Postoji li Mjesec dok ga nitko ne gleda?

[*Q*]

U navedenom radu "Taking Heisenberg’s Potentia Seriously" https://arxiv.org/abs/1709.03595 uopće nema govora o ulozi promatrača/svijesti u činu opažanja/mjerenja. Dvoje autora rada imaju svoje vlastite interpretacije (Kastner i Epperson) i sukladno njima različite modele procesa mjerenja:

str.9

Proposition X applies to a situation involving a quantum superposition (an instance of Feynman’s ‘sum over paths’), while Y applies to the result of a measurement. Thus, we propose that measurement is a real, physical process, albeit indeterministic and acausal, that transforms possibles into actuals. In terms of our proposed non-substance dualism, res potentia is transformed into res extensa through measurement. One specific, quantitative model of such a transformation is provided in the Relativistic Transactional Interpretation (RTI) (Kastner 2012, Chapters 3 and 6, and Appendix C on the specific conditions yielding measurement in the EPR context); another is given in the sheaf theoretic, topological Relational Realist (RR) interpretation (Epperson & Zafiris, 2013).

str.13

... the sufficient condition is that measurement of the entity occur.13
___________
13 According to both RTI and RR, the existence of such a state is contingent on there being a measurement context, defined by the relevant Hamiltonian and (a) absorber response(s) in the case of RTI, or (b) sheaf of Boolean reference frames in the case of RR.

[Tigarx]

Možda sam u krivu, ali vjerojatno postoji jer famozno pitanje vjerojatni vrijedi samo za kvantni svijet. Iznad neke granice bi trebali prestati vrijediti čudnovati zakoni kvantne fizike bez obzira što postoje i makroskopski kvantni fenomeni jer su oni druga vrsta razmatranja od navedenoga pitanja.

[pećina]

Ako samo svjesno biće opaža, to znači da stroj ne može detektirati ispravno dok god nema svjesnog bića koje ga koristi.

Što ako cijelu noć stroj snima stanje, dolazi li do kolapsa tek sutra ujutro kad istraživač "opazi" svjesno ispis?

Nadalje, postoji li svjesno opažanje bez interakcije? Tek to bi bilo jako zanimljivo za proizvesti...

[pećina]

Tigarx kaže:

Možda sam u krivu, ali vjerojatno postoji jer famozno pitanje vjerojatni vrijedi samo za kvantni svijet. Iznad neke granice bi trebali prestati vrijediti čudnovati zakoni kvantne fizike bez obzira što postoje i makroskopski kvantni fenomeni jer su oni druga vrsta razmatranja od navedenoga pitanja.

Ne slažem se da prestaju vrijediti, možda izgube efekt ili...zapitaj se kako bi ti očekivao da svemir makroskopski izgleda uz pretpostavku da kvantni efekti vrijede na svim skalama.

[MrBlc]

Makroskopski svijet je zapravo statistički rezultat kvantnih vjerojatnosti. Jedan od očitijih primjera je temperatura - na razini pojedinačne čestice imamo brzinu, a na makro razini imamo temperaturu kao prosjek brzina.

[accordsta]

Jedan kvalitetan razgovor,bar meni.Moja sugestija je da svakako treba pogledati do kraja.

https://www.youtube.com/watch?v=le7QZ6NA4QY

Može se nadovezati i ova dva linka...
https://www.youtube.com/watch?v=GbKWy1xOZIE
https://www.youtube.com/watch?v=jiIu1pje1sU

Pogledajte ih više puta...a nakon toga sva ostala pitanja među kojima i (postoji li mjesec i kad ne gledam u njega) bit će sagledana iz drugačije perspektiva,pa samim tim i odgovor do kojega ćete doći...Malo kontemplirajte o "vidiocu" pa neka prođe izvjesno vrijeme,neka odgovor "sazrije",pa neka ga iznesite .
Pozdrav i ugodno gledanje

[manchild]

slična je tema i na filozofiji:

https://www.forum.hr/showthread.php?t=790812&page=18

[Antifa]

Aaaaaaahaaaaaaaaaaaaaa. Sad kužim zašto mi nestaje novac.

[LIQ]

Nekoliko dana sam si mislio dal se ponovo uključiti u ovu temu, budući da
sam zadnji upis stavio na njoj prije sedam godina, zamjerio se nekim ljudima
i obećao da se više neću javljati, ali eto besmrtnost ove teme navukla me da
promijenim mišljenje i upišem mali rezime svojih postova, pa šta bude bude.


Pitanje „Postoji li mjesec kad ga nitko ne gleda“ onako laički i logički možemo tumačiti kao pitanje: „Može li išta postojati bez ikakvog znanja o tom postojanju“, odnosno, dali nešto počinje postojati tek kad je primiječeno izvana ili postoji unutarnja spoznaja tog nečeg o vlastitom postojanju. Ako postojanje počinje tek primječivanjem izvana, onda Mjesec ne postoji sve dok ga nešto ne opazi, ali ako je znanje o postojanju unutarnja spoznaja vlastitog postojanja onda Mjesec postoji i kad ga ništa drugo ne opaža.
Ako se odlučimo za činjenicu da Mjesec postoji i bez vanjskog opažaća, onda moramo prihvatiti i činjenicu da postoji unutarnje opažanje vlastitog postojanja.
Analogno tome možemo pitati „Dali je postojao Svemir dok ga nitko nije opazio“ i odgovoriti „Da“ jer je opažao sam sebe.
Iz svega ovog usudio bih se logično zaključiti da je postojanje i spoznaja tog postojanja neodvojivo jedno od drugog, odnosno da su jedno.

[Earnest]

Nah. Živite zdravo, reciklirajte, i klonite se metafizike.

[nitko drugi]

Napisah nešto u vezi teme: Postoje li elektroni onako kako postoji Mjesec?

[Hetmasteen]

Tigarx kaže:

Možda sam u krivu, ali vjerojatno postoji jer famozno pitanje vjerojatni vrijedi samo za kvantni svijet. Iznad neke granice bi trebali prestati vrijediti čudnovati zakoni kvantne fizike bez obzira što postoje i makroskopski kvantni fenomeni jer su oni druga vrsta razmatranja od navedenoga pitanja.

Možda nekako i najispravniji stav na temu onoga što se definira kao mikro i makro u konceptu kvantne teorije.

A ja bih pitao imamo li i iznad mikra i mikra na nekih "svjetlosnim" veličinama granice prostora i zakoni koje se ponašaju na trenutno nepoznat način jer ne možemo ni detektirati ili eksperimentirati?

[skeptik]

nitko drugi kaže:

Napisah nešto u vezi teme: Postoje li elektroni onako kako postoji Mjesec?

Ovo što napisao 30.12. je užasno slićno mom radu koji sam stavio na arXiv samo nekoliko dana ranije. (Vjerojatno znaš na koji mislim, da sad ne odajem svoj identitet svima.)

[servantes]

skeptik kaže:

Ovo što napisao 30.12. je užasno slićno mom radu koji sam stavio na arXiv samo nekoliko dana ranije. (Vjerojatno znaš na koji mislim, da sad ne odajem svoj identitet svima.)

Ako je istinito ovo što je napisao nitko drugi, tada se postavlja pitanje što je stvarnost. Mišljenja sam da i za opazive stvari je potreban teorijski konstrukt. Jer......, one nisu opazive ako o njima nemamo neki logički konstriukt. Znanstveni, magijski, vjerski....itd.

[Weekend Warrior]

servantes kaže:

Ako je istinito ovo što je napisao nitko drugi, tada se postavlja pitanje što je stvarnost. Mišljenja sam da i za opazive stvari je potreban teorijski konstrukt. Jer......, one nisu opazive ako o njima nemamo neki logički konstriukt. Znanstveni, magijski, vjerski....itd.

To je jedno od temeljnih pitanja, a postavljalo se i prije javljanja znanstvenih teorijskih konstrukata.

Znanost od uvijek modelira pojave koje istražuje, a dobiveni modeli odgovaraju istini više ili manje, što ovisi o mogućnostima.

Ja mislim da su stvari opazive i bez logičkog konstrukta. S tim da logički konstrukt u pravilu slijedi opažanje, što proizlazi iz ljudske psihologije da se opaženo uklopi u postojeću kognitivnu shemu.

[Sigmund]

Weekend Warrior kaže:

Ja mislim da su stvari opazive i bez logičkog konstrukta. S tim da logički konstrukt u pravilu slijedi opažanje, što proizlazi iz ljudske psihologije da se opaženo uklopi u postojeću kognitivnu shemu.

Stvari jesu opazive bez logičkog konstrukta onog tko opaža, ali sve što postoji je logički konstruirano. Nema ničega što bi realno postojalo, a da bi bilo nelogično. Drugim riječima, mi opažamo logički konstrukt.

[skeptik]

Sigmund kaže:

Stvari jesu opazive bez logičkog konstrukta onog tko opaža, ali sve što postoji je logički konstruirano. Nema ničega što bi realno postojalo, a da bi bilo nelogično. Drugim riječima, mi opažamo logički konstrukt.

Možda griješim, ali čini mi se da brkaš pojmove logički i logično. Priroda je logična, ali nije logička.

[Sigmund]

skeptik kaže:

Možda griješim, ali čini mi se da brkaš pojmove logički i logično. Priroda je logična, ali nije logička.

Priroda je logična, to je neupitno. Dakle, ona je logični konstrukt. Može se raspravljati o tome je li ona uz to i logički konstrukt, jer ako ju ogolimo do najopćenitijih pojmova (matematike i kategorija) na koncu dolazimo do logike. Ako je logika istodobno i ontologija, onda je priroda i logična i logička.

[Dinko011]

Sigmund kaže:

Priroda je logična, to je neupitno. Dakle, ona je logični konstrukt. Može se raspravljati o tome je li ona uz to i logički konstrukt, jer ako ju ogolimo do najopćenitijih pojmova (matematike i kategorija) na koncu dolazimo do logike. Ako je logika istodobno i ontologija, onda je priroda i logična i logička.

Logična je samo kao skup velikog broja događaja. Statistički. U svojoj suštini, na razini jedne čestice, nije logična.

[skeptik]

Sigmund kaže:

Ako je logika istodobno i ontologija,

A ako nije?