Pitanje za fizičare

[Hiarcs]

Attack kaže:

a ako si mislio na silu kojom tijelo djeluje na podlogu opet kut nagiba nema veze sa silom, pa nije to slobodan pad pa da moraš uzeti u obzir i visinu s koje sila djeluje prema dolje

Sve treba uzeti u obzir jer na jačinu sile utječe svaki detalj: masa, visina, nagib, smjer, gustoća medija, jakost polja.

Od svega toga jedino masa i snaga gravitacijskog polja imaju značajniji utjecaj, a drugi faktori su sa stajališta klasične fizike zanemarivi.

[El Tomo]

Hiarcs kaže:

Ako nešto utječe na smjer sile onda samim time utječe i na jačinu.

Ne, to uopce ne mora biti tako. Kod centripetalne sile se smjer te sile stalno mijenja, a njezina jacina ostaje ista. U ovom nasem slucaju nema nikakvog zakretanja impulsa jer bi inace dobio rotaciju. Sila kojom tijelo tlaci okomito na podlogu uvijek je ista, bez obzira kako to tijelo na podlozi stajalo ili kakav oblik imalo. Po toj tvojoj teoriji ispada kako covjek bez ruku i nogu tlaci razlicito nego covjek s rukama i nogama koji ima jednaku masu. U polju konsantne gravitacije sile to jednostavno nije tocno. A nase polje na povrsini zemlje doista jest gotovo konstantno. Cak i da nije konstantno, ta razlika nema nikakve veze s nagibom tijela ili kosinusom kuta, vec s raspodjelom mase.

[shipka]

Aaaaaa, naKlonjen, a ne naSlonjen.. Ja pročitao naslonjen i čitam ovaj topic ne vjerujuć' očima svojim, pomislio sam da ste kao teoretičari otišli predaleko i da više nemate doticaja sa realnim svijetom

Nema utjecaja. Imat će utjecaja onaj trenutak kad se nakloni, tj. smanjit će mu se težina kad se krene naklanjat, a povećat kad se prestane klanjat, ali dok stoji naklonjen težina je ista.

[čudna biljka]

ahhh. nevjerojatno što je nastalo iz ovako rekla bih banalnog problema, mada očito da nije toliko banalan.
prva pretpostavka je bila da je vaga savršena. el tomo, kad već toliko hvališ koncept idealizacije u znanstvenom pogledu na svijet , što ne bi bilo logično da kod ovako postavljenog problema pretpostavimo da je površina vage savršeno horizontalna. ako je površina vage savršeno horizontalna, a na tu površinu se naslanjaju naše noge, koji je savršeni smjer sile trenja?
hoću reć, kakvo trenje? nema horizontalne komponente sile. mijenjaju se samo položaji onih triju točki oslonaca koje se nalaze na našim stopalima, a mijenjaju se zato što se promijenio položaj centra mase.
nije istina da "mi" možemo zbog svojih mišića stajati u tako pognutom položaju, dok neko drugo tijelo to ne bi moglo. mišići nemaju veze s tim. nagneš se na takav način da ti se centar mase nalazi iznad tog zamišljenog trokuta od tri točke oslonca. stajao na ledu (što će reć bez trenja) ili na asfaltu - ista stvar!
težina, bez obzira na nagnutost tijela, uvijek je ista. masa se mjeri težinom, dakle vaga pokazuje isto u oba slučaja.

[čudna biljka]

da, i nije istina da će ti trenje pomoći ako ti se centar mase nađe 1cm od vage!
ako stojiš na vagi, sasvim sigurno ti je centar mase iznad stopala (tj. iznad te tri točke na koje se svako tijelo oslanja), inače bi se prevrnuo sa iste - bila nakošena ili horizontalna, hrapava ili glatka.

[Attack]

čudna biljka kaže:

da, i nije istina da će ti trenje pomoći ako ti se centar mase nađe 1cm od vage!
ako stojiš na vagi, sasvim sigurno ti je centar mase iznad stopala (tj. iznad te tri točke na koje se svako tijelo oslanja), inače bi se prevrnuo sa iste - bila nakošena ili horizontalna, hrapava ili glatka.

ovo svakako nemora biti točno - centar mase tijele nije u stopalima, možda se poklapa kad čovjek savršeno horizontalno stoji ali pri i najmanjem nagibu taj centar nije više u stopalima tj, sila nedjeluje točno kroz noge prema dolje nego je malo odmaknuta

[Attack]

Hiarcs kaže:

Sve treba uzeti u obzir jer na jačinu sile utječe svaki detalj: masa, visina, nagib, smjer, gustoća medija, jakost polja.

Od svega toga jedino masa i snaga gravitacijskog polja imaju značajniji utjecaj, a drugi faktori su sa stajališta klasične fizike zanemarivi.

ti sad mene hočeš ubjedit da 9,81 nije jednak na pola metra i na 2 metra od zemljine površine

[Hiarcs]

El Tomo kaže:

Sila kojom tijelo tlaci okomito na podlogu uvijek je ista, bez obzira kako to tijelo na podlozi stajalo ili kakav oblik imalo.

Već sam ti naveo jedan od razloga zašto nije tako.
Ponavljam:
tijelo koje leži bliže je Zemlji od tijela koje stoji pa je zbog toga sila privlačenja veća.

[Hiarcs]

Ovako.
Prvo vaga.
Ona će kad se tijelo nagne pokazati drugačiju vrijednost, ali to neće biti istinita vrijednost, objasnio si zašto, tu si zaslužio peticu.

Drugačije je ako zanemarimo vagu.
Onda govorimo o neposrednoj interakciji između tijela i zemlje, i tu imamo dva gledišta. Možemo biti precizni pa uzeti u obzir sve faktore koji utječu na tu interakciju, a možemo biti praktični pa zanemariti faktore koji imaju vrlo mali utjecaj na tu interakciju.
Prvime se bavi mikrofizika a drugime se bavi klasična fizika.

Ja ti govorim sa stajališta mikrofizike a ti meni govoriš sa stajališta klasične fizike, ili što bi se reklo, ja u kope ti u špade.

[Hiarcs]

čudna biljka kaže:

dakle vaga pokazuje isto u oba slučaja.

Vaga ne pokazuje isto. Zbog promjene težišta u horizontalnom smjeru.

[Hiarcs]

Attack kaže:

ti sad mene hočeš ubjedit da 9,81 nije jednak na pola metra i na 2 metra od zemljine površine

Da.
A što ti misliš je li sila jednaka na pola metra i na milijardu metara od zemljine površine?

[Attack]

Hiarcs kaže:

Da.
A što ti misliš je li sila jednaka na pola metra i na milijardu metara od zemljine površine?

ja nikako nemogu shvatit jesi ti nekoi komedijaš ili si ozbiljan

ok znači na 2m od zemlje g=9,81, a na pola metra od zemlje g=9,8100000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000001



ima istine, otvorio si mi oči, znači sve račune koje sam dosad radio sa g su netočni

nema druge nego da se idem bacit u rijeku sa blokom oko vrata

[marioxp]

Attack kaže:

ja nikako nemogu shvatit jesi ti nekoi komedijaš ili si ozbiljan

ok znači na 2m od zemlje g=9,81, a na pola metra od zemlje g=9,8100000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000001



ima istine, otvorio si mi oči, znači sve račune koje sam dosad radio sa g su netočni

nema druge nego da se idem bacit u rijeku sa blokom oko vrata

Ako govorite o takvim tocnostima i to nije za neuzeti u obzir pa makar i takve razlike bile.

Ali kod kostrukcije vaga barem onih tocnijih to neigra ulogu zbog toga sto se masa tijela uvijek usporedjuje s utegom(pa se mjeri masa). Tako na jednu stranu stavis predmet a na drugu uteg. ali do razlike dolazi zbog toga sto vaga nije osjetljiva jednako na velike i male mase. Tome se doskocilo tako da se na jednu stranu stavi veliki uteg na drugu stranu predmet i onoliko utega koliko je potrebno da se izjednaci masa vaelikoga utega(tako da vaga uvijek ima fiksno opterecenje od 50g sa svake strane). Ali ostaje ne rijesiv problem a to su prizme odnosno uporiste na kojem se krakovi njisu. Ma koliko se fino prizme izbruse opet su kada ih gledas pod mikroskopom tupe na vrhu sto stvara trenje i pogresku. Jos uvijek ostaju pogreske koje nastaju istezanjem materijala i udubljivanjem povrsine (koje se uvijek makar malo elsticne). A da ne govorim o greskama koje nastaju rukovanjem utezima i sl.(makar utezima na ultrapreciznima vagama se ne rukuje rucno)

[Hiarcs]

Attack, razlika nije baš toliko malena. Ostavi par nula a ostale izbriši.

Dopizdilo mi je računanje, idem se sad bacit u more sa lančićem oko vrata.

[McAucliffe]

Hiarcs je u pravu...g nije svagdje jednak...
Tko je ikada studirao na FSB-u ili je vidio nove elektroničke mikroskope vidio je da je za svaki instrument određena mjerna točja na kojoj je izračunata točna vrijednost g...a sve u svrhu da bi mjerenja bila što točnija...
To ti je odmah i odgovor na ovu tvoju tezu sa vagom u kojoj tvrdiš da to nije važno....

[Attack]

naravno da g nije svuda jednak ali možeš ti meni tupit koliko oš ali me ne možeš uvjerit da 1m (visinske razlike) čini vidljive pomake u vrijednosti g

[McAucliffe]

Dobro nemogu...nije ni važno...ima one koji se u to može uvjeriti...

[shipka]

Attack kaže:

naravno da g nije svuda jednak ali možeš ti meni tupit koliko oš ali me ne možeš uvjerit da 1m (visinske razlike) čini vidljive pomake u vrijednosti g

Ti si inženjer, nisi baš fizičar a?

[El Tomo]

Hiarcs kaže:

Već sam ti naveo jedan od razloga zašto nije tako.
Ponavljam:
tijelo koje leži bliže je Zemlji od tijela koje stoji pa je zbog toga sila privlačenja veća.

Eh, ajmo onda otici u krajnost pa reci kako tezina ovisi i o volumenu tijela. Pa ce covjek s probavnim smetnjama (odnosno, s napuhnutim zelucem) biti laksi od covjeka iste mase ali bez probavnih smetnji....

BTW, ta tvoj korekcija je reda velicine 10^-6 na jedan metar. Mene bas zanima gdje to imas siroko dostupnu vagi koja mjeri s tocnoscu na 6 decimala

Pogreska pri mjerenju tezine covjeka od 100 kg je punih 300 mg. Zamisli...

[El Tomo]

Hiarcs kaže:

Ovako.
Ja ti govorim sa stajališta mikrofizike a ti meni govoriš sa stajališta klasične fizike, ili što bi se reklo, ja u kope ti u špade.

Stari moj, ti si pomijesao sve loncice, i kruske i jabuke. Kakve veze sada ima klasicna fizika s mikrofizikom? Ovdje svi govorimo o klasicnoj fizici, nikoga nisam vidio da spominje neke kvantne ili relativisticke efekte

A mikrofizika itekako moze biti klasicna.