Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
02.02.2010., 21:58
|
#101
|
U samoizolaciji
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: safe european home
Postova: 14,755
|
hm...mogel bi morti pronajti..al tu se dela o dijalektološkom pogledu, odnosno pogledu s visoka na i v kontextu negacije kajkavskog. A kajkavski je ipak jezik, kak nas povjest i samo razumjevanje jezika vuči, za razliku od proglašene dogme od strane vsakoj stvarnosti stranjskih štokavcov.
Nek se deklica javi dok bu se vučila na katedri filozofskog Kajkavski jezik, kaj se nebumo vređali s dijalektima tu med sobom.
|
|
|
05.03.2010., 21:54
|
#102
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Nadam se da će mi netko od cijenjenih diskutanata pomoći, naime zanima me usporedba kajkavskog dijalekta/jezika (recimo onaj "općekajkavski" sa 7 samoglasnika, bez diftonga, jat=jer=zatvoreno e, tri naglaska itd) i slovenskog štajerskog dijalekta.
Iako je kajkavski zanemaren (nažalost), slovenska narječja su još zanemarenija, jasno i zašto...
Dakle, sažetak ili link na nešto, tko zna.
Također, ako netko zna, zanima me kako se otprilike kreće izoglosa lačan/gladan na području Hrvatske i Slovenije. Eto toliko od mene
|
|
|
07.03.2010., 19:04
|
#103
|
Registrirani korisnik
Registracija: Feb 2010.
Postova: 27
|
Bednjanski govor
Znate li nekoga tko ga govori?
Radim neko istraživanje pa su mi jako potrebni govornici ovog neobičnog i kompliciranog govora kajkavskog narječja.
|
|
|
08.03.2010., 10:50
|
#104
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2009.
Postova: 237
|
Quote:
jimmy jazz kaže:
Ludbreg more biti. Legrad je več nekak Međimurski. Onak kak su se v Gruntovčanima spominali.
A meni se Turopoljski navek čini bliže Prigorskom.
|
Prigorje je velikim delom naseljeno slobodnjakimaTuropoljcima. Zate imes i dva Markusevca. Markusevec Turopoljsi i Markusevec Zgb-Opcina Podsljeme.
|
|
|
16.03.2010., 17:27
|
#105
|
cranky critter
Registracija: Dec 2009.
Lokacija: Rijeka
Postova: 564
|
Sumnjam da ''opcekajkavski'' nema diftonga.
__________________
You gotta lick it, Before we kick it
You gotta get it soft and wet, So we can kick it
|
|
|
30.03.2010., 16:23
|
#106
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2005.
Postova: 4,610
|
Quote:
kronikus kc kaže:
za hlebine neznam dal govore ve,al dost okolnih sela oko kc govore
|
kaže se kaje ve u Hlebinama
|
|
|
07.04.2010., 11:19
|
#107
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Aleluja! Naj i Vaš glas govori
kajti je Vuzem, Jezuš veuskersnul.
Vaša vera, vedrina ter lepe reči
naj se pridruže glasu nebeskeh frul.
prof. Željko Funda
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Vuz križni pût hrvackoga kajkavskoga jezika:
prof. Željko Funda
Kak sem zgubil harc za Kajkavski jezik od Kajkavskeh himbenikov
(harc= borba, himbenik= licemer, podlec)
http://www.forumgorica.com/kajkavski...4246/#msg14246
|
|
|
07.04.2010., 14:53
|
#108
|
Qu'est-ce que c'est?
Registracija: Oct 2006.
Lokacija: Ville lumière
Postova: 13,524
|
Quote:
Ljudevit Kaj kaže:
Švicarsko-nemački TV i radiski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)?
Slédi prikaz:
B) Neki primeri (popis i poveznice) TV emisij na nestandizéranomu švicarsko-nemačkomu jeziku
Neki primeri (popis i poveznici) TV emisij na nestandizéranomu švicarsko-nemačkomu jeziku
|
Kaj si obolio od kopipejstitisa? Daj lakse s tim plahtama teksta na krivoj temi (postoji tema o kajkavskom). Zelis li pak pisati o ostalim narjecjima, onda te lijepo molim da pocnes rabiti izricaj koliko-toliko blizak standardnom hrvatskom.
I nauci kako se pise nestandardiziran.
__________________
Stephen Colbert: "Beauty isn't in the eye of the beholder; I've checked. There's nothing in there but veins and goo."
|
|
|
08.04.2010., 11:10
|
#109
|
Qu'est-ce que c'est?
Registracija: Oct 2006.
Lokacija: Ville lumière
Postova: 13,524
|
Quote:
Ljudevit Kaj kaže:
Gospa Colbert, prosim Vas da, ně samo nuter temě „Hrvatska narječja i dijalekti“, ne brišetě nit preobračatě (prevoditě) hrvackě „dijalektalne“ nâpisě v standardni hrvacki jězek.
Jězična râznolikost jě biten eleměnt našoga nacionalnoga identitéta i né je mesto samo v temackem rezervâtem.
Isto tak sugeréram Vam otklon od anglobalizma, ně samo nuter temi o lépem našem jezikem, nârečjam, dijalektem, .. (ne mislim ovum prilikum na Vaš, hrvackojězičnohulni, name(t)nick).
Fâla lépa.
|
Nisi shvatio. Ovdje se ne polemizira o mom imenu i mom moderiranju.
Quote:
Hrvatski standardni književni jezik:
“Želiš li pak pisati o ostalim narječjima, onda te lijepo molim da počneš rabiti izričaj koliko-toliko blizak standardnom hrvatskom.“
Stephen Colbert: "Ljepota nije u oku promatrača, provjerio sam. Tamo su samo žile i (s)ljepilo.“
|
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Sto bi Francuzi rekli, quelle entrée en matière...
Mislim da bi na hrvatskom to znacilo "kakav ulet/pocetak".
No, vratimo se na bitno: ne mozes ti toliko trolati, koliko ja mogu brisati.
...
__________________
Stephen Colbert: "Beauty isn't in the eye of the beholder; I've checked. There's nothing in there but veins and goo."
|
|
|
08.04.2010., 14:36
|
#110
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Bes(t)ede(n)
Vjesnik, 18. travnja 2006. / Tribina
Naletu jezična globalizma usprkos
Jezična raznolikost jest bitan element našega nacionalnog identiteta
Piše Ivo Horvat
Samo kao primjer, u riječkom Novom listu osvanula je u četvrtak, 30. ožujka 2006., nakon 14 godina izlaženja na jednoj stranici, sada »poduplana« čakavska rubrika »Beseda« na pune dvije stranice s desetak priloga i najavom da će se tiskati svakog četvrtka, što se i događa. Događaj je to od iznimne važnosti ne samo za naše dijalektologe nego i kao hrabar pokušaj da se i na taj način sačuva od izumiranja jedna od temeljnih grana hrvatskog jezika i mnoštva zavičajnih čakavskih govora.
./.
Posebno bi trebalo razmotriti kako da se jezična raznolikost predstavlja i u programima Hrvatske televizije. Ako britanski televizijski kanal Discovery može svakog dana odvojiti dvije minute svog svjetski gledanog programa za predstavljanje jednog od ugroženih jezika u svijetu, onda se pitamo zašto Hrvatska televizija ne bi mogla našoj jezičnoj raznolikosti posvetiti dnevno po jednu svoju emisiju?
Naše je bogatstvo i u jezičnoj raznolikosti. To je bitan element i našeg nacionalnog identiteta, kojim se branimo od utapanja u jezični globalizam.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski...g3143/#msg3143
|
|
|
08.04.2010., 15:20
|
#111
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Quote:
Ljudevit Kaj kaže:
Naše je bogatstvo i u jezičnoj raznolikosti. To je bitan element i našeg nacionalnog identiteta, kojim se branimo od utapanja u jezični globalizam.
|
Hajde da se poigram đavoljeg odvjetnika. Mitovi mi jako idu na živce.
A u čemu je, konkretno, to bogatstvo? Je li, na primjer, jedan Michel Houellebecq išta lošiji pisac ili išta lošiji mislilac zato što ne poznaje ni standardni hrvatski, a kamo li njegova narječja? Što njemu, ili desecima tisuća vrijednih trudbenika riječi širom svijeta, fali što jedva i znaju da hrvatski jezik postoji.
Što fali Ircima koji su se odrekli vlastitog jezika? Što su to konkretno izgubili prihvativši engleski? Jesu li zbog toga u nekom pokazivom i dokazivom smislu lošiji narod, ili manje kulturan? Fali li im nešto što se može identificirati?
|
|
|
08.04.2010., 16:41
|
#112
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Quote:
Emericzy kaže:
Što fali Ircima koji su se odrekli vlastitog jezika? Što su to konkretno izgubili prihvativši engleski? Jesu li zbog toga u nekom pokazivom i dokazivom smislu lošiji narod, ili manje kulturan? Fali li im nešto što se može identificirati?
|
Irski je tek pred pâr lét uvěden kak službeni jězek EU-a, isto kak i baskiski i katalônski.
* * * * * * * * * * * *
Ima više pogledov na budûčnost Kaja i Čaja, sa i bez destrukcijě sadašnoga oblika hrvacoga jězičnoga standarda.
Na priliku pok. prof. dr. Zvonimir Bartolič jě tûmačil ovak:
Denes vnogi narodi, kojih je jezik imel takvu sudbinu kak i horvatski, obnavljaju svoj jezik. To delaju Velšani, Škoti, Katalonci, Bretonci, tulikajše i Hebreji (Židovi), kak i drugi. To moramo napraviti i mi Horvati. kajti je jezik najvekša zakladnica povesti blaga i mudrosti vsakoga naroda. Moramo mahomice reči da se, gda se o tomu govori, ne misli na nikakov separatizem, nego na novu politiku daljnjega izgrađivanja horvatskoga književnoga jezika. Rečenička zakladnica horvatskoga kajkavskoga i horvatskoga čakavskoga jezika mora biti prevzeta v horvatski književni jezik«.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski...g3332/#msg3332
* * * * * * * * * * * *
Interview: dr Mate Kapović / Lingvist nove generacije
JEZIČNI REVOLUCIONAR PROTIV AKADEMIKA
Kako bi se trebao ujednačiti hrvatski jezik kad već standard nije svetinja?
Komunikacijska se svrha standarda često precjenjuje, pa se kao primjer navodi da se bez standarda čovjek z Brača i Zagorac ne bi razumjeli. Ali to se u praksi vrlo rijetko događa, a neke dijalekte često ne razumiju ni prvi susjedi. Da se u javnosti češće čuju dijalekti, uključujući i one teže razumljive, ljudi bi se jednostavno privikli. Kao što su se Hrvati u Jugoslaviji bili navikli na neke srpska izraze koje danas mladi ne bi razumjeli. Tako da bi se komunikacija u onakvim slučajevima mogla u načelu odvijati i bez standarda.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski...g3151/#msg3151
* * * * * * * * * * * *
Déla sě i o postizajnu jězične ravnoprâvnosti, barem (ali né samo) na regionalne razine v (polu)kajkavskem i (polu)čakavskem sredinam (na priliku radio, TV).
Vedrana Rudan, Nacional, ZLOĆE I POVRĆE
(čakavski: zajik=jezik, jězek; mići = manji, méjni)
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vi volite vašega, ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj."
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski...g3155/#msg3155
Zadnje uređivanje Ljudevit Kaj : 08.04.2010. at 16:55.
Reason: redosled korigéran
|
|
|
08.04.2010., 17:14
|
#113
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Quote:
Ljudevit Kaj kaže:
Irski je tek pred pâr lét uvěden kak službeni jězek EU-a, isto kak i baskiski i katalônski.
|
Možda je uveden; ne znam, ali ga praktički nitko stvarno ne govori. Održava se najvećim dijelom umjetno.
|
|
|
08.04.2010., 20:01
|
#114
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Quote:
Emericzy kaže:
Možda je uveden; ne znam, ali ga (Irski) praktički nitko stvarno ne govori. Održava se najvećim dijelom umjetno.
|
Pred tero leto jě v Zâgrebu sniman film, kûm prilikum su dopremili decu z Varaždina jel ona zagrebečka nésu znala kajkavski.
(I) na očigled Raya Charlesa jě vidlivo da sě kajkavski (čakavski) sě mejne govori i med družinum (v familije) i na jâvne mesta.
Jěn od temelne râzlogov jě diskriminérajne Kaja i Čaja na radiju i TV na sem razinam: i (med)regionalno i državno.
* * * * * * * * * *
Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)
čakavska inačica članka
(Skok na kajkavsku i štokavku inačicu prek poveznice na kraju ovega članka)
(čakavski: zajik = jězek; šetimana = tjěden; beseda = réč
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska moru, po isprobanemu jezično-političkemu modelu očuvanja nestandardiziranega zajika na (među)regionalnoj TV i radije, postat germanska Švicarska.
Kajkavske (i čakavske) (među)regionalne televizije i radiji moru primenit švicarsko-njemački jezični model.
Nestandardizirani švicarsko-njemački zajik rabi oko 4.5 milijuna judi (od ukupno otprilike 105 milijuna njemački govorećih va Njemačkoj, Austrije, Švicarskoj, Luksemburge, Lihtenštajne (Liechtensteinu), južnemu Tirolu, ...).
Švicarsko-njemački model karakterizera prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačkoj razine (spomenutih 4.5 milijuna stanovnika).
Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisij samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez sportskega pregleda) na standarde.
Prognoza vremena i športski pregled su jenu šetimanu na zuerišken , drugu šetimanu na baselsken (ki ima podosta francuskeh besed), treću šetimanu na bernsken itd.
Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na "dijalekte". Va kontaktneh emisijah (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (saki svojen) zavičajnen govore. Na standarde se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulture va užen smisle (gosti i voditelji tu znaju bit z Njemačke al Austrije).
Pred malo vremena j' na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvetski savezni predsjednik dal polusatni intervju nacionalnoj televizije, a sa pitanja i odgovori su bili na nestandiziranen, zavičajnen govore.
Na svešvicarsko-njemačken radije (postaja DRS) ki pokriva ista 4.5 milijuna judi, vijesti su na standarde saku punu uru. Gotovo sav ostali program je na nestandardiziranen « dijalektu ».
Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).
Ne rabi izmišjati teplu vodu
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska moru, po isprobanemu jezično-političkemu modelu očuvanja nestandardiziranega zajika na (među)regionalnoj TV i radije, postat germanska Švicarska.
Izvor & skok na kajkavsku i štokavku inačicu članka)
(točka 2/2)
http://www.varazdin-online.com/forum...?p=52074#52074
|
|
|
08.04.2010., 20:41
|
#115
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Quote:
Ljudevit Kaj kaže:
(I) na očigled Raya Charlesa jě vidlivo da sě kajkavski (čakavski) sě mejne govori i med družinum (v familije) i na jâvne mesta.
|
Ma OK, slažem se da je tako. Ali, što je u tome loše? Zašto će naši unuci biti lošiji ljudi ako neće znati dijalekte, doma će govoriti standardni hrvatski, a na radnom mjestu engleski?
Jesam li ja lošiji čovjek zato što, iako Mađar, ne govorim mađarski, nego hrvatski?
|
|
|
09.04.2010., 12:01
|
#116
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Mater i oca, materijni (i paterijni) jězek němremo zebirati.
Prirodno jě da jě sakomu něgov materinski jězek nâjslajši.
(tak kajkavcu)
Em nikaj ni slajše,
Ne čuje se rajše.
Neg dobri i dragi naš kaj!
(Dragutin Domjanić)
Vjesnik, 14. i 15. kolovoza, 2003.
SPOMINEK: Vladimir Gerić, redatel i preobrnutel (prevoditel) drâmě »Na Sveta Tri Krala ili kak' očete«
KAJKAVSKI SE NE SRAMI NI NJEŽNOSTI NI SLABOSTI
Zašto se čini da narječjem uvijek lakše iskazujemo stanja duše i koliko se to može prenijeti na kajkavski? Je li kajkavski jezik bolji za iskazivanje ljubavnog zanosa od standardnoga hrvatskog?
– Ne znam. Mislim da je to ipak više problem pjesničke uvjerljivosti, a ne jezika. Štokavski, ipak, kao da silom želi biti muški, kao da se srami nježnih osjećaja, pa i same ljubavi, o kojoj govori najčešće u stereotipima. Kajkavski se ne srami ni nježnosti ni slabosti.
* * * *
Kajkavski se drži svojega tla, što zna, pokušava reći drugačije, što ne zna – izmisli! A što se tiče »inscenacija djela na kajkavskome« – meni je kajkavski povoljniji za prevođenje (posebice stihova!), jer ima slobodniji naglasni sustav i sintaksu, obilje kratkih riječi. Koliko sam vapio za njim još 1957. kad sam prevodio Villona.
Koji osjećaji se mogu ponajbolje izraziti njime?
– Svi. I najgorča žalost (međimurske pjesme) i raspojasano veselje (doskočice, zdravice), a posebno – nježnost! Na kojem još jeziku dijete tepa: »zimeka mi je« ili »tak mi je bilo lepeko«. Mislim da kajkavski podjednako zna izraziti i bol i vedrinu.
Ali, da je često i – samoironičan. I u tuzi i u boli. Da voli dvojbu. Nedorečenost. »Galgenhumor« – smijeh pod vješalima. Jesu li dovoljan primjer Krležine »Balade Petrice Kerempuha«?
* * * *
Mnogo puta ste naglašavali koliko bogatstvo rječnika odlikuje kajkavski jezik.
Što Vas u njemu osobito privlači i potiče na inscenacije djela na kajkavskome?
– Posve je prirodno da je svakomu njegov materinski jezik »naj«. Ali, povrh toga, svaka se »norma« s vremenom istroši, postaje neosobna, općenita. Zato bježi u »šatru«, odnedavna u nepodnošljive prostarije i anglizme. Da ne spominjem povampirene politicizme i srbizme, koje nam mediji i pojedini političari sve više podvaljuju!
* * * *
Koliko je poznato, pripadate u skupinu onih za koje je kajkavski i te kako zaslužio biti jezikom, a nikako dijalektom. Kako možete braniti tu konstataciju?
– Kajkavski nije mogao postati standardni hrvatski književni jezik! Što bismo, naime, tada, s jednako vrijednom i lijepom čakavštinom i štokavskom ikavicom? Nevolja je u tome što su po Bečkome književnom dogovoru,sva tri spomenuta hrvatska jezika s golemom i neprocjenjivom baštinom, vukovskom velikosrpskom podvalom ponižena i svedena na
zazorne »dijalekte«. Konstataciju da je kajkavski – jezik više ne treba »braniti«. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (nekadašnja JAZU) objavljuje Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika već 15 godina.
Obširnešě:
http://www.vjesnik.hr/pdf/2003%5C08%5C14%5C19A19.PDF
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Zberite si Shakespearea na kajkavskome!
»Lepi je engleski gartlic odprt z kajkavskem ključom. Zberite si barem jenu kiticu, za gušt i dušno zveličenje, kotereh tak malo na svetu ima«. Hoće li Shakespeare, kojega je »kajkavizeral« Željko Funda, pobuditi novo zanimanje za »avonskog labuda«, ali i za slatki naš »kaj«?
http://www.vjesnik.com/html/2001/01/....asp?r=kul&c=6
|
|
|
11.04.2010., 00:54
|
#117
|
U samoizolaciji
Registracija: Jan 2010.
Postova: 112
|
Bok tutleki, kak ste kaj?
Kak prepoznati tutleka?
Stalno stoji na špici, rudari po nosu i čudi se visini nebodera...
"Ajooooj, viđe oblakodera, koliki je. Oro gnijezdo vrh oblakodera vije, jer slobode u ravnici nije."
V ovoj našoj kajkavijani se več par put postavilo pitanje kaj je to tutlek.
Tutlek je človek kaj, kad ga nekaj pitaš ili nekaj veliš, gledi f tebe kak bik na baltu, vupre roge i počne strugati z prvim lievim papkom po pomostu.
I čudi se na Kaj i Bok kak puran na kaču il brboče kak pura na osretku...
https://komunikator.tportal.hr/forum.../30051599.page
P.S. Moj naklon Ljudevitu Kaju. Servus.
|
|
|
14.04.2010., 14:34
|
#118
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Nestandardizérani samoglasniki i nijovo (ne)pisajně
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Lovec v kâlne vode:
Piknjice i črknje
Črčkę na slovami su naši kajkavski glasi. I to ovak:
(ovo su samo neki od nestandardne samoglasnikov teri sě râbe v Međimurju i v Turopolu)
â - kak v réči jârek
ě - kak v réči rěčem
é - kak v réči réč
ô - kak v réči nôvo
û - kak v réči mûž (dopisal L(j).K. )
http://lovec.blog.hr/
http://lovec.iz.vg/
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Mednârodna fonetska abeceda i nejno zapisivajně:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%9...netska_abeceda
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Grafiju preširiti z znâki za kajkavskě samoglasnikě
(Grafiju proširiti znakovima za kajkavske samoglasnike)
Prvi je to primjerom pokazao kajkavski književnik Josip Janković iz Novog Sela na Dravi u svojoj zbirci kajkavske lirike »Cvét križnóga dréva«, NIVA, Varaždin, 2000., značajnoj po duhovnoj inspiraciji. Evo primjera izgovornog znakovlja u pjesmi »Zàdnja večerja«:
Jezuš kruha primê
rêčê réči jakê
»Zemitê i ječtê
tó je télo mojê!«
Obširnešě (I.Horvat, Vjesnik, 24. prosinca 2001):
http://www.vjesnik.com/html/2001/12/....asp?r=gle&c=4
|
|
|
13.06.2010., 17:50
|
#119
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Postova: 13
|
Delomični pregled tis KAJna (31.05.-06.06.2010):
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Zagorski list br. 346 / 04.06.2010.
ZA DUŠU, ZA SPOMENEK
Nie trieba biti lakoten
Piše: Nevenka Gregurić
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8123/#msg18123
IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE
Črljene vine diela veliku radost pri hiži
Piše: Zoran Gregurek
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8124/#msg18124
Dnevnik tate Bena
Jesam ja lud ili…?
Piše: Tomislav Benčić-Ben
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8125/#msg18125
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Varaždinskě vésti, br. 3413, 01.06.2010.
Klopotec
Čestitka “Varaždincu”
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8152/#msg18152
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Međimurske novine, 01.06.2010., br. 769.
Premišlavanje Jožeka radnika
Strah od zaprte kleti i praznoga lagva...
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8154/#msg18154
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Večernji list 01.06.2010.
FAKAT
Kako je Maksimir izbjegao golf i beton
autor: Zvonimir Milčec
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8155/#msg18155
7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě01.06.2010., br. 315
Kolumna (Zločesta)Vrtoglavica
Srpska struja vu hrvackoj žarulji vu vulici bez Vuka
Pišě: RADAR
(vezilo iliVi poveznica sledi)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, LIPEN 2010.
NEKAJ ZA ČAS KRATITI
ZVONA ZVONIJO, A MI SLABO ČUJEMO...
Piše: Tonček
http://www.forumgorica.com/kajkavski...8126/#msg18126
|
|
|
17.06.2010., 16:40
|
#120
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2008.
Postova: 893
|
Evo dragi moji... Nauživajte se blaga Božjeg.
ovaj Bednjanski je nešto nevjerojatno lijepo...
Cosanostra, možda je to sasvim normalno. Vidiš
da se selo do sela prije nije razumjelo...
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/p...ski-jezik.html
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:35.
|
|
|
|