Kupujmo hrvatsko!

AxMi-24 cirkusant a ti mislis da je software kao SAP besplatno za sklepat?? Ma to dodje jedan cirkusant i sredi za pet minuta. Besplatno

Točno u tome je bit problema. Ideja informacijskog sustava je da nečemu služi, a ne da bude sam sebi svrha. To su odavno skužili oni koji žele da im povratak investicije (pokazatelj), što se informacijskih sustava tiče, bude čim bliže pozitivnoj nuli.

Informacijski sustav koji je danas igrom slučaja temeljen uglavnom na suvremenim informatičkim tehnologijama, ima svoju svrhu (ključna riječ je svrha). Svrha je informacijskog sustava da potpomaže nešto što se zove organizacija. Informacijski sustav u isto je vrijeme i dio same te organizacije. No organizacija nije samo informacijski sustav, već i ljudi i što je izuzetno važno tehnologija proizvodnje (želim reći strojevi, postupci, pravila, ...).
Dakle smisao postojanja info sustava (informacijski sustav čiji su temelj suvremene informatičke tehnologije) je da podupire tehnologiju rada, poslovne procese. Ni u kojem slučaju hardver i softver ne smiju biti u prvom planu (nažalost, često nije tako).

A sad o SAP-u:
1. SAP ima smisla ako firma misli napraviti reinžinjering poslovnih procesa ili ako neko osniva npr. novo poduzeće ispočetka. U tim slučajevima, organizacija će se prilagođavati SAP-u,
2. SAP nema smisla, ako firma posluje po ustaljenim pravilima i ima svoj informacijski sustav koji je bitno različit od SAP-a. U tom slučaju ako se odlučiš za SAP (kao Podravka) preostaju ti dvije mogućnosti. Prva svoju organizaciju prilagodiš SAP-u, što je skupo jer formalno moraš mijenjati sve. Druga, tražiš prilagodbu SAP-a, a to košta.

Preostaje ti još i da napraviš informacijski sustav po mjeri svoje firme. To je trebala napraviti Podravka.

Što misliš o tome?

[Lucky]

Meni bi moglo sve nekako proci ali kad je moja prehrana u pitanju onda sam tu jako oprezan.Zato se slazem sa mudricom:

mudrica kaže:

1. kupovati domće proizvode iz provjerenih izvora (kraš, podravka, gavrilović i sl.)
2. kupovati na placu, ali ne od preprodavača koji na sva uvozna smeća nalijepe "domaće"

Prema tome, kupujem hrvatsko kad god je to moguće, a naročito prehrambene proizvode.

AMEN NA TO

[AxMi-24]

Cirkusant

Ako su vec imali nesto slicno onda se slazem. Ali koliko sam ja cuo ovdje (u svedskoj barem) to se uglavnom nabavi kad se prelazi na skroz informaticki rad. Doduse i ovdje je bilo bisera naravno

Mislim da je ipak jeftinije prilagoditi gotov software nego pisati novi iz pocetka. A ipak po svemu sudeci to daje poboljsanja. Prije svega se administracija moze smanjiti. (drugo je to sto niko nikada nesmanjuje administraciju)

Istina, ali ključni element su u hrvatskim prilikama jeftini ljudi tj. jeftina kvalificirana radna snaga.
Usput, ako informacijski sustav tretiramo kao proizvod, zašto se ne bi primjenilo "Kupujmo hrvatsko" na informacijske sustave.

U biti, slažem se sa tvojim zadnjim postom.

[AxMi-24]

cirkusant kaže:
Istina, ali ključni element su u hrvatskim prilikama jeftini ljudi tj. jeftina kvalificirana radna snaga.
Usput, ako informacijski sustav tretiramo kao proizvod, zašto se ne bi primjenilo "Kupujmo hrvatsko" na informacijske sustave.

U biti, slažem se sa tvojim zadnjim postom.

Hm ima tu nes. Stos je prije svega mislim u vremenu i jednostavno previsokoj cijeni.

Za napraviti nesto sta radi ko SAP treba jako puno vremena. I ipak je ogromna razlika u cijeni ako kupis gotov pa makar ga moro nastimavat i razviti svoj.

Doduse razviti svoj mozda moze biti bezbolnije. (o ovome je bas bilo istrazivanje ovdje u svedskoj i u principu je cijena prelaska oko dva puta veca ako ne i vise nego izracunata

gle sad ovaj primjer.

plaća prosječnog hrvatskog radnika koji sudjeluje u projektu informacijskog sustava je oko 10 puta manja od plaće nekog iz npr. V. Britanije, SAD, ... S obzirom da projekti traju više od godinu dana, znači da u cijeni projekta značajnu ulogu igraju izdaci za plaće radnika. Ako sad primjeniš metodu linearnog programiranja na izdatke (jedna kategorija su plaće a druga kategorija je cijena hardvera i softvera) i to na stvarne podatke, začas ti postane jasno koliki utjecaj ima niska cijena rada na troškove projekta u cijelosti. Baš zato što projekti traju duži vremenski period.

Ajd bok!

[AxMi-24]

Meni se cini da si malo pretjerao pojednostavljenje problema. (naprimjer samo trazenje bugova moze kostat ko pere kajgana a to je uglavnom obavljeno u SAP:u i sl).

Ali za manja poduzeca kojima SAP nedonosi bas nesto se potpuno slazem da je lakse i jeftinije napraviti sam svoj sistem.

[Garovix]

u zadnje vrijeme sve više slovenaca kupuje u hrvatskoj...klopu još ne, iako je tu negdje, ali tehničku robu, odjeću, to da...

mislim da se ne radi o nikakvoj svijesti, nego čistoj lovi...di je jeftinije, tu se kupuje...kao primjer može poslužiti begros...zatvoren već dugo, dok svakodnevno gledam slovence kak mi otežavaju povratak doma...njihovi carinici prije nisu kontrolirali ulaz u zemlju, sad da...i tak, "kolo sreće uokoli, vrtjeti se ne pristaje"...

mislim da nije u redu očekivati od ljudi da kupuju lošije za veće novce...nebi me bog natjerao da kupujem kraševe mliječne čokolade, kad su drvene u usporedbi s milkom npr...

ima, dakako, i stvari koje su domaće, a bolje i jeftinije, ali malo u ukupnom broju artikala na našem tržištu...tek sam od zadnjeg pojeftinjenja benzina počeo tankati u hrvatskoj, jer mi je razlika zanemariva pa 'ajde...

u mjesec dana se možda bitno ne osjeti, ali na deset godina ispada ogromna lova koju popušimo zbog neodgovorne kupovine (polazim od sebe)...i dok je hrvatima automobil na prvom mjestu prioriteta, nebu se niš pomaknulo na bolje...i to je pravi problem, a ne majoneza ili sir...

posto zivim vani, kad dodjem doma kupujem hrvatske proizvode (samo one kvalitetne) malo iz patriotizma a malo zbog toga sto mi fale.

Naravno i ovdje vani uspijem kupiti vegetu, eventualno franck kavu ili kraseve cokolade.

Htio bih reci da nije istine da su kraseve cokolade losije od milkinih....to je stvar ukusa. Meni su milke preslatke, a kras je bas takav "drveni" dobar....

Ja mislim da bi covjek trebao kupovati kvalitetno (ili jeftino). A nase kompanije trebaju pronaci nacina da povecaju izvoz. Mislim da ako stvarno zelimo pomoci hrvatskom trgovinskom deficitu kratkorocno, ovaj mjesec, godinu, onda bi trebali prestati kupovati nove aute. Znam da je to nerealno za ocekivati, ali cuj u puno slucajeva ljudi kupuju aute a uopce im ne trebaju. U zagrebu imas solidan javni prijevoz, a za jedanput godisnje ici na more mozes i avionom/autobusom....

Drugi nacin na koji mozemo pospjesiti trgovinski deficit je da vezemo brodogradnju na vise hrvatskih kooperanata, a ne da je 40 ili 50 posto broda proizveden od uvoznih materijala/dijelova. Doduse to je lako reci, ali u praksi je vjerovatno tesko ostvarivo. Isto tako turizam treba vezati na hrvatske proizvodjace - hoteli, apartmani neka se opremaju hrv. robom, hrv. prehrambenim proizvodima...jer to je direktni izvoz.

U principu, dugorocno, moramo gurati i razvijati mali privatni sektor. To je cijela mudrost, jer oni jedini mogu eliminirati nekvalitetu i nepotrebne troskove, te mogu generirati jaci rast. Ako cemo plasirati povoljne kreditne linije malim privatnicima, ako cemo vezati nase edukacijske ustanove na takve kompanije, tako da im budu direktan servis, neka im prodaju know-how i prave kadrove, ako cemo dati maksimalnu podrsku izvoznicima kroz hrv. EXIM banku (HBOR) onda cemo dugorocno biti ok, i trgovinski deficit ce se smanjiti.

[Ame®icano]

Akcija "Kupujmo hrvatsko" uopste nije losa ideja za podsticaj domace proizvodnje, ali ne vidim da ce donijeti neku veliku korist, osim u pocetnoj euforiji uticanja na svijest domacih kupaca.

Naravno, mene niko ne moze natjerati da kupujem ono sto mi se ne dopada, bez obzira da li je jeftinije ili ne. Kupce se privlaci prije svega kvalitetom i cijenom proizvoda. Koja je svrha akcije "kupujmo hrvatsko" ako kvaliteta ili cijena (ili oboje zajedno) nisu konkurentni stranim proizvodima?

Osobno i ovdje u US kupujem neke nase proizvode na koje sam doma jednostavno navikao. Zalosno je samo da osim prehrambenih proizvoda, nema mnogo vise da se ponudi. Dakle, da li ta akcija ima smisla, ako ponuda nije dobra ili ako bar nije kompetitivna stranoj? Meni nije zao dati duplu cijenu za Moto ili Jadro, Domacicu ili Vegetu jer znam sto time dobivam i da time pomazem nase firme, ali nekada to cinim samo zato da bih kupio nas proizvod jer je nas, a ne zato sto je neophodno bolji. Da li bi vi kupovali recimo Milke da nisu dobre ili ste spremni, da recimo date i 10% vise za Milkinu cokoladu, jer toliko vise i vrijedi u odnosu na nasu?

[nologo385]

Kupujem uglavnom domaće, ali ne zato kaj je domaće nego zato što je kvalitetnije ili jednako kvalitetno.
Podravka juhe su mi bolje od Maggi
Dorina sa bademima i voćem mi je bolja od iste milke (iako baš sama čokolada je bolja kod milke)
Domaće mineralne su 15x pitkije od uvoznih,
Isprobano - ner osjećam, razliku između barilline tjestenine i Šibenske, pa uzimam domaće. Zvijezda mi je ukusnija od Thomyja...
Nikad ne uzimam domaću robu koja mi ne odgovara.
Kada procjenim da su kvaliteta i cijena tu negdje, uzmem domaće ili od manjeg proizvođača. Iz tog razloga preferiram Dionu Konzumu, iako je Dionin dučan - blast from the past - zlatne osamdesete. Na koncu, moj nick sve govori.

Inače Kaj se tiče SAP-a, pouzdano znam da ogromni većinu njihove radne snage čine ekonomisti, a kompanija tvrdi da su njihovi razrađeni modeli upravljanja poduzećem optimizirani, te svima savjetuju prijelazak na njih. Nije to sam'tak u jednu kompaniju veličini Podravke uvesti jedinstveni e-biz/e-commerce sustav dostupan dobavljačima preko interneta, skalabilan, kompatibilan...

neznam kako da si protumačim:

Inače Kaj se tiče SAP-a, pouzdano znam da ogromni većinu njihove radne snage čine ekonomisti, a kompanija tvrdi da su njihovi razrađeni modeli upravljanja poduzećem optimizirani, te svima savjetuju prijelazak na njih. Nije to sam'tak u jednu kompaniju veličini Podravke uvesti jedinstveni e-biz/e-commerce sustav dostupan dobavljačima preko interneta, skalabilan, kompatibilan...

U kojem smislu koristiš riječ uvesti? Ako uvesti znači projektiranje + analiza + uvođenje, onda ću ti odgovoriti. Ako uvesti znači sam proces uvođenja, mislim da nemam ništa za dodati.

Dan!

Ne znam dali se varam, ali čini mi se da u Gavrilovički ima više soje nego mesa, kao da je prije bila bolja.

[Noćobdija]

Kvaliteta stranih proizvoda je često upitna, i to iz razloga jer smo manje vrijedno tržište od nekih stranih tržišta. Nama uvaljuju robu koja super izgleda, ali ne bi mogla proći kod njih doma. Nekvalitetnih viškova se rješavaju na našem i drugim istočnim tržištima. Inače, ta fama o tome da je sve sa zapada kvalitetno, a domaće je sranje polako se ispuhuje sama od sebe. Sjećam se vremena kada smo skupljali pikse od cole i fante kao da su ne znam kakvo čudo. Danas, i to sve češće, domaći proizvodi imaju jednako dobar dizajn i marketing, tako da neki izgleaju dosta svjetski i moguće ih je zamisliti kao proizovde na policama dućana u Njemačkoj, Francuskoj i drugdje. Općenito, raduje me primjetan porast kvalitete dizajna i marketinga domaćih proizvoda. Štoviše, ponajbolje reklame su baš iz radionica hrvatskih marketinških agencija.

[Ame®icano]

by Noćobdija
Kvaliteta stranih proizvoda je često upitna, i to iz razloga jer smo manje vrijedno tržište od nekih stranih tržišta.

Proizvodjacima je svako trziste gdje se njihov proizvod prodaje jednako vrijedno. Cijenu proizvoda odredjuju troskovi proizvodnje, marketinga, distribucije i kolicine prodaje. Nemam nista protiv favoriziranja domaceg proizvoda, ako je on konkurentan ili bolji od stranog. Medjutim, akcija "kupujmo hrvatsko" mi se cini vise kao pritisak na svijest ljudi sa ciljem da se prikrije nesposobnost nekih domacih proizvodjaca da pariraju stranim. Zato podrzavam slobodu trzista i cijena, pa neka kupci sami odluce sto im najvise odgovara, kako kvalitetom, tako i cijenom.

Ame®icano, slažem se sa tobom što se prethodnog posta tiče.

Nego, zanima me što vi mislite pod kvalitetom, budući da se mnogo spominje baš kvaliteta i moglo bi se reći da predstavlja kritični elemet kod odabira proizvoda.

Kako vi doživljavate kvalitetu? Što je to kvaliteta proizvoda kojeg kupujete?

[Maxxy]

Kvaliteta? Npr, popijes gajbu Karlovacke i drugi dan ne znas gdje ti je glava, a gdje s***k. Onda popijes gajbu neke strane, i imas samo sracku drugi dan

[Noćobdija]

Velike multinacionalne korporacije znaju da s potrošačima na zapadu nema zajebancije. Antimonopolske i potrošačke udruge su moćne organizacije i reagiraju brzo i s velikim publicitetom onda kada se ljudima prodaju muda za bubrege. Ovdje, to još nije slučaj, i cijeli taj sustav koji treba štiti interese potrošača tek se gradi (Zakon o zaštiti potrošača se je porodio nakon višegodišnjih muka, tek prije mjesec dana).
Zato je i moguće npr. da su svi moji prijatelji koji su kupili Siemensove mobitele ovdje u HR suglasni u tome da su ti aparati smeće. Uvijek neki klinac na njima ne valja. Ili je softver kriv ili je nešto krepalo u njemu... Isto tako npr. Arielov prašak za pranje rublja nije jednakog sastava kao onaj koji prodaju na zapadu. Razlika je u tome što je ovaj koji nama prodaju jeftinije proizvesti. Ima i drugih takvih primjera koje mogu objasniti samo tako da nam izvoze ono što ne mogu prodati kod sebe doma - reklo bi se roba s greškom. Renault Clio koji sam ima nedugo kupio (proizveden u Francuskoj, ne Sloveniji), trošio je ulja skoro koliko i goriva - više od pola litre ulja na 1000 km (mašina 1.2). Zaključno, ne generalizaram da je to tako uvijek, ali da toga ima - ima.

[banderas]

Moram priznat da mi porijeklo proizvoda nikad nije bio neki osobito bitan podatak, a kamoli kriterij. Ne mislim s proizvodom razgovarat nego ga koristit
U teoretskom slucaju kad bi se nasla 2 potpuno ista proizvoda, iste cijene i kvalitete od kojih je 1 strani a drugi domaci, onda bih kupio domaci, ali to je ionako moguce samo u teoriji.

[presvetli]

Godinama kupujem domaće proizvode gdje god je to moguće.

Kada je riječ o prehrani, gotovo 95% onoga što kupujem je domaće. I zaista mislim da je i bolje, s izuzetkom nekih nedomaćih delicija ili vrhunskih vina.
Naravno, kod odjeće omjer više nije tako visok, ali kad god postoji alternativa, domaći će uprihoditi. To je zakon. Tu je omjer 30-tak % za domaće.
Kod proizvoda tehnološke branše, naravno da je zastupljenost najmanja, ali siguran sam da tamo gdje postoji proizvedena alternativa da bih procijenio mogućnost da ostavim novce domaćem proizvođaču. Primjerice, plovilo ili notebook slagan kod Končara. Ovdje je omjer naravno preteško procijeniti, ali je vrlo malen.
Kod namještaja, nažalost kod kuće ne postoji proizvođač koji bi zadovoljio zahtjeve, međutim, kad kupujem majci namještaj gledam da bude domaći.
Kozmetika i slične kategorije,.. ovdje uglavnom dominiraju stranci, s time da prednost dajem Beiersdorfu ili nekom neameričkom proizvođaču, budući da američke proizvode ne kupujem, ili bolje reći, kupujem ih jedino kad nema ama baš nikakvog drugog izbora. Tu se najgore osjećam kupujući Ariel, jer zaista nisam uspio pronaći deterđent koji bi bio bolji.
Zbog sličnog razloga prestao sam koristiti žvakače gume, jer primjerice u Zagrebu ćete teško kupiti žvakače, a da im proizvođač nije Wrigley.

Kada je riječ o korištenju usluga, stvari su donekle drugačije i tu prvenstveno do izražaja dolazi poslovnost, brzina i kvaliteta usluge, tako da ovdje nažalost često puta profitiraju stranci, bilo oni stranci preko granice ili domaće kompanije u vlasništvu stranaca koje sa sobom donose know-how i razinu usluge.
Zato mi se čini da upravo ovdje domaća uslužna djelatnost, a to je širok pojam, od turizma, preko trgovine do servisa, ima najviše prostora za poboljšanje, međutim i zaista mnogo posla na tome.