Koliko košta informatizacija države/društva?

[Janos]

Suvremena državna uprava itekako treba one koji radi za 10.000 kuna. Hrvati će se još morati naučiti da stručnjaci koštaju.

U državnoj upravi SAD najeveču plaču ima predsjednik, a ostali manje,
i to nisu najbolje plačena mjesta.
Nigdje na svijetu u normalnoj državi plače u upravi nisu velike.
Tako treba i kod nas nisu problem plače,

[Vojky]

Janos kaže:

U državnoj upravi SAD najeveču plaču ima predsjednik, a ostali manje,
i to nisu najbolje plačena mjesta.
Nigdje na svijetu u normalnoj državi plače u upravi nisu velike.
Tako treba i kod nas nisu problem plače,

Pa ja nisam ni rekao da je plaća od 10.000 kuna velika. Makar, kada netko plače, onda to jest problem.

Ako ćeš već oko Amerike, tamo se u rad u javnom sektoru vezuje dobro zdravstveno osiguranje (koje nekome u realnom sektoru pojede dobar dio prihoda), mogućnost plaćenog školovanja i za Američke standarde prilično dugog godišnjeg odmora. Dakle, neke stvari koje nisu u neto plaći. Vani su plaće u javnom sektoru za ista mjesta često 20-30% manje nego u realnom. Ovdje će šef informatike ili stručnjak za EU-projekte u realnom sektoru dobiti 200-300% više nego u javnom i naravno da javni sektor nema stručnjake koji im trebaju. Tj. ima ako uzme vanjske, ali onda se to plaća nekoliko stotina eura na dan i svi zadovoljni. Ministar jer mu ne dira stavku za plaće, a i stručnjak jer je plaćen debelo više nego da je zaposlen u javnom sektoru, a i građani zadovoljni jer postoji uravnilovka.

Konkretno, u nekom većem ministarstvu, gdje IT-može imati odjel, načelnik će imati 6200-6400 kuna, a u informatiziranoj firmi s 1000 zaposlenih, recimo nekoj banci, osiguranju ili sličnom sustavu koje se može usporediti s ministarstvom, šef IT-a će imati 20.000 kuna i puno bolje radne uvjete (službeni auto, mogućnost usavršavanja i slično). Čak i u ne IT-orijentiranoj firmi će imati oko 15.000 kuna.

Čovjeka koji zna upravljati IT-sustavom od 1000 korisnika, slično kao i čovjeka koji zna s EU-fonodovima, čovjeka koji zna dobiti spor na sudu i tako dalje - jednostavno nećeš dobiti za 6400 kuna. Možeš se postaviti na trepavice, pričati kako imamo 300.000 nezaposlenih i uvjeravati sve ostale kako eto stručnjaka kod nas na sve strane - ali ljudi koji zaista znaju posao, imaju reference i popis projekata koje su napravili, jednostavno rade za veće novce čak i sada u sred krize. Štoviše, neke od njih sada i najviše trebaju u firmama, pa ih traže i primjereno plaćaju.

[starks]

Janos kaže:

U državnoj upravi SAD najeveču plaču ima predsjednik, a ostali manje,
i to nisu najbolje plačena mjesta.
Nigdje na svijetu u normalnoj državi plače u upravi nisu velike.
Tako treba i kod nas nisu problem plače,

A tko od navedenih ima veće plaće...CEO-ovi

Nije istina da je uprava slabije plaćena u bilo kojoj razvijenoj državi...od radnih mjesta iste razine...kod nas je VSS u upravi ispodprosječno plaćen...

Vani je to razina koju je Vojky opisao...

SLobodno kreiranje plaća je u lokalnim sredinama,županijama i javnin firmama...kao i privilegije....i u još nekim tijelima...no tu se često radi i o dupliranim tijelima...ali najveći problem su namješteni poslovi

No kada si već spomenuo predsjednika a ja mogu proširiti i na kongresmeneme i senatore,visoke časnike a možemo ići i na lokalnu razinu gdje imamo raznorazne guvernere..NJihove plaće su dosta velike ali još veći su im honorari za knjige i predavanja jednom kada završe karijere...da ne govorimo
o lobističkim honorarima....



Uprava usmjerava cijela područja,izrađuje poticaje,mjere za razvoj cijelih grana,a to je iznimno zahtjevan posao(kod nas pod državnim službenikom smatraju štambiljaše a ima tu puno složenijih poslova)...u biti i gdin bankar Franjo Luković je izjavio da Vlada/Država treba razviti realni sektor...cijeli rast koji smo postigli zadnju dekadu je išao na račun zaduživanja javnog sektora...a netko je to loše planirao ili pod nečijim utjecajem...mogao bih navesti mnogo primjera
Danas sam čitao raspravu o javnom sektoru u VJesniku...
Mislim da je smiješno da Vjesnik kao primjer besmislenog subveniconiranja uopće razglaba i navija za rezove u javnom sektoru,a u biti svi koji traže promjene uglavnom traže da se ulaže u njihvoe sektore ili čak firme..
Ja bih rezao klijentelizam...a to je šira stvar...
Kada pričaš sa poduzetnicima koji stvaraju nekakve vrijednosti svi kažu da treba ulagati u područja koja donose brz povrat...Nitko nije protiv državnih investicija ili za smanjenje potrošnje već za drugačiju strukturu ulaganja....
Mora postojati najprije plan ulaganja pa nekakva kontrola provedbe i onda metrika kvalitete ulaganja...

[dr.Bojler]

Vojky kaže:

....I ne vjerujem u Linux / Open Office rješenja na krajnjim korisničkim računalima. Podržavam ih kao moguće rješenje tamo gdje rade profesionalci - na serverima.

Ja sam u svojoj firmi tu dilemu jednostavno presjekao. Windowsi ostaju kao OS - nema se vremena za učenje iz početka, rekonfiguriranje mreže, hardwarea... no sve ostalo - Open source.

Bilo je grintanja na Open Office (danas je u igri njegov osjetno kvalitetniji naslijednik - Libre Office) no, to smo lako riješili - tko želi Microsoft Office neka si ga kupi od vlastite plaće. I više nitko ne grinta a radi se svakodnevno, već godinama i bez problema.

Nevolja je u prejakom MS lobiju i glupavoj državi prepunoj korumpiranih činovnika koji o samoj problematici IT-a nemaju blagog pojma iako su oni ti koji vrše odabir i to na svim nivoima, od gradskog poglavarstva do ministarstva znanosti.

Nadalje, u školama se ne uči obrada teksta već rad u MS Wordu, ne uči se izrada spreadsheeta već rad u Excelu. Dokle to ide vidi se već samim time koliko se korisnici zabezeknu na novim inačicama vlastitih aplikacija. O koji li je samo cirkus bio prelaz sa Officea 2003 na 2007.

Čak ni u Varaždinu budući programeri ne uče projektiranje SQL baza podataka (a to je još davno do u detalje definirao IBM) već rad u MS SQL-u... a upravo takvi su i napravili famoznu e-Maticu. S druge strane, vidjeh neke stvari koje su ljudi napravili u kombinaciji Linux/PostgreSQL/Mozzila - za nevjerovat kako to brzo i moćno radi.

Da se sva lova koja je velikodušno prelivena u džepove Gatesa i ekipe usmjerila u domaću informatiku temeljenu na što više Open Sourcea i njome financirala edukacija, razvoj, projekti... gdje bi nam bio kraj. Ovako postajemo fah idioti.

A evo i zanimljivog primjera: kada je svojedobno peruanska vlada objavila kako će zbog neimaštine preći na Open Source brže bolje su im uletili gatesovi dečki na čelu sa američkim ambasador u stilu "We have offer you can't resist".

[dr.Bojler]

E da, zaboravih da treba obaviti i malo zbrajanje:

X tisuća računala u svim segmentima državne uprave + Y tisuća računala u županijskim i lokalnim službama + Z tisuća računala u školama, fakultetima....

Čak i da sve to, u osnovnom paketu Win + Office, Gates daje za 50 USD po paketu (a nije već uzima puno više) trošimo enooooormne novce. Skuplja pita nego tepsija.

[Vojky]

dr.Bojler kaže:

Ja sam u svojoj firmi tu dilemu jednostavno presjekao. Windowsi ostaju kao OS - nema se vremena za učenje iz početka, rekonfiguriranje mreže, hardwarea... no sve ostalo - Open source.

Tvoja firma, tvoja sloboda... Za ostalo postoje procjene. Microsoft često treba minimalno održavanje, a održavanje je danas prilično skupa kategorija. I Microsoft često mogu održavati korisnici sami.

Kada u privatnim firmama i kućama Linux bude većina - onda će biti i u državnoj upravi, jednostavno. Nisu privatnici blesavi što plaćaju licence, a imaju "besplatnu" inačicu. Jedna jedina pogreška radi nekompatibilnosti tablice s nekom ponudom ili financijskim izvještajem može koštati više nego cijele godišnje licence za firmu. I pitanje operativnog sustava je manje-više među zadnjima kada se radi informatizacija. Isto kao što je pitanje modela lokomotive među zadnjima koja se odlučuju kada se razmišlja o nekom prometnom pravcu.

A glede škola, one trebaju učiti mlade one operativne sustave i programe koji će im dalje u životu najviše koristiti, tj. koje traže poslodavci. Ostalo je alternativa, tko želi.

[Lucius C]

Vojky kaže:

Tvoja firma, tvoja sloboda... Za ostalo postoje procjene. Microsoft često treba minimalno održavanje, a održavanje je danas prilično skupa kategorija. I Microsoft često mogu održavati korisnici sami.

Kada u privatnim firmama i kućama Linux bude većina - onda će biti i u državnoj upravi, jednostavno. Nisu privatnici blesavi što plaćaju licence, a imaju "besplatnu" inačicu. Jedna jedina pogreška radi nekompatibilnosti tablice s nekom ponudom ili financijskim izvještajem može koštati više nego cijele godišnje licence za firmu. I pitanje operativnog sustava je manje-više među zadnjima kada se radi informatizacija. Isto kao što je pitanje modela lokomotive među zadnjima koja se odlučuju kada se razmišlja o nekom prometnom pravcu.

A glede škola, one trebaju učiti mlade one operativne sustave i programe koji će im dalje u životu najviše koristiti, tj. koje traže poslodavci. Ostalo je alternativa, tko želi.

Ja imam malo drugačije iskustvo. Naime kada me netko zove radi nekakvog sr*** najviše se radi o Microsoft sustavima.

Nekompatibilnosti će biti tako dugo dok god se dopušta jaki monopolizam Microsofta, počevši od toga na čemu se djecu u školama učiti raditi na računalu. Na kraju krajeva postoji standard za dokumente koji je otvoren i kojeg bi se svi trebali pridržavati. Svi ga se i pridržavaju osim naravno Microsofta koji uporno gura svoj standard a položaj mu to omogućava. Što je najgore nekompatibilnost se javlja čak i među dokumentima koji su pohranjeni u različitim verzijama Officea.

[Vojky]

Lucius C kaže:

Ja imam malo drugačije iskustvo. Naime kada me netko zove radi nekakvog sr*** najviše se radi o Microsoft sustavima.

Pokušaj jednom raditi održavanje na sustavu od 3-4.000 računala, bez npr. automatskih updatea koje ima Microsoft. Ili da ti se raspe operativni sustav u Blatu na Korčuli ili u Srbu, koliko ljudi ima tamo koji dobro znaju tvoju instalaciju Linuxa? Nadalje, tko će ti jamčiti update Linuxa na nove verzije hardvera, onako ugovorno, s nekom bankarskom garancijom? Nije bez veze da se Linuxom bave najbogatije države ili one s iznimno jeftinom radnom snagom - jednostavno imaju para za eksperimentiranje ili imaju puno jeftinih ljudskih resursa, jer ti trebaju prilično jake distribucije, a takve opet nisu besplatne.

Lucius C kaže:

Nekompatibilnosti će biti tako dugo dok god se dopušta jaki monopolizam Microsofta, počevši od toga na čemu se djecu u školama učiti raditi na računalu. Na kraju krajeva postoji standard za dokumente koji je otvoren i kojeg bi se svi trebali pridržavati. Svi ga se i pridržavaju osim naravno Microsofta koji uporno gura svoj standard a položaj mu to omogućava. Što je najgore nekompatibilnost se javlja čak i među dokumentima koji su pohranjeni u različitim verzijama Officea.

A čuješ, svijet nije baš u potpunosti pravedan, a lov na vjetrenjače ti neće niti jedan CEO slušati. Ako pošalješ poslovnom partneru izračun koji dovede do greške kod čitanja, jer si nadobudno pisao u otvorenom standardu, a ne u Excelu, prvi puta ćeš dobiti opomenu, a nakon drugog puta ćeš teti na Zavodu za zapošljavanje objašnjavati kako je svijet nepravedan jer si poštivao standard i popio otkaz. Jedna nekopatibilnost jednostavno može više koštati nego cijele licence s korporativnim popustom.

Problem dosta linuxaša je što ne gledaju sliku IT-a u sustavu s 2000-3000 korisnika, na recimo 100 ili 150 lokacija, a uz prosječnog korisnika koji ima preko 50 godina i srednju stručnu spremu te negdje 2-3 profesionalna informatičara na sve to.

I opet - to je pitanje zadnje na redu.

[dr.Bojler]

Vojky kaže:

Microsoft često treba minimalno održavanje, a održavanje je danas prilično skupa kategorija. I Microsoft često mogu održavati korisnici sami.

Mooolim? Ja sam IT već 20 godina pa si dajem slobodu procjene, odnosno, stava da je navedeno čista nebuloza.

Vojky kaže:

Kada u privatnim firmama i kućama Linux bude većina - onda će biti i u državnoj upravi, jednostavno. Nisu privatnici blesavi što plaćaju licence, a imaju "besplatnu" inačicu. Jedna jedina pogreška radi nekompatibilnosti tablice s nekom ponudom ili financijskim izvještajem može koštati više nego cijele godišnje licence za firmu.

Nije istina. Država je najveći generator MS monopola. Do kraja 90-tih je piratizirala MS sve u 16 a kad je došao krčmar neko je uredno prelio milijune dolara za legalizaciju. O alternativi se nikada nije razmišljalo a u međuvremenu je stvorena kritična masa naviknutih korisnika. Netko je još davno dobro primjetio kako proizvođači SW-a i drug lordovi imaju gotovo identičnu poslovnu politiku.

Usput, ako sve radiš u Open Source softwareu ili si bar toliko kulturan da svoj uradak kreiraš/spremiš u drugima čitljivom obliku, nema problema kompatibilnosti. Najmanje kompatibilan (čak i sam sa sobom) je upravo Microsoft.

Vojky kaže:

A glede škola, one trebaju učiti mlade one operativne sustave i programe koji će im dalje u životu najviše koristiti, tj. koje traže poslodavci. Ostalo je alternativa, tko želi.

Mda, najviše u životu će koristiti hrvatski. Za kog pipija uče strane jezike pa čak latinski i grčki?

[dr.Bojler]

Vojky kaže:

Ako pošalješ poslovnom partneru izračun koji dovede do greške kod čitanja, jer si nadobudno pisao u otvorenom standardu, a ne u Excelu, prvi puta ćeš dobiti opomenu, a nakon drugog puta ćeš teti na Zavodu za zapošljavanje objašnjavati kako je svijet nepravedan jer si poštivao standard i popio otkaz.

Ovo mi je već dokaz da trabunjaš i pričaš napamet, odnosno, da otvorenom standardu nisi posvetio više od 10 minuta a i njih si potrošio sa već formiranim predrasudama.

[dr.Bojler]

Pitanje:

Zašto Microsoft, Adobe, Autodesk... "ne mogu" zaštititi svoj software od kopiranja i piratiziranja?

Sve redom programerski divovi a nisu u stanju napraviti ono što učiniše dva lokalna "amatera" koja napraviše Sunčicu.

[GemsBond]

dr.Bojler kaže:

Pitanje:

Zašto Microsoft, Adobe, Autodesk... "ne mogu" zaštititi svoj software od kopiranja i piratiziranja?

Sve redom programerski divovi a nisu u stanju napraviti ono što učiniše dva lokalna "amatera" koja napraviše Sunčicu.

Odgovor:

Zato jer im to nije u interesu.

[Vojky]

dr.Bojler kaže:

Nije istina. Država je najveći generator MS monopola. Do kraja 90-tih je piratizirala MS sve u 16 a kad je došao krčmar neko je uredno prelio milijune dolara za legalizaciju. O alternativi se nikada nije razmišljalo a u međuvremenu je stvorena kritična masa naviknutih korisnika. Netko je još davno dobro primjetio kako proizvođači SW-a i drug lordovi imaju gotovo identičnu poslovnu politiku.

Da, država tjera ljude da na svoje PC-eve i Macove doma instaliraju Microsoft... I država tjera privatne firme da na korisnička računala instaliraju Microsoft? Opet neka zavjera o Linuxu, a?

dr.Bojler kaže:

Usput, ako sve radiš u Open Source softwareu ili si bar toliko kulturan da svoj uradak kreiraš/spremiš u drugima čitljivom obliku, nema problema kompatibilnosti. Najmanje kompatibilan (čak i sam sa sobom) je upravo Microsoft.

Imam prijatelja koji radi u Open Source, pa se pojave problemi kada ideš otvoriti složeniji dokument u Wordu. A za tablične izračune (jer u njima ne radim) pričali su mi ljudi koji rade. Jednostavnije stvari idu, kod složenijih se pojave problemi.

dr.Bojler kaže:

Mda, najviše u životu će koristiti hrvatski. Za kog pipija uče strane jezike pa čak latinski i grčki?

Uzmeš lijepo Moj posao ili neki drugi portal, pa vidiš koje alate traže poslodavci. Nikakve tu nema zavjere, osim što Linuxaši stalno pokušavaju naći svjetsku zavjeru, a nemaju svoj OS na 10% PC-eva u svijetu.

[Vojky]

dr.Bojler kaže:

Ovo mi je već dokaz da trabunjaš i pričaš napamet, odnosno, da otvorenom standardu nisi posvetio više od 10 minuta a i njih si potrošio sa već formiranim predrasudama.

Wow! Dokaz! Svi koji su protiv "trabunjaju"! Vrlo znanstveni pristup, moram priznati!!! "Formirane predrasude!" Wau! Koji izrazi! Unaprijed odmah ad hominem, kako to zagovornici "otvorenog koda" često vole napraviti (izuzimam kolegu Radoslava Dejanovića). Vidim ga odmah počinješ s emotivnom pričom? Čemu takve emocije u IT-u? To su samo linije koda. Imaš svoju firmu, odlučio si raditi u otvorenom kodu, tvoja stvar, a drugi će za organizacije za koje su nadležni također samostalno prema nekim procjenama odlučiti što im odgovara.

Jedan Android se u dvije godine uspio nametnuti više nego sve instalacije Linuxa i Open Officea za uredska i kućna računala. Vjerojatno zato što se ekipa koja stoji iza njega bavila poslom, a ne teorijama zavjere, ovaj put prema Appleu, ne Microsoftu. Mislim da je jedan od većih razloga realnog neuspjeha Linuxa i Open Officea na kućim i uredskim sustavima sam pristup njegovih zagovornika, a koji sasvim tipično ovdje prezentiraš. I dok je tome tako - ozbiljni sustavi će Linux, odnosno njegove izvedenice držati na serverima za koje je netko izračunao da se to isplati.

Usput, ja sam u IT-u nešto preko 20 godina. Među ostalim i lead auditor za ISO 20000, IT-service management, ako ćemo već čiji je veći.

Cijela koncepcija da se o informatizaciji uopće počinje pričati od operativnog sustava je pogrešna i znak negledanja cijele slike - odabir OS-a, Windows, Mac ili Linux platforma, dolazi na kraju.

[GemsBond]

Vojky kaže:

Da, država tjera ljude da na svoje PC-eve i Macove doma instaliraju Microsoft... I država tjera privatne firme da na korisnička računala instaliraju Microsoft? Opet neka zavjera o Linuxu, a?

Možda zato jer se widowsi koriste već više od 15 godina i u tom periodu napravljeno je mnogo dokumenata od kojih su mnogi zapisani u zatvorenom microsoftovom formatu koje ponekad nije moguće pravilno konvertirati u neki otvoreni format. Drugo, microsoft može kontrolirati piratluk, ali im nije u interesu, jer korisnik windowsa kod kuće, je potencijalni korisnik windowsa u poduzeću/državi. Bitno je širiti bazu korisnika, pa bilo to i kroz piratski softver, jer se širenjem baze korisnika širi i baza razvijenih aplikacija na windowsima, a onda je još teže preći na neku drugu platformu. Microsoft veže korisnika na windowse kroz aplikacije i dokumente i dozvoljavanje pitatluka.

Vojky kaže:

Imam prijatelja koji radi u Open Source, pa se pojave problemi kada ideš otvoriti složeniji dokument u Wordu. A za tablične izračune (jer u njima ne radim) pričali su mi ljudi koji rade. Jednostavnije stvari idu, kod složenijih se pojave problemi.

Zato jer je microsoft zatvoreni format.

Vojky kaže:

Uzmeš lijepo Moj posao ili neki drugi portal, pa vidiš koje alate traže poslodavci. Nikakve tu nema zavjere, osim što Linuxaši stalno pokušavaju naći svjetsku zavjeru, a nemaju svoj OS na 10% PC-eva u svijetu.

Naša IT industrija je sramota i nije referenca, uglavnom se svodi na kupovinu stranih rješenja, malo kustomizacije i neke prilično jednostavne softvere. IT stručnjaci su u nas u prosjeku polu stručni, pa im MS često dođe kao neko olakšanje, nekakvi projekti se štrikaju, kvaliteta je jako upitna.

[Vojky]

GemsBond kaže:

Naša IT industrija je sramota i nije referenca, uglavnom se svodi na kupovinu stranih rješenja, malo kustomizacije i neke prilično jednostavne softvere. IT stručnjaci su u nas u prosjeku polu stručni, pa im MS često dođe kao neko olakšanje, nekakvi projekti se štrikaju, kvaliteta je jako upitna.

A u ostatku svijeta je isto? Odeš u Njemačku, Ameriku, Afganistan, uredno ćeš naći MS Windows i MS Office. Pazi, uza svu veliku buku i "besplatnost" - sve ove godine ta filozofija ostaje primarno na sustavima kojima se bave profesionalci. Evo, Nijemci su recimo poznati kao vrlo racionalan narod i paze na troškove. Odi u Munchen, u prvu prodavaonicu kućnih računala i prijenosnika i nađi koliko ih se proda s Linuxom (ne računajmo sada onaj Free DOS koji služi eto da se nešto ima).

I naravno, svaka, ali svaka rasprava o informatizaciji države ode s usluga na operativne sustave i viku oko uštede na operativnim sustavima. I zato u biti nema dobre rasprave online.

[GemsBond]

Vojky kaže:

Wow! Dokaz! Svi koji su protiv "trabunjaju"! Vrlo znanstveni pristup, moram priznati!!! "Formirane predrasude!" Wau! Koji izrazi! Unaprijed odmah ad hominem, kako to zagovornici "otvorenog koda" često vole napraviti (izuzimam kolegu Radoslava Dejanovića). Vidim ga odmah počinješ s emotivnom pričom? Čemu takve emocije u IT-u? To su samo linije koda. Imaš svoju firmu, odlučio si raditi u otvorenom kodu, tvoja stvar, a drugi će za organizacije za koje su nadležni također samostalno prema nekim procjenama odlučiti što im odgovara.

Jedan Android se u dvije godine uspio nametnuti više nego sve instalacije Linuxa i Open Officea za uredska i kućna računala. Vjerojatno zato što se ekipa koja stoji iza njega bavila poslom, a ne teorijama zavjere, ovaj put prema Appleu, ne Microsoftu. Mislim da je jedan od većih razloga realnog neuspjeha Linuxa i Open Officea na kućim i uredskim sustavima sam pristup njegovih zagovornika, a koji sasvim tipično ovdje prezentiraš. I dok je tome tako - ozbiljni sustavi će Linux, odnosno njegove izvedenice držati na serverima za koje je netko izračunao da se to isplati.

Usput, ja sam u IT-u nešto preko 20 godina. Među ostalim i lead auditor za ISO 20000, IT-service management, ako ćemo već čiji je veći.

Cijela koncepcija da se o informatizaciji uopće počinje pričati od operativnog sustava je pogrešna i znak negledanja cijele slike - odabir OS-a, Windows, Mac ili Linux platforma, dolazi na kraju.

Prednost otvorenog koda je to da imaš uvid u izvorni kod. Microsoft ima zatvoreni kod i nikad ne možeš znati što se u njegovim programima događa. Ako imaš državu koja handlea top secret dokumente ili sve one koji nisu za javnost, a koristiš windowse, tko zna kamo sve ti dokumenti idu.

Prednost otvorenog standarda još je bitnija od otvorenog koda, jer otvoreni standardi služe za postizanje interoperabilnosti. Microsoft konkretno gura svoje interne standarde koji zbog masovne upotrebe postaju de facto standardi, ali jako rijetko postaju otvoreni standardi. ISO, IEEE, ISO/OSI, ... tome treba težiti, no microsoft gura neku svoju politiku.

[Vojky]

GemsBond kaže:

Prednost otvorenog koda je to da imaš uvid u izvorni kod. Microsoft ima zatvoreni kod i nikad ne možeš znati što se u njegovim programima događa. Ako imaš državu koja handlea top secret dokumente ili sve one koji nisu za javnost, a koristiš windowse, tko zna kamo sve ti dokumenti idu.

Država uredno može od Microsofta tražiti i dobiti uvid u kod. Postoje takvi sporazumi. Tajni dokumenti najviše razine ionako ne trebaju biti na sustavima koji imaju vanjske veze prema Internetu.

GemsBond kaže:

Prednost otvorenog standarda još je bitnija od otvorenog koda, jer otvoreni standardi služe za postizanje interoperabilnosti. Microsoft konkretno gura svoje interne standarde koji zbog masovne upotrebe postaju de facto standardi, ali jako rijetko postaju otvoreni standardi. ISO, IEEE, ISO/OSI, ... tome treba težiti, no microsoft gura neku svoju politiku.

To je lijepa akademska rasprava, koja ti neće pomoći ako se npr. materijali koje šalješ u tisak spetljaju jer nisi korisito MS Office. I zato unatoč svim akademskim raspravama i pričama o pravdi - MS vodi u svijetu. Do daljnjeg. A da se može uspješno ponuditi alternativa, dokazuje Android. No, njegovi tvorci su kao prvo pod paskom velikih kompanija (dakle ima netko konkretan tko stoji iza toga), a kao drugo, ne nastupaju emotivno po Internetu vičući o "trabunjanju" i "teoriji zavjere" protiv svakoga tko recimo voli Mac OS na tabletu... Ja ću si prvi kupiti prije Android telefon, nego onaj s Windowsima Mobile. Ali, uopće ne vidim problem ako netko Windows Mobile smatra boljim. Cijena OS-a na telefonu je ionako samo mali dio ukupnog troška koji taj telefon napravi u cca. 2 godine korištenja, koliko otprilike traje.

[dr.Bojler]

Evo malo o tuđim iskustvima koja tjeraju na razmišljanje i pokazuju kako se ipak može živjeti i bez Microsofta

Željka Knezović http://pogledkrozprozor.wordpress.co...rs-conference/

Konferencija na kojoj sam sudjelovala okupila je dvjestotinjak ljudi iz 25 europskih zemalja, a organizirali su je makedonsko Ministarstvo obrazovanja i Intel.

Na konferenciji je predstavljen program i veliki projekt koji su Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo informatike Republike Makedonije u suradnji s tvrtkom Intel pokrenuli još prije 3 godine. U sklopu projekta srednje su škole opremljene s 55 000 radnih stanica (poput tankih klijenata koje možemo vidjeti u hrvatskim školama), 22 000 prijenosnih računala podijeljeno je učiteljima i nastavnicima, a škole su dobile 880 pisača i 564 LCD projektora te 433 multifunkcionalna uređaja (naziv za mala prijenosna računala za učenike nižih razreda osnovne škole). S obzirom na broj učenika koji pohađaju makedonske osnovne i srednje škole, ovim projektom Makedonija je došla na vrlo visoko mjesto, gledajući sa statističke strane, pa na 4 učenika ide 1 računalo (dok je u Hrvatskoj po istoj statistici 10 učenika po jednom računalu). Portal koji je okuplja učitelje i nastavnike u Makedoniji nalazi se na adresi www.skoool.mk.

Republika Makedonija ima nešto drugačiji način organizacije informatike u školama te je trenutno informatika redovni predmet od 5. do 8. razreda u osnovnoj školi, dok je u nižim razredima izborni predmet. Od iduće školske godine planira se uvesti kao redovni predmet već od 1. razreda osnovne škole.

Također smo imali priliku posjetiti jednu makedonsku osnovnu školu i sudjelovati u radu učenika u trećim i četvrtim razredima gdje su tijekom redovne nastave učenici koristili multifunkcionalne uređaje, tj. mala prijenosa računala koja su bežičnom mrežom spojena na internet. Na prijenosnim računalima instaliran je operacijski sustav Linux Ubuntu kao i svi ostali potrebni alati otvorenog koda. Za takav oblik nastave Ministarstvo je organiziralo osnovnu informatičku izobrazbu za učitelje razredne nastave.

Činjenica da je cijela struktura ljudi u Ministarstvu, počevši od samih ministara, toliko mlada da se u njihovim riječima mogao itekako osjetiti entuzijazam zbog brojnih aktivnosti, uvelike me iznenadila. Obrazovanju je posvećena velika pažnja i veliki su koraci napravljeni upravo u području IKT-a u obrazovanju.

Vama ostavljam da razmišljate i zaključite u čemu je ključ uspjeha – u mladim ministrima ili pametnije raspoređenim sredstvima, iskustvu koje se kopira od ostalih zemalja ili vlastitoj strategiji obrazovnog sustava …

Ono što je sigurno, jest činjenica da je oformljen jako dobar tim ministara i savjetnika koji znaju u kojem smjeru treba voditi svoju zemlju, posebice u području obrazovanja. No, ne mogu ne istaknuti kako je iskazana velika želja za suradnju s Hrvatskom kroz prenošenje iskustava u stvaranju obrazovnih sadržaja za učitelje i nastavnike kao i samih sadržaja koje predstavnici Ministarstva obrazovanja Republike Makedonije smatraju jako bogatim, zanimljivim i korisnim.

A to je pisano prije godinu i pol!!!



Za one koji ne znaju evo još par detalja o makedonskom projektu:

The Macedonia Ministry of Education and Science will deploy more than 180,000 workstations running Canonical's Edubuntu 7.04 as part of its "Computer for Every Child" project.

The Macedonia "Computer for Every Child" project is one of the largest known thin client and desktop Linux deployments ever undertaken. Half of elementary and secondary Macedonia students attend school in the morning, and half attend in the afternoon, so 180,000 workstations will allow for one classroom computing device per student for the entire Republic's public school population. The first 7000 computers pre-installed with Ubuntu were shipped on September 4th 2007.

"The Computer for Every Child initiative is the largest and most important education project undertaken in the 15-year history of the Republic of Macedonia," said Ivo Ivanovski, Macedonia's Minister for the Information Society. "By selecting Ubuntu as the operating system for all of our classroom virtual PCs, our education system can provide computer-based education for all school children within the limited financial and infrastructural confines that most institutions face today."

"Macedonia is showing tremendous vision by deciding its own destiny in choosing how its children will learn through computing," said Mark Shuttleworth, founder of the Ubuntu project. "By choosing Ubuntu which is free to modify, use and redistribute it turns students into participants in Information Technology and not simply consumers of it."

The Ubuntu operating system will run on 160,000 virtual PC terminals and 20,000 PCs (which each also support a student on the attached monitor) supplied by NComputing and procured and installed by The Haier Company, a diversified manufacturer and PC maker based in China.

The project will enable a range of innovative educational programs, including interactive web-based classes in which specialized experts teach lessons in such areas as mathematics, biology, chemistry and physics to multiple schools and classrooms around the country.

[Bongo]

dr.Bojler kaže:

...

dokle god se prica o 'otvorenom' kodu, govori se o religijskoj usmjerenosti..

vazno je jedino da li sw ostvaruje svoju funkciju ili ne.
no, informatizacija nije samo linux na skolskim racunalima , nego je to mapiranje poslovnih procesa, dokumentiranje, njihova korekcija, standardizacija... uvodjenje document managementa, itd itd.. i na kraju povezivanja ministarstava web servisima i sl...

odabir os-a je u svemu tome važan toliko kao i odabir guma kao kriterij za kupnju auta

edit:
ako samo uzmemo u obzir da bi sw za document management za drzavu uzeo par desetaka mil. kn (samo licence, bez konzultanata), onda je ocito koliko je OS manje vazan