Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 15.09.2016., 22:51   #1761
Quote:
Velmoza kaže: Pogledaj post
Pa Srbi i Hrvati bi podelili BiH, Muslimani bi ostali na obe strane, zašto bi se onda bunili samo protiv Srbije?
Da, ali tada su Muslimani mahom uklopljeni u hrvatsku naciju.Tzv. autonomasa si mogao nabrojiti na prstima jedne ruke.

Quote:
Velmoza kaže: Pogledaj post
Knez Lazar je preuzeo orla od Nemanjića.
Nije poanta u stitu grba, vec cijelome grbu.Postojecem grbu dodali su zmaja, kako bi efektnije izgledao, pravdajuci se cinjenicom da je Lazarevic bio clan Zmajskog reda.Mnogi prvotni clanovi tog reda nisu imali zmaja u svome grbu, pa ni sam Lazarevic (prema svim sacuvanim dokazima).Ista stvar sa grbom Mrnjavcevica - spojili su stit iz ilirskih grbovnika sa stvarnim grbom Mrnjavcevica, sacuvanog na novcu, i to predstavili kao stvarni grb te obitelji.To je doslovce krivotvorenje povijesti i krpanje razlicith izvora i teorija u jednu, sa dijelovima koji ti pasu.I takve se svinjarije proturavaju po udzbenicima.

Ili je grb iz ilirskih grbovnika onaj pravi ili grb sa njihovog novca - ne mozes krpati ta dva grba zajedno.O grbovima iz romejskog kulturnog kruga, koji se zapravo niti ne bi mogli nazivati grbovima u heraldickome smislu, pogledaj ovaj clanak:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=...k_jezik=216467

Obrati pozornost na str. 56-57.

Quote:
Velmoza kaže: Pogledaj post
To je turska zastava. Srbija u to vreme nije imala zastavu.
Srbija kao drzava ne, to si u pravu.Isao sam logikom da je moguce kako su i Srbi nosili osmanlijske zastave, koje su preuzeli kao vazali.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2016., 22:21   #1762
Quote:
ĐakaNG kaže: Pogledaj post
Koliko je u Srbiji bilo partizana nakon sloma ustanka '41.?

Inače, ovo je bila moja velika greška zbog koje si se ti digao na zadnje noge i ovakav post napisao. Ovo "Srbi" nije odnosilo na prostor zapadno od Drine već isključivo na Srbiju. Moja greška što nisam naznačio to.

Hrvatski partizani bili su ključni za NOVJ; do kraja 1943. Hrvatska, s 24% jugoslavenskog stanovništva, davala je više partizana nego Srbija, Crna Gora, Slovenija i Makedonija zajedno.

Prema Goldsteinu, među hrvatskim partizanima krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata uz zanemariv broj drugih. Do kolovoza 1942. udio Hrvata je porastao na 32%, a do rujna 1943. i na 34%. Nakon kapitulacije Italije udjel Hrvata je nastavio rapidno rasti te je do početka 1944. među hrvatskim partizanima bilo 60,4% Hrvata, 28,6% Srba, 2,8% Muslimana i 8,2% drugih i boraca nepoznate narodnosti.[17] Sveukupno tijekom rata hrvatski partizani bili su 61% Hrvati, 28% Srbi, a ostalo su bili Slovenci, Muslimani, Židovi, Crnogorci, Talijani, Česi i Folksdojčeri.
hrvat22 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2016., 08:19   #1763
Quote:
hrvat22 kaže: Pogledaj post
Hrvatski partizani bili su ključni za NOVJ; do kraja 1943. Hrvatska, s 24% jugoslavenskog stanovništva, davala je više partizana nego Srbija, Crna Gora, Slovenija i Makedonija zajedno.

Prema Goldsteinu, među hrvatskim partizanima krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata uz zanemariv broj drugih. Do kolovoza 1942. udio Hrvata je porastao na 32%, a do rujna 1943. i na 34%. Nakon kapitulacije Italije udjel Hrvata je nastavio rapidno rasti te je do početka 1944. među hrvatskim partizanima bilo 60,4% Hrvata, 28,6% Srba, 2,8% Muslimana i 8,2% drugih i boraca nepoznate narodnosti.[17] Sveukupno tijekom rata hrvatski partizani bili su 61% Hrvati, 28% Srbi, a ostalo su bili Slovenci, Muslimani, Židovi, Crnogorci, Talijani, Česi i Folksdojčeri.
Kakve veze sve ovo što si ti napisao ima s mojim quotanim postom
ĐakaNG is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 19:23   #1764
Quote:
hrvat22 kaže: Pogledaj post
Hrvatski partizani bili su ključni za NOVJ; do kraja 1943. Hrvatska, s 24% jugoslavenskog stanovništva, davala je više partizana nego Srbija, Crna Gora, Slovenija i Makedonija zajedno.

Prema Goldsteinu, među hrvatskim partizanima krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata uz zanemariv broj drugih. Do kolovoza 1942. udio Hrvata je porastao na 32%, a do rujna 1943. i na 34%. Nakon kapitulacije Italije udjel Hrvata je nastavio rapidno rasti te je do početka 1944. među hrvatskim partizanima bilo 60,4% Hrvata, 28,6% Srba, 2,8% Muslimana i 8,2% drugih i boraca nepoznate narodnosti.[17] Sveukupno tijekom rata hrvatski partizani bili su 61% Hrvati, 28% Srbi, a ostalo su bili Slovenci, Muslimani, Židovi, Crnogorci, Talijani, Česi i Folksdojčeri.
Hrvatski partizani !!! Partizani su partizani i ne mogu biti ni srpski ni hrvatski!? Zvaničan naziv im je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije!

Ako mislite na partizane sa sadašnje teritorije Republike Hrvatske, onda to i napišite!?
bg011 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 20:26   #1765
Quote:
ĐakaNG kaže: Pogledaj post
Kakve veze sve ovo što si ti napisao ima s mojim quotanim postom
želio sam dopuniti tvoju misao sa tvrdnjom da u srbiji nije bilo partizana sve dok se četnici nisu u 1944 god. presvukli u partizane....naime imamo mit da su srbi nekakvi partizani a u stvari kako je rekao vic maher stjepan mesić ni jedan kamen u srbiji nije pao na prugu a koja je bila glavna i strateška za njemce prema grčkoj....toliko o hrabroj borbi srba sa nijemcima...
hrvat22 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 20:28   #1766
Quote:
hrvat22 kaže: Pogledaj post
želio sam dopuniti tvoju misao sa tvrdnjom da u srbiji nije bilo partizana sve dok se četnici nisu u 1944 god. presvukli u partizane....naime imamo mit da su srbi nekakvi partizani a u stvari kako je rekao vic maher stjepan mesić ni jedan kamen u srbiji nije pao na prugu a koja je bila glavna i strateška za njemce prema grčkoj....toliko o hrabroj borbi srba sa nijemcima...
Srbijanci do '44. nisu mrdnuli, ali prekodrinski Srbi su bili glavnina u partizanima cijeli rat. I to su činjenice.
ĐakaNG is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 21:26   #1767
Quote:
ĐakaNG kaže: Pogledaj post
Srbijanci do '44. nisu mrdnuli, ali prekodrinski Srbi su bili glavnina u partizanima cijeli rat. I to su činjenice.

Čitate li vi šta pišete!?? A ko 1941. dignu ustanak u Srbiji i stvori Užičku republiku!?? Kinezi??
bg011 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 21:41   #1768
Quote:
bg011 kaže: Pogledaj post
Čitate li vi šta pišete!?? A ko 1941. dignu ustanak u Srbiji i stvori Užičku republiku!?? Kinezi??
Hrvati

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Filipovi%C4%87
Liudewitus is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 21:49   #1769

Heeeheee..!!! Amebe, pa Hrvati !!
bg011 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 21:51   #1770
Koja si ti trolcina majko mila. Tebe treba zabraniti majke mi. Ne znam kako vec nisu.

1. Covijek je umro 1942, poslije partizanskog ustanka u Srbiji i Uzicke Republike.
2. Drugo on je jednina, a ne mnozina. Posto vidim njega dajes kao primjer za Hrvate.
3. Hrvati i da su htjeli nisu mogli u Srbiji dici nikakav ustanak. Niti ih je bilo brojcano, nit' je bilo volje.
4. Ovaj covijek jedino sto je uradio jeste da je povikao "Smrt fasizmu sloboda narodu", pred smrt.
Xtra is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 21:56   #1771
Quote:
Xtra kaže: Pogledaj post
Koja si ti trolcina majko mila. Tebe treba zabraniti majke mi. Ne znam kako vec nisu.

1. Covijek je umro 1942, poslije partizanskog ustanka u Srbiji i Uzicke Republike.
2. Drugo on je jednina, a ne mnozina. Posto vidim njega dajes kao primjer za Hrvate.
3. Hrvati i da su htjeli nisu mogli u Srbiji dici nikakav ustanak. Niti ih je bilo brojcano, nit' je bilo volje.
4. Ovaj covijek jedino sto je uradio jeste da je povikao "Smrt fasizmu sloboda narodu", pred smrt.
Bio je toliko nebitan da ste ga uzeli kao simbol srpskog ustanka, ali hajde dobro. Evo još jedan: https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito
Liudewitus is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 22:15   #1772
https://en.wikipedia.org/wiki/Uprising_in_Serbia_(1941)
Velmoza is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 22:16   #1773
Quote:
Xtra kaže: Pogledaj post
Koja si ti trolcina majko mila. Tebe treba zabraniti majke mi. Ne znam kako vec nisu.:face palm:

1. Covijek je umro 1942, poslije partizanskog ustanka u Srbiji i Uzicke Republike.
Umro...
Liudewitus is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 22:17   #1774
Quote:
ĐakaNG kaže: Pogledaj post
Srbijanci do '44. nisu mrdnuli, ali prekodrinski Srbi su bili glavnina u partizanima cijeli rat. I to su činjenice.
Četnici su u Srbiji pružali otpor Nemcima na početku rata, partizanski pokret je u Srbiji rastao kad su četnici počeli prelaziti na nemačku stranu
Velmoza is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2016., 22:27   #1775
Uvijek se dobro nasmijem svaki put kada vidim bilo ciju kartu partizanskog "oslobodjenog teritorija"

Covjece, 70% Juge slobodno vec 41. godine

Niti jednu jedinu ozbiljnu kartu te tematike do dana danasnjega nisam vidio.

Koju god pogledas, mocna partizanija od Kosova do Velike Gorice kroz cijeli rat.
Rocketman is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2016., 11:21   #1776
Quote:
Mario rocketman kaže: Pogledaj post
Uvijek se dobro nasmijem svaki put kada vidim bilo ciju kartu partizanskog "oslobodjenog teritorija"
Covjece, 70% Juge slobodno vec 41. godine
Niti jednu jedinu ozbiljnu kartu te tematike do dana danasnjega nisam vidio.
Koju god pogledas, mocna partizanija od Kosova do Velike Gorice kroz cijeli rat.
A ono šume i prazne gore bez jednog jedinog čovjeka
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2016., 17:24   #1777
Quote:
Mario rocketman kaže: Pogledaj post
Uvijek se dobro nasmijem svaki put kada vidim bilo ciju kartu partizanskog "oslobodjenog teritorija"

Covjece, 70% Juge slobodno vec 41. godine

Niti jednu jedinu ozbiljnu kartu te tematike do dana danasnjega nisam vidio.

Koju god pogledas, mocna partizanija od Kosova do Velike Gorice kroz cijeli rat.
Nego ti "slobodni" od 1941, delom pobegoše a delom se pridružiše NOVJ!?
Pa dočekaše sa cvećem NOVJ, oslobodioce. Slobodni od 1941, pa dočekuju oslobodioce 1945.? A oslobodioci ih malo postreljaše,osudiše i oduzeše nekima i građanska prava.
A vođa slobodne zemlje od 1941. pobeže i ostavi narod na milost i nemilost oslobodiocima od 1945. Veliki junak i patriota.
bg011 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.12.2018., 19:15   #1778
Dokumentarni serijal RTS-a "Putevi srednjeg veka"


Stari Ras
https://www.youtube.com/watch?v=J-_E..._YAlWWnFlITfUa

Veliki župan Stefan Nemanja
https://www.youtube.com/watch?v=6jVW..._YAlWWnFlITfUa

Stefan Prvovenčani
https://www.youtube.com/watch?v=1m4q..._YAlWWnFlITfUa

"Nemanjini potomci"
https://www.youtube.com/watch?v=xVpE...lITfUa&index=4

Nemanjići - specijalno izdanje
https://www.youtube.com/watch?v=KjsU..._YAlWWnFlITfUa
MilosBg is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.12.2018., 11:48   #1779
Pavlimir (kralj) legendarni osnivač Dubrovnika i kralj dalmatinske Srbije

Danijele Farlati u djelu Illyricum sacrum o Pavlimiru piše:

„Dolazak Pavlimira i ostalih Srba, koji još nijesu primili hrišćanstvo, kao i pokršavanje Narentana pružili su povod i uzrok da se održi pomjesni delmatski sabor oko 877. godine... Učestvovali su i legati Apostolske stolice i konstantinopoljskog cara. arhiepiskop Georgije sa nekolicinom episkopa Dalmacije, Hrvatske i Srbije, hrvatski duks i srpski kralj sa svojim plemićima i velikašima... Pavlimir je pokorio moćnike i banove koji su, poslije smrti Časlava, koji je protjerao Radoslava, svog oca, a njegovog djeda, podijelili među sobom srpsko kraljevstvo. S druge strane Gornju Meziju, ili unutrašnju Srbiju, koju je bio zauzeo Višeslav, jedan od banova Srbije o kome govori Porfirogenit, nije mogao da povrati. Stoga se morao zadovoljiti dalmatinskom Srbijom. Poslije toga je srpsko kraljevstvo bilo podijeljeno na dva dijela. Jedan dio su dobili Pavlimirovi sinovi i unuci, čiju je genealogiju sastavio Pop Dukljanin, a drugi sinovi i unuci Višeslavovi, o kojima govori Porfirogenit. Ali, poslije skoro sto godina, obje Srbije su se ujedinile u jedno kraljevstvo pod vlašću jednog kralja, koji je po najvišem pravu jednako upravljao i mezijskim Srbima kao i dalmatinskim. Pavlimir je, pošto je pobijedio raškog župana, podigao u ovom kraju hram, dostojan kraljevskog veličanstva, pod imenom Svetog Petra... Pobijedio je slovenske Hrvate, koji su naseljavali posavsku Panoniju, kao i Mađare, koji su Slovenima dišli u pomoć, i ponudio im mir pod uslovom da Sava bude granica između Hrvata i Srba. Umro je u Tribiniji, početkom desetog vijeka i sahranjen u hramu Sv. Mihajla... Pavlimira je kao kralja dalmatinske Srbije naslijedio Tiješimir, njegov sin posmrče, a staranje nad njim i upravu je preuzela preuzela njegova obudovjela majka. Ali, veliki dio Srbije je otpao od njega i raški ban mu je preoteo Prevalitanu... Iz Hrvatske je prisustvovao Tomislav duks Hrvata, iz Srbije Mihajlo, duks Huma ili Zahumlja, za koje Porfirogenit kaže da je bilo jedno od četiri županije u koje je bila podijeljena cijela dalmatinska Srbija... Izgled da je Mihajlo došao umjesto kralja Tiješimira, koji je bio nepunoljetan i pod majčinim starateljstvom je vladao Srbijom, mada je tada bila na jako maloj teritoriji...”
Farlati ga u indeksu imena na kraju 6. dijela Svetog Ilirika naziva: Paulimirus Rex Serblorum


U Ljetopisu popa Dukljanina o Pavlimiru piše:

„Kad su srodnici kralja Radoslava i vojnici, koji su sa njim bili u Rimu čuli što se zbilo, zamoliše kralja da se oženi. On nagnan njihovim molbama uzme za ženu Rimljanku iz veoma plemenitog roda, s kojom rodi sina, kojega nazva Petrislav. Zatim preminu u dubokoj starosti i sahranjen je s velikim počastima u crkvi Svetog Jovana Lateranskog.

Poslije toga Petrislav se oženi plemenitom rimskom đevojkom, od koje dobije sina koga nazva Pavlimir. Zatim pošto je proživio veoma mnogo godina sa svojim rimskim srodnicima, i on sam je umro. Po smrti, srodnici mu začeše neprijateljstvo sa ostalim Rimljanima i počeše voditi teške borbe po gradu, kao što se to često dešava. Kad je Pavlimir postao mladić i počeo da izrasta u veoma snažnog i hrabrog ratnika, tako da mu u gradu Rimu niko nije bio ravan; zbog toga su ga njegovi srodnici i neki drugi Rimljani veoma zavoljeli i izmijenili mu ime, pa pošto je mnogo uživao u ratovanju nadjenu mu ime Belo. U to vrijeme isplovi sa Sicilije brodovlje, ogromno mnoštvo saracenskih lađa, ovakvo brodovlje grčki se zove "miria armeni", a latinski "decem milia vella". Sve primorske gradove su porušili; a Latini pobjegoše u planine đe življahu Sloveni. A kad su se stali vraćati u svoje gradove, Sloveni ih pohvataju i zadrže kao robove. Zatim mnogi pušte Latine pod uslovom da im u svako vrijeme plaćaju danak i da im vrše službe. I tako oni počeše ponovo graditi primorske gradove koje su porušili Saraceni. U isto vrijeme rimski srodnici Belovi koji je i Belimir, ne mogući podnositi podmuklost i neprijateljstva rimskih velikaša, a pošto nijesu htjeli da se ponižavaju, niti da sa neprijateljima sklope mir, svi izađu iz grada, zajedno sa Belom, ženama, sinovima i kćerama, vojnici, njih pet stotina na broju, uzevši đecu i žene, dođu u Apuliju. Odatle pošto su se ukrcali na lađe, doploviše u predjele Dalmacije. Stignu u luku koja se zove Gruž i Ombla. Sloveni su naime poslali Belu, koji je i Pavlimir, glasnike da dođe i prihvati kraljevstvo svojih predaka, pa su ga zbog toga i slijedili njegovi srodnici. Pošto su sišli sa lađa, sagrade tvrđavu i tu se nastaniše. Kad su ljudi iz grada Epidura, koji su se još zadržali u šumama i planinama, saznali da je Belo stigao sa Rimljanima i da su sagradili tvrđavu, skupe se i dođu, i zajedno sa njima podigoše grad na obali mora, koji Epidavrani svojim jezikom nazovu "Laus". Zbog toga ovaj grad bi nazvan Lausium, a kasnije promjenom glasa "L" bude nazvan Ragusium. Uistinu Sloveni su ga nazvali Dubrovnik, a to znači "šumski" ili "šumska", jer kad su ga gradili došli su iz šume.”


Junije Palmotić dubrovački plemić, pisac, pesnik i dramaturg, je napisao dramu Pavlimir 1632.god
Zasnovana je na građi iz Ljetopisa popa Dukljanina, Junije dramatizuje legendu o kralju Pavlimiru kao osnivaču Dubrovnika. Pavlimir je unuk prognanog kralja Radoslava. Na poziv slovinskih vladara vraća se iz Rima na prazno djedovo prijestolje. Nakon strašne oluje koje su pripremili zli dusi dolazi s družinom u Gruž za vrijeme svetkovine sv. Ilara, zaštitnika mjesta. Susreće tamošnje stanovnike, pastire, pustinjaka Srđa (koji mu pomaže u savladavanju zapreka), preuzima prijestolje i osniva Dubrovnik, te se vjeri sa Srđevom nećakinjom Margaritom.
MilosBg is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.12.2018., 16:01   #1780
Quote:
MilosBg kaže: Pogledaj post
Danijele Farlati u djelu Illyricum sacrum o Pavlimiru piše:
U kojem poglavlju Illyricum sacrum-a to piše?
__________________
"Primi sve što te stigne
i budi strpljiv u nestalnosti svoje bijede."
noliđ is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:57.