja kakava je razlika da drzava to plati izgradnju??? Njoj je kredit puno povoljniji nego jednoj firmi a i nema zahtjeva za profitom. (barem nebi trebala imati).

Je da je drzava spora ali onda se nju ubrza a ne nacin kako ju izmust.
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.06.2003., 18:06   #8
AxMi

Bas to u sporosti drzave i je kvaka, PFI je nacin ne da se ubrza nego da se pokrene sa mrtve tocke. Razlika u kreditnoj mogucnosti drzave i nekih privatnih firmi se krece u rasponu od 1-2% sto i nije bas strasno.
Drzava nema zahtjeva za profitom ali ce taj profit ionako biti ugraden u krajnju proizvodacku cijenu pa je to ko da jedes cevap sa lukom ili cevap pa luk...
Gdje god bi mogla biti klasicna koncesija nema razloga (gospodarskog, ukoliko se postigne povoljan rok) da ne bude jer to ujedno oslobada drzavu potencijalnih rizika, politickih promjena koje mijenjaju neke druge stvari...
Ali, vani vise nema tako puno poslova koje drzava moze dati na koncesiju, a polako vise ni kod nas, neke stvari se zovu koncesijom ali uglavnom je vrijednost annexa koncesijskog ugovora veca od samog ugovora (primjer smijesne ponude Bouygesa za koncesiju Bosiljevo - Zadar: 50 godina uz drzavnu garanciju od 250kn cestarine po osobnom automobilu??!!!).
Najveca razlika je po meni u tome da firme same biraju poslove koji im odgovaraju i koje mogu raditi i ispod cijene.
Perozzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2003., 17:26   #9
Neznam to meni zvuci ko iskoristavanje. A da je drzava u q to se zna. Ali korumpcija nebi nestala privatnim financiranjem.
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2003., 18:03   #10
very simple

U principu tvoja teorija odnosno teorija privatnog financiranja je vrlo jednostavna. Sve se svodi na to da li privatnik moze napraviti isti projekt bolje ili jeftinije od drzave. Da bi se takve stvari dogadjale, drzavna birokracija mora biti maksimalno otvorena (davanjem svih informacija, otvoreni natjecaji, poticanjem privatnog sektora na bolju suradnju, itd.). Naravno bitan element je i borba protiv korupcije, jer inace sve pada u vodu. Ali isto tako bitan element je i da se privatni sektor pokrene sa mrtve tocke.

Evo taman kad sam spomenuo onaj primjer sa internetom u skolama, bas sam procitao da HT recimo suradjuje sa ministarstvom prosvjete i financira uvodjenje interneta u sve skole. Naravno da su i oni tu vidjeli obostrani interes. HT ce mozda pokriti pocetne troskove, i neko vrijeme financirati projekt, ali dugorocno ce uspjeti osigurati nove korisnike i stalni prihod. Mozda to nije najbolji primjer, ali osnovna ideja vodilja je da privatni sektor na neki nacin financira javni, i tu trazi svoj interes.
Pajo Patak is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2003., 20:03   #11
Aha, very simple.
Ovdje gdje sam ja stvari ipak idu lakse kod novih ideja jer "korupcije naseg tipa" gotovo da i nema (citaj svakodnevne sitne korupcije ). Krupnih stvari naravno da ima ali to su vec puno vece ribe...
HT bi mogao biti dobar ice-breaker za nesto sto lici na PFI jer ipak se radi o firmi koja ima previse toga za izgubiti i koja jos uvijek ima polu-drzavnu strukturu (obicno to spominjem u negativnom kontekstu ali ne i ovaj put).
Perozzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2003., 15:44   #12
Hehe de ti meni objasni kako to nesto ide sa horizontom u ekonomiji od 3 mjeseca??? Onda je 4 godine koje politicari imaju puno bolje.
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:31.