Nuklearka u Hrvatskoj

[zoks]

McGrubi kaže:

nope

našla sam samo podatak da jedna agencija je za to zadužena

znaš li ti?

Otpad iz Krškog je još uvijek u krugu NE.

Otpad iz bolnica i znanstvenih ustanova skladišti se usred Zagreba, dakle na najgušće naseljenom dijelu Hrvatske, jer se ne možemo dogovoriti gdje bi se to odlagalo a da svima bude pravo.

Da ne zaboravimo ono što gomila Plomin, TE na ugljen, koja se ozbiljno planira "pojačati" jer nešto mora nadomjestiti NE.

[RIMOR]

McGrubi kaže:

ima
ne znam točno kako su došli baš do tih brojeva (1,6 i 1,8)

U vezi faktora sigurnosti za pojedine potresne zone, jedan stari statičar mi je ispričao zgodnu anegdotu.

Nakon drugog svjetskog rata većina propisa u Jugoslaviji nastajala je na osnovu Sovjetskih propisa. No većina SSSR-a je 8. potresna zona, dok 9. imaju uglavnom samo na Kamčatki. Tako su kod njih propisi za 8. zonu bili 1,6 no za 9. su bili ogromni, navodno 3,6!
No kod nas ima puno 9. zone i uz takav faktor sigurnosti bilo bi preskupo išta graditi.

Tako se komisija koja je odlučivala o tim stvarima našla u problemu.
Gledali su se međusobno...
"A šta ćemo sad?"
"Ajmo pola."
"Tko je za?"

I eto koeficijenta od 1,8

[red_shrike]

To je istina oko cijena izrade. Moja zgrada je napravljena '81 i po tako visokom standardu da su čak i pregradni zidovi napravljeni od ojačanog armiranog betona. Pokušaj bušenja jedne rupe sa hoby betonskom bušilicom i jeftinim svrdlom vam završava tako da bušilica zbog opterećenja krepa, ali samo ako dotično svrdlo ne pukne prije (tipično dođe do crvenog usijanja i onda pukne). Rupe možete bušiti samo sa profi bušilicama (hilti, metabo,..) i svrdlima za po komadu >100kn i to ne uvijek (u tom slučaju se samo vrti na mjestu i ostaje crveno ali ništa ne krepa ili pukne). Cijena te zgrade po kvadratu izgradnje je nekoliko puta veća nego što je bilo koji stan danas na prodaju, oće reći, izrada je komercijalno neisplativa. Ono što ja nisam nikada saznao jest zašto je netko napravio zgradu TAKO čvrstom (nisam siguran da želim znati).

[RIMOR]

Jes' da je offtopic ali...

Moja zgrada je također iz '81, no kod mene su samo nosivi zidovi od betona. Jesi siguran da se kod tebe radi o pregradnim zidovima? Obično ako zid nosi, onda je beton.
Pregradni se ne rade od betona ne zbog cijene, već zbog komplikacije izvedbe instalacija u tim zidovima, te zbog toga što bi takvi zidovi oslabili statiku zgrade. Znam da zvuči čudno, no na zgradama se i da hoćeš ne smije sve živo betonirati jer beton "navlači" silu na sebe i ako ju ne može predati dalje, puca.
Slučaj koji opisuješ sa bušilicom imao sam i ja prije desetak godina kada sam htio nešto pričvrstiti za zid. Pola sata teške patnje za jednu rupu. Svrdlo crveno, napredak nikakav.
No problem je u bušilici. Betonski zidovi se buše sa udarnom bušilicom. Kad sam kupio takvu (ne preskupa investicija) taj isti zid sam bušio kao kroz sir, ali bez pretjerivanja.

[red_shrike]

RIMOR kaže:

Jes' da je offtopic ali...

Moja zgrada je također iz '81, no kod mene su samo nosivi zidovi od betona. Jesi siguran da se kod tebe radi o pregradnim zidovima? Obično ako zid nosi, onda je beton.
Pregradni se ne rade od betona ne zbog cijene, već zbog komplikacije izvedbe instalacija u tim zidovima, te zbog toga što bi takvi zidovi oslabili statiku zgrade. Znam da zvuči čudno, no na zgradama se i da hoćeš ne smije sve živo betonirati jer beton "navlači" silu na sebe i ako ju ne može predati dalje, puca.
Slučaj koji opisuješ sa bušilicom imao sam i ja prije desetak godina kada sam htio nešto pričvrstiti za zid. Pola sata teške patnje za jednu rupu. Svrdlo crveno, napredak nikakav.
No problem je u bušilici. Betonski zidovi se buše sa udarnom bušilicom. Kad sam kupio takvu (ne preskupa investicija) taj isti zid sam bušio kao kroz sir, ali bez pretjerivanja.

Je, recimo, armirani beton između dvije spavaće sobe. Jedini koji nisu betonski su između kupaone i WC-a i kuhinja. Što se tiče bušilice, izuzetno se teško buši i sa čekićem a ovaj slučaj koji sam opisao je bio upravo takav: čekić + bušilica.
Ovo sa zgradom sam spomenuo smislu koliko bi koštalo graditi objekte da mogu izdržati izuzetne sile/stresove/radijaciju/... Primjerice, u zgradi je i atomsko sklonište za koje su mi rekli da košta samo kao pola čitave zgrade (iako jedva stane 30 ljudi).

[MrBlc]

red_shrike kaže:

To je istina oko cijena izrade. Moja zgrada je napravljena '81 i po tako visokom standardu da su čak i pregradni zidovi napravljeni od ojačanog armiranog betona. Pokušaj bušenja jedne rupe sa hoby betonskom bušilicom i jeftinim svrdlom vam završava tako da bušilica zbog opterećenja krepa, ali samo ako dotično svrdlo ne pukne prije (tipično dođe do crvenog usijanja i onda pukne). Rupe možete bušiti samo sa profi bušilicama (hilti, metabo,..) i svrdlima za po komadu >100kn i to ne uvijek (u tom slučaju se samo vrti na mjestu i ostaje crveno ali ništa ne krepa ili pukne). Cijena te zgrade po kvadratu izgradnje je nekoliko puta veća nego što je bilo koji stan danas na prodaju, oće reći, izrada je komercijalno neisplativa. Ono što ja nisam nikada saznao jest zašto je netko napravio zgradu TAKO čvrstom (nisam siguran da želim znati).

Meni ovakav opis zvuči kao da ne znaš bušiti. Kad je malo tvrđi materijal i/ili jeftinije - lošije svrdlo, ljudi instiktivno jače upiru, što je u takvoj situaciji kod udarne bušilice kontroaproduktivno - udar bušilice se priguši pa sporije buši, trenje poveća pa se svrdlo jače grije, a što se svrdlo jače grije, to se brže tupi (može se čak glava kao na zakovici stvoriti ako se pretjera), a to opet zatvara začarani krug.

[jsosic]

red_shrike kaže:

Je, recimo, armirani beton između dvije spavaće sobe. Jedini koji nisu betonski su između kupaone i WC-a i kuhinja. Što se tiče bušilice, izuzetno se teško buši i sa čekićem a ovaj slučaj koji sam opisao je bio upravo takav: čekić + bušilica.
Ovo sa zgradom sam spomenuo smislu koliko bi koštalo graditi objekte da mogu izdržati izuzetne sile/stresove/radijaciju/... Primjerice, u zgradi je i atomsko sklonište za koje su mi rekli da košta samo kao pola čitave zgrade (iako jedva stane 30 ljudi).

Da pogodim, vojna zgrada?

[red_shrike]

Jok, nisam jedini kojem se ovo dogodilo. Svi imaju sa tiem problema, amateri i profesionalci zidari-bauštelci. U stvari, armatura je napravila više problema nego samo bušenje rupa. Primjerice, wlan (bežični net) ne radi jako dobro u zgradi. Recimo između dnevnog boravka i moje sobe ne prolazi signal (jedva jedna crtica na fizičkih tri metra i jedan takav zid)... pa si vi mislite. Zato vam ovo pišem preko 30 metara dugog žičanog LAN kabla

[dindu]

Ne znam je li netko u ranijim postovima spominjao rezerve fisijskog goriva, ovdje je zgodan prikaz
Radi se o tome da prema potrosnji iz 2000. iskoristivih zaliha (ne racunajuci prakticki beskonacnu zalihu u nekonvencijalnim izvorima) ima za ~75 godina. Uzme li se u obzir povecanje broja NE, dakle i povecanje potraznje, za ocekivati je znacajan porast cijene fisijskog goriva. Uz to, gradnja NE od prvih dozvola traje preko 10 godina. A to je u drzavama koje vec imaju iskustva te razvijenu legislativu i praksu u tome podrucju. Hoce li se hrv NE isplatiti u 30-ak godina sve skupljeg rada? Cisto za usporedbu, Slovacka ima NE program od 1958. Malogradjanski komentari o tome kako su u Hrvatskoj svi korumpirani i hercegovackim poduzetnicima koji kradu su cisti debilizam buduci da nuklearke gradi mali broj specijaliziranih kompanija a ne Ante i Jožek s baustele.

[red_shrike]

UH, količina dostupnog goriva ovisi i o tipu reaktora. breeder rekatori, tj.- gorivo za takve reaktore je efektivno neograničeno.

[dindu]

Da, ali kod nas se vjerojatno ne bi gradio takav tip reaktora. Uostalom na svijetu je samo jedan funkcionalan koliko vidim. Da me ne shvatite krivo, gledam cisto ekonomski, sto se tice sigurnosti NE, u to nemam sumnje.
Ostaje pitanje gubitaka prilikom transporta energije. U tom aspektu opet NE ima nepovoljan centralizirajuci polozaj.

[jsosic]

Offtopic, nije o nuklearnim reaktorima, ali cisto da se vidi koliko su vjetroparkovi promasena investicija:

http://toryaardvark.com/2011/11/17/1...es-in-the-usa/