Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 02.09.2013., 05:02   #21
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
Postoje i moderni neopogani, rodnovjerci, kojima možemo zahvaliti za velik broj kvalitetno obrađenih informacija, no postoje neke njihove grupe koje su vrlo ksenofobične i antisemitski nastrojene, posebno u Rusiji i Srbiji. Kao svetu knjigu koriste Velesovu knjigu, za koju tvrde da je pisana pismom koje je Ćiril upotrijebio pri stvaranju ćirilice, što je notorna glupost. Najvjerojatnije ju je napisao Jurij Petrovič Miroljubov. No, bez obzira na to, u njoj su navedena solidna objašnjenja staroslavenskih božanstava, te se može stvoriti slika njihove simbolike, duhovnosti i običaja ranih Slavena. Zanimljivo je da se od postojećih slavenskih naroda u Velesovoj knjizi navode jedino Rusi i Hrvati.
Jezik Velesove knjige je potpuno nasumičan nered nekolicine savremenih slovenskih jezika - ruskoga, češkoga, poljskoga, srpskoga i bugarskoga, pomešanih s gomilom reči u kano arhaičnim oblicima, koje kao takve jamačno nisu postojale, i nasumičnim ubacivanjem nazalitetâ, jerova i jatova samo da bi spis delovao drevnim. Gramatika je toliko nepravilna da ne bi mogla postojati u prirodnom jeziku.

Postaviću ovde nekoliko stranica koje će vam možda biti zanimljivima.

[Vatroslav Jagić, Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga, Knj. l Staro doba, Zagreb 1867, 21-23.]

http://1-ps.googleusercontent.com/x/...TBWJaNkO3.webp
http://1-ps.googleusercontent.com/x/...Of2vagGcn.webp
http://1-ps.googleusercontent.com/x/...tLVeAuhX1.webp

Zadnje uređivanje IgorIngva : 02.09.2013. at 05:25.
IgorIngva is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 07:07   #22
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Slaveni su nekada došli i do današnje istočne Njemačke i čak do Peloponeza.

Ali me uvijek zanimalo koliko su bili ambiciozni na sjeveru i zaista je ipak pokazatelj njihove slabosti što su vrlo brzo potisnuti na istok od Germana, a njihova ozbiljnija država od Češke do Slavonije, je uništena od Mađara.

Inače neki Slaveni su završili i u današnjoj Turskoj, kada ih je Bizant pokušao pod Justinijanom drugim koristiti kao neku vojnu krajinu, ali to nije upalilo i masa ih je prebjegla Arapima, što mira da je bilo fora, plavokosi i plavooki muslimani u Arapskim zemljama
Slaveni su nekada došli do današnje zapadne Njemačke. I nisu bili baš tako brzo potisnuti. Trebalo je 500 godina ...
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 07:31   #23
Quote:
Ber kaže: Pogledaj post
Tacit se čudi njihovom načinu života. Govori o tome da Slaveni još nemaju vlasti. To govori da je to još rodovsko-plemensko uređenje. Govori i o gospodarstvu i zemljoradnji. I govori da se Slaveni stalno sele. Nalazimo ih na tri-četiri lokacije. Tacit ih ne ubraja među nomade zato što grade kuće. Oni se sele, ali si svaki put naprave kuće. Slaveni nisu živjeli na istim prostorima i ljeti i zimi. Stari Slaveni su se znali zaštititi od zime. Gradili su kuće u zemlji – zemunice. Zemunice nema što ohladiti jer u zemlji nema vjetra. Cijelo naselje zemunica pod zemljom bilo je povezano hodnicima. U zemunicama se živi dok je hladno, a čim zatopli onda se cijela zajednica seli u sojenice. Sojenice su se gradile od drveta, a iznutra su bile obložene glinom.

Slaveni su dugo živjeli u rodovsko-plemenskom društvu. Birali su starješine rodova, starješina bratstava i starješine plemena. Starješine nisu imali nasljednu vlast.
Tacita čudi što među Slavenima nema robova. Slaveni najčešće za zarobljavanje traže otkupnine. Ako nakon nekog vremena ne dođe otkupnina, onda puste zarobljenike pa mogu se vratiti u svoj narod ili ako im je dobro tu mogu ostati među Slavenima.

Slaveni su živjeli na području gdje živi obilje životinja. Cijelo područje je bogato ne samo šumama nego i podnim tlom. Slavenima je glavna djelatnost zemljoradnja. Slaveni koriste ralu za oranje zemlje. Glavni materijal za izradu oruđa i oružja je željezo. Slaveni siju žitarice, a najviše proso.Slaveni ne znaju gnojit zemlju.
Slaveni poznaju sve domaće životinje, a u tom dijelu bili su poznati po jednoj vrsti stočarstva – pčelarstvo. Počeli su namjenski proizvoditi med za kolače i za medovinu. Med je izuzetno vrijedna namirnica jer je posve prirodan proizvod. U njegovu sastavu su prirodni šećeri i antibiotici.
Uz stočarstvo se, naravno, razvija i obrt. Slaveni su poznati po proizvodnji oružja i oruđa, a posebno su bili poznati po izradi krzna. Proizvodili su kožuhe – kaputiće s dva lica. S jedne strane je krzno, a s druge glatka koža. Polako se razvijala i razmjena i trgovina.

U rat idu pješke na neprijatelja i u velikom broju. Nemaju oklope, samo štit i koplje. Neki nisu imali ni košulje nego samo gaće. Slaveni ne vole biti zarobljavani. Vole se boriti u gustišima. Služe se često podvalama, preprekama i zamkama. U prelaženju rijeke vještiji su od ljudi. Odlično izdrže u vodi, imaju šuplju trsku i dišu s njom i po nekoliko sati pod vodom. Svaki Slaven kad ide u rat ima dva koplja i luk s malim strelicama natopljenim otrovom. Ni kad idu u rat nema nekog poretka. Kad se dogodi da izađu na bojno polje zajedno snažno zaurlaju na neprijatelja i onda napadaju svom žestinom
ha, ha
Ne bih rekao da su u to vrijeme gaće (hlače) bile važna odjeća pogotovo za slavene, mislim da ih tada ni rimljani nisu imali.
Stari slaveni su bili mnogobrojni i predpostavljam da su se skrivali od neprijatelja, koji je harao na konjima ili plovio po rijekama, u gustim šumama uz mogućnost obrane . Stoga ih je moglo biti mnogo jer nijesu otvoreno ulazili u neke velike bitke (mislim da nema spomena da su se suprotstavljali velikim osvajačima toga doba).
Zemunice i sojenice su primitivne građevine a to nam govori na kojoj razini su bila naselja starih slavena.
Zemlju su orali volovima jer nijesu imali konje a vjerojatno su od domaćih životinja uzgajali sve, osim kokoša.... hm, za svinje ne bih bio siguran jer ih više vežem za germane, kao i gore spomenuto pčelarstvo i medovina.

Da se vole boriti u gustišima je asocijacija na pješaštvo i "partizanski" način di kompletno svi pobjegnu u šumu, di su spremne zemunice sa hranom i odatle se brani ili napada.

Robove nijesu imali jer nijesu imali velike vojne sile da bi im se neprijatelji trebali predavati a i ničim ih goniti i zarobljavati (stari slaveni nemaju konjanike)
istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 10:08   #24
Stari Slaveni imaju v vrlo bogatu tradiciju i običaje.
http://forum.burek.com/slovenska-mit...1.30.wap2.html

U početku stari Slaveni štovali su pored raznih starih božanstava i posebno božansko trojstvo u sastavu boga Peruna, Potrimbe i Pokola. Kultna mjesta ovim božanstvima nalazila su se pod granatim starim dubovima ili u ograđenom svetom gaju. Tu su u tru stabla urezali likove, u svakom stablu po jednog od navedenih bogova trojstva, a ispred ovih bili su žrtvenici, na kojima se polagalo žrtve.

Hrast
Najsvetije stablo Starih Slavena bio je hrast. U šumama svetih hrastova ložili su vječnu vatru, bile su ograđene plotom, za zaštitu od stoke i zlih ljudi. Stablo hrasta bilo je posvećeno bogu gromovniku Perunu. U stara vremena su pod starim hrastovima vijećali starješine o potrebama svoga roda. Po drugim hrastom na humku prikazivao je starješina ili žrec žrtvu bogu Perunu. Ogromna stabla hrasta ponekad stara i po više stotina godina, rasla su na humcima, a narod ih je osobito štovao. Tih kultnih hrastova bilo je mnogo, te su ih i za kršćanskog doba veoma poštivali. Pod hrastovima su se često nalazili ogromni kameni žrtvenici na kojima su ljudi u staro doba prinosili žrtve bogovima. Te žrtvenike su u slavenskim zemljama moglo vidjeti sve do kraja 15. stoljeća. U mnogim slavenskim zemljama, kako na istočnim tako i na zapadnim stranama, kao i uz priobalna područja Baltika, a također i na otoku Rujanu još i danas se nailazi na ogromna stabla hrastova koja su obilježavala grobove davnih predaka. I grane hrasta bile su svete, pa se hrastovo lišće prinosilo bolesnicima da bi prije ozdravili. Štovanje hrasta postoji i danas u mnogim krajevima primjerice Grablju u Dalmaciji.
U pribaltičkim krajevima Slaveni su držali velika stabla svetima. Osobito su obožavali hrastove i breze, a poštovali su i staro trojstvo: Peruna gromovnika, Potrimbe boga žetve i Pokola zloduha podzemlja Zanimljivo je svetiše u pribaltičkim krajevima, na Romowom Polju gdje se nalazi kompleks stare šume, svetiše Svantomesto tu se najznačanija bila tri hrasta koja su simbolizirala staroslavensko trojstvo Perun- Trebun- Pokola. Na srednjem hrastu bio je ucrtan lik Peruna.

Lipa
Stari Slaveni su živjeli su u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavenski drvo pa se može zaključiti da su Slaveni prije prijelaza na kršćanstvo poštivali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara. Narodna uzrečica kaže:
"Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi,
Niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!"
Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Slaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće.


Idol boga Peruna
U Bosni je postojalo vjerovanje da se ne smije posjeći stari hrast ili lipa, jer bi onaj koji bi ga posjekao mogao umrijeti ili teško oboljeti. A ako bi to netko učinio, morao je na panju odsječenog stabla prinijeti žrtvu i to tako da nekoj domaćoj životinji, kokoši ili janjetu, odsiječe glavu sa istom sjekirom kojoj je stablo sjekao, pa mu se ništa neće dogoditi. Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci vjeruju da tisa tjera aveti pa se i danas ušiva u odjeću, stavlja volovima u rogove ili se smješta u dječju kolijevku da djetetu ne naškode vještice.
Vjerovanja su upozoravala da neka stabla treba zaobići. To se je osobito odnosilo na orah, najnesretnije drvo, povezano s demonima (iako ono kao i mnoga nesretna stabla može djelovati i ljekovito). Južnoslavenski narodi vjerovali su da orah nikako ne smije saditi mlad čovjek jer, ako ga posadi, umrijet će onda kada deblo postane debelo kao mladićev vrat. U selu Djedina Rika u Hrvatskoj ne sade ni danas orah pokraj kuće jer se vjeruje da unosi razdor u kuću. Ispod oraha ne uspijevaju druge biljke pa se vjeruje da je njegova krošnja demonska. Zato naši stari nisu htjeli zaspati pod njim jer su vjerovali da bi se probudili bolesni.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 10:13   #25
Slaveni su bili izrazito vezani uz šumu i drveće u njoj.

U današnjem hrvatskom jeziku možemo naći jasne tragove toga.

Zdrav je riječ izvedena iz slavenske riječi drvo.
Slavenima je drvo bilo simbol dugovječnosti i zdravlja.

Urok se uklanja kucanjem u drvo.
Znamo da kada nešto kažemo što ne želimo da se obistini to popratima sa:
"Da tri puta kucnem u drvo".
I kucnemo tri puta u drveni ormar ili stolicu.

Na taj način ponavljamo mali rutual starog slavena koji je kucanjem u drvo zvao dobrog duha drveta da mu pomogne.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 13:52   #26
Quote:
istox kaže: Pogledaj post
Da se vole boriti u gustišima je asocijacija na pješaštvo i "partizanski" način di kompletno svi pobjegnu u šumu, di su spremne zemunice sa hranom i odatle se brani ili napada.
Ratovanje slavena za ono vrijeme je vrlo primitivno.

Pješaci, masa bez vojničke organizacije.
Koplje, štit, luk i strijele.

Nisu imali šanse za otvorenu bitku na livadi sa Rimom ili konjaničkim narodima sa istoka.
A i ratoborni germani na sličnom nivou razvoja ali sa kultom ratovanja duboko ugrađenim u svijest i običaje su im pre tvrd orah.

I onda je potpuno logično da će za borbu izabrati šumu koju poznaju kao svoj džep i iznenađenje kao faktor.
A u tim okolnostima mogu dobiti bilo koga.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 14:33   #27
Pretjerivanje. Da su bili takvi ne bi se nikad nigdje proširili. Evo par od Prokopija.

Quote:
"Many arrows and ladders... they killed not with swords, not with spears"
Quote:
That army had many trumpets, arrows, swords, fire, catapults, siege towers
Quote:
On one of our soldiers goes barbaric hundred, all dressed up in armors, all armored with helmets with many siege weapons".
Ovdje čak kaže da su svi oklopljeni, oružja su mačevi, strijele, koplja, ljestve, opsadni tornjevi, katapulti

Quote:
And that cloud of arrows is really such a sight, like hailstorm gets over shiny day, in same way they darken the day with their arrows
Također u Bellum Gothicum III kaže da su Slaveni odlični konjanici strijelci za razliku od Gota koji se bore kopljem, i mačem.

Dakle iako posebno starija historiografija gura taj imidž iznimno primitivnih Slavena, to baš i nije u potpunosti točno. Sigurno ste primjetili da se u starijim djelima, kad je u pitanju migracija Slavena, govori o masama. Mase Slavena. Potpuno primitivni, ali osvojiše Balkan čistom brojnošću. To je uobičajena teza, ali ona koju je genetila poništila. A nisu ni baš svi bili hrpa jadnih pješaka s malim stitom i kopljem i možda kojim parom gaća.
__________________
History is the version of past events that people have decided to agree upon."
-Napoleon
Ar-Pharanzor is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 14:43   #28
Ima kod starih autora više mjesta gdje se pominju Slaveni kao konjanici. Ima čak jedan kasniji rad Margetića gdje on razvija tezu o Slavenima kao upravljačima hunske države što bi podrazumijevalo da su imali razvijenu konjicu. Za Avaro-Slavene također možemo pretpostaviti da su bili prije svega konjanici ...
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 14:50   #29
Pišem o slavenima prije Krista. Dakle onim baš starim.
Naravno da Slaveni, baš kao i Germani (Goti) vrlo brzo od svojih protivnika ili gospodara uče vojne vještine.

Na kraju, 6 stoljeća poslje Hrvati na Balkan dolaze kao konjanički ratnici.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 15:08   #30
O Slavenima prije Krista? Koji to izvori govere o Slavenima prije Krista?
__________________
History is the version of past events that people have decided to agree upon."
-Napoleon
Ar-Pharanzor is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 15:09   #31
I ovo za hlače. Stvar je u tome da su Kelti i Germani nosili hlače, dakle s nogavicama za razliku od mediteranskih naroda ( npr Rimljana i Grka ). To su Rimljani i Grci smatrali dakle barbarskom odjećom.
__________________
History is the version of past events that people have decided to agree upon."
-Napoleon
Ar-Pharanzor is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 15:13   #32
Quote:
Ar-Pharanzor kaže: Pogledaj post
O Slavenima prije Krista? Koji to izvori govere o Slavenima prije Krista?
Isti koji govore o germanima.
Prije svega pretpostavka.
Ili misliš da su slaveni nulte godine imali lošije ili bolje naoružanje od luka, strijele i koplja ?

A kada smo već kod slavenske konjice.
U prodoru Slavena pod Avarskim nadzorom na Balkan, njih se spominje kao pješake i masu koji idu ispred Avara. To je uvriježen stav u literaturi.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 16:33   #33
Quote:
Ber kaže: Pogledaj post
Pišem o slavenima prije Krista. Dakle onim baš starim.
Naravno da Slaveni, baš kao i Germani (Goti) vrlo brzo od svojih protivnika ili gospodara uče vojne vještine.

Na kraju, 6 stoljeća poslje Hrvati na Balkan dolaze kao konjanički ratnici.
Gledano jezikoslovno, za sve bitne promĕne koje su izvĕsni skup indoevropskih narečjâ prĕtvorile u "praslovĕnski", ili "sveslovĕnski" (Common-Slavic proper), se misli da su se pojavile u razdoblju oko petoga vĕka. Prĕ toga, ova jezička skupina se razvijala uzajamno s drugima IE skupinama i prošla je mnoge međustupnjeve kao što su "prabaltoslovĕnski" i "baltoslovĕnski", onda "preslovĕnski", ali osobenosti koje su ih učinile zapravo slovĕnskima (prve dvĕ palatalizacije, monoftonizacija diftongâ i slično) javljaju se u tom razdoblju. Teško ćeš naći te Slovĕne pre Hrista.
IgorIngva is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 20:29   #34
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Tvoje mišljenje i nekih drugih teologa!

Kad se teolozi bave poviješću, to zna biti vrlo statično, metafizički.
ne shvaćam što si htio reći...ne slažeš se sa mnom jer teologija za tebe nije dovoljno dinamična?
Pitanje religije je prije pitanje teologije nego povijesti. Sasvim sigurno će teologu biti lakše rekonstruirati religiju nego povjesničaru, a osobno bih više vjerovao rezultatima teologa nego povjesničara.

Mislim da je u povijesnom smislu teško govoriti o Slavenima prije "Krista". Nekako ne vjerujem onima kojima su Slaveni isto što i Veneti. Tacitov opis se mogao odnositi na bilo koji divlji narod koji je obitavao sjeverno od Crnog Mora. A imena koja upotrebljavaju rimski povjesničari su ponekad toliko iskrivljena da je bilo kakav pokušaj rekonstrukcije originalnog imena unaprijed osuđen na propast. Zašto bi Veneti bili Slaveni? Zato što 500 godina kasnije neki Franak naziva slavensku masu koja mu živi u susjedstvu Wendima?
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 21:20   #35
ako je prema ovim mapama World History Maps - zeleno su označeni iranski narodi, šta VENEDAE nijesu.
Trenutno je aktualna ovakva povijesna šema kretanja naroda i treba pogledat i druge mape po stoljećima . Zanimljivo je da sam prije par godina skinuo flash prezentaciju sličnu ovim mapama, koja je prije Krista na mjestu ovih VENEDA prikazivalo SLAVS. Flash je netragom nestao jer je antivirusni program detektirao i obrisao exe. Možda imam još negdje taj flash na CD, ali tko će to sad nać.
--------

evo sam na web-u našao flash prezentaciju, ali je izmijenjena u prikazu germana
http://www.atlasofworldhistory.com/

Zadnje uređivanje istox : 02.09.2013. at 21:46.
istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 21:32   #36
Quote:
Ber kaže: Pogledaj post
Slaveni su bili izrazito vezani uz šumu i drveće u njoj.

U današnjem hrvatskom jeziku možemo naći jasne tragove toga.

Zdrav je riječ izvedena iz slavenske riječi drvo.
Slavenima je drvo bilo simbol dugovječnosti i zdravlja.

Urok se uklanja kucanjem u drvo.
Znamo da kada nešto kažemo što ne želimo da se obistini to popratima sa:
"Da tri puta kucnem u drvo".
I kucnemo tri puta u drveni ormar ili stolicu.

Na taj način ponavljamo mali rutual starog slavena koji je kucanjem u drvo zvao dobrog duha drveta da mu pomogne.
Zato su uvijek kad god je postojala neka prijetnja, napuštali svoja naselja i odlazili u šume kojima je npr. Slavonija obilovala. To je bila taktika i kad su tim krajevima prolazili križari i kad su poslije zadvladali Turci. Jako puno Slavonaca starosjedilaca ( čiji potomak je i moja malenkost ) je na taj način preživjelo tursku okupaciju.
Pittman is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 22:50   #37
Quote:
Pittman kaže: Pogledaj post
Jako puno Slavonaca starosjedilaca ( čiji potomak je i moja malenkost )
od kud ti ovo? si potomak plemstva?
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 22:57   #38
To što kasnije Franci zovu Slavene Wendima, nikako ne mora značiti da su Slaveni ti Veneti. Štoviše ne bi li ih onda Bizant upravo kao takve i prepoznao? Zašto ih zvati Sclavi? Ne možemo sigurno govorito o Slavenima prije Krista zasigurno. Uostalom, imamo i Skite orače sjeverno od Skita na crnomorjskoj stepi, nisu li oni čak i vjerojatniji kandidat za Slavene? No opet ne možemo zasigurno ustvrditi ni da su oni Slaveni.

U svakom slučaju želim reći da iako ima dosta izvora koji govore o Slavenima kao lakim pješacima koji koriste zasjede kao način borbe, lako oklopljeni itd, oni nisu jedini, te ima i drugih, kao oni gore navedeni, koji govore o naprednim ratnim vještinama Slavena, kao i upotrebi opsadnih sprava, sofisticiranog oružja, oklopa kaciga itd. Nažalost povijest, pa i naša je gurala tezu o Slavenima kao primitivcima, koji dolaze kao nedefinirana masa, praktički da su primitivni idioti koji su samo svojom brojnošću se širili, mahom ignorirajući podatke kao ovi gore izneseni. Tu se čak selektivno gura takva jedna slika.
__________________
History is the version of past events that people have decided to agree upon."
-Napoleon
Ar-Pharanzor is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2013., 23:28   #39
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
od kud ti ovo? si potomak plemstva?
Govorio sam u kontekstu preživljavanja bijegom u šume, a koliko znam plemićima je to bilo ispod časti, oni su radije bježali u zaleđe ili drugu državu da spasu svoje guzice.
Dakle, nisam "plemenitaš", prije kmet kojemu je to dopizdilo biti iako je kmetstvo davno ukinuto.
kmet kao i većina žitelja ove novokomponovane države, koju političke i kriminalne elite drže za svoju prćiju, kao što je to onomad činila vlastela.
Pittman is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 03.09.2013., 13:23   #40
Quote:
Pittman kaže: Pogledaj post
Govorio sam u kontekstu preživljavanja bijegom u šume, a koliko znam plemićima je to bilo ispod časti, oni su radije bježali u zaleđe ili drugu državu da spasu svoje guzice.
Dakle, nisam "plemenitaš", prije kmet kojemu je to dopizdilo biti iako je kmetstvo davno ukinuto.
kmet kao i većina žitelja ove novokomponovane države, koju političke i kriminalne elite drže za svoju prćiju, kao što je to onomad činila vlastela.
znači, zapravo nemaš pojma od kud su se tvoji preci dotepli...znaš li ti da je Slavonija po odlasku Turaka praktički bila pusta?
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:42.