Glagoljica

[Druchii]

Shain kaže:

Samo da dodam, Stjepan Babić i Stjepan Damjanović doktori su znanosti i hrvatski akademici.

Samo da dodam-koji nisu nikad pročitali što strani (noviji) akademici imaju za reći.

Druchii

[Zagorski Križar]

Zagorski Križar kaže:

Kad je već t o glagoljici, zanima me ima li primjera praktične upotrebe iste?Izuzev u književnosti i crkvenoj službi, naravno.Sjećam se da su jednome Frankopanu na grobnoj procesiji nosili crnu zastavu na kojoj je bio ispisani njegov kratki "životopis" na glagoljici .Ima li primjera toga?Upotreba glagoljice kao hamajlije, ukrasa, na štitovima, zastavama, značkama, itd.?

Hekatonhir kaže:

Ima. Simbol je Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glagoljičko slovo m, koje znači misliti. A glagoljička slova stavljaju se i na suvenire poput kravata.

Našao još nešto bolje - glagoljica je našla svoju upotrebu i u hrvatskoj srednjovjekovnoj sfragistici :

Pečat Petra i Jurja knezova Krbavskih.

God. 1492. izdao je knez Karlo sin Karla Krbavskoga sa svojim sinom Ivanom, potonjim banom hrvatskim, na pergameni pisanu latinsku izpravu, na kojoj visi u vosku utisnut pečat, o kojem ćemo sada govoriti. Izvorna ova listina čuva se u arkivu jugoslavenske akademije u Zagrebu.
Pečat taj spada koli sa gledišta sfragističkog, toli sa gledišta legende, koja se na njem nalazi medju osobite riedkosti. Pečat je okrugao, te mjeri u promjeru 24 mm. U sredini stoji trolist (Dreipass), kojega su listovi nešto pupčasti, kako se to vidi kod štitova. Listovi su pravilno sastavljeni, od kojih jedan gleda prema dolje, a druga dva prema gore. U listu što je okrenut prema dolje nalaze se tri poprečne vodoravne grede, a na gornjoj stoji guska okrenuta na desno, spremna za liet. Ova nosi na glavi krunu, a takovu imade i nataknutu oko vrata. Glavom prelazi u desni, a krilom u lievi gornji list. To je grb knezova Krbavskih od plemena Gusić (govoreći grb).
Naokolo medju dva koncentrična kruga, u središtu kojih se nalazi opisani trolist, teče surovo urezana glagolska legenda :
. j. „Petr i Juri knzi krbavski". U rieči Petr je u ligaturi slovo „t" i „r", a u rieči Juri slovo „ju" i ,,r". Podpuna dakle legenda imala bi glasiti: Petar i Juraj knezi Krbavski.
Po toj legendi pečatnoj evidentno je, da su taj pečat nekoč rabili Petar i Juraj knezovi Krbavski.
U genealožkoj studiji prof. Klaića: Rodoslovje knezova Krbavskih od plemena Gušić" (Rad knjiga CXXX1V.), kojoj je priloženo i rodoslovje ovih, nalazimo samo jednog Petra kneza Krbavskoga (1402.—1411.), dok Jurja više.
Na str. 337. Acta croatica uredjenih po prof Dr. Gj. Šurminu nalazimo otisnutu glagolsku izpravu od god. 1489. 28. ožujka, u Korenici, glasom koje knezovi Krbavski Mikula, Petar i Juraj daruju svoj mlin Francišku Utišeniću.
Ovih knezova Krbavskih nema spomenuto rodoslovje sastavljeno po prof. Klaiću. Bit će, da su ovi posebna loza slavnih knezova krbavskih, koja se je rano odciepila od glavne loze.
Pošto knez Karlo Krbavski pečatnikom Petra i Jurja Krbavskih g. 1492. pečati, koji su bez sumnje još iste godine živjeli, dokaz je, da je ova nuzgredna loza sa glavnom lozom Krbavskih u svezi stajala i da baš ova dvojica prisustvovala izdanju Karlove listine, na koju je knez Karlo možda ne imajući svoj pečat pri ruci, uzeo onaj svojih suplemenika.
Prema tomu je taj pečat iz konca XV. vieka, a bez sumnje i domaća radnja.

E. Laszowski.

[IlluminatusX]

Zagorski Križar kaže:

...u srednjovjekovnoj sfragistici...

u nekropoli Domaševo, kod Trebinja, je 2010. godine ispod jednog stećka pronađen prsten pečatnjak.

http://trebinjedanas.com/files/image...nuar/pecat.jpg

naravno da su to servijanci iz trebinjskog muzeja odmah pokušali povezati s imenom plemićke obitelji Tomaš, odnosno s imenom Travunije. Također, niti datacija nije baš konkretna, tek da se radi o srednjem vijeku. No, izgleda prilično kao inicijal glagoljskog slova M, latinizirano Mislite...

[demon]

IlluminatusX kaže:

u nekropoli Domaševo, kod Trebinja, je 2010. godine ispod jednog stećka pronađen prsten pečatnjak.

http://trebinjedanas.com/files/image...nuar/pecat.jpg

naravno da su to servijanci iz trebinjskog muzeja odmah pokušali povezati s imenom plemićke obitelji Tomaš, odnosno s imenom Travunije. Također, niti datacija nije baš konkretna, tek da se radi o srednjem vijeku. No, izgleda prilično kao inicijal glagoljskog slova M, latinizirano Mislite...

Glagoljski natpisi su nedavno pronađeni u Župi i Konavlima... stariji su od Baščanske ploče...

[IlluminatusX]

demon kaže:

Glagoljski natpisi su nedavno pronađeni u Župi i Konavlima... stariji su od Baščanske ploče...

pretpostavljam da misliš na ovo:

http://dubrovacki.hr/clanak/8097/zna...vatskog-jezika

...s time da se meni osobno čini logičnije Žagar-Kapetanićevo čitanje konavoskog ulomka od onog Čunčićkinog.

Referirao sam se na križarevo spominjanje sfragistike....

[Zagorski Križar]

Moram se ispraviti - ona zastava nije nosena prilikom procesije, vec je postavljena kao grobni spomenik:

Prema A. Račkom, o. Clarus Pasconi, pisac trsatske povijesti, piše i o sahrani Nikole IX. Frankopana ( + 1647): Nikola u svojoj oporuci želi da ga se sahrani na Trsatu, a na grob stavi kamena nadgrobna ploča, no ploča nikad nije položena. Međutim, uz njegovo mjesto pokopa uz oltar sv. Katarine stajala je crna zastava s oduljim natpisom o Nikoli IX. Frankopanu. Ova je zastava bila vrijedan trag nekadašnjih običaja, no i njoj se zametnuo svaki trag...

Zorislav Horvat, PREGLED SAČUVANIH NADGROBNIH PLOČA KRČKIH KNEZOVA FRANKOPANA, str. 27-28.

Sad jos moram naci gdje sam nasao podatak o glagoljicnome natpisu.

[Kokot1]

Može li netko poslati neki link ili barem sliku nekog kasnijeg teksta (tipa 15.,16.st) u kojem bi se vidjelo vezano pisanje glagoljice u stilu pisanih slova... Mislim da bi bila zanimljiva stvar za naučiti, pogotovo sad u ova vremena. Pitam za pisana slova jer je brže i lakše onda pisati pa je i primjenjivo.

[Shain]

Zašto su Ćiril i Metod izmišljali slova za Slavene? Zašto nisu pisali slavenski jezik grčkim slovima?

Praslavenski i grčki glasovni sustav bili su različiti. Praslaveni su imali oko 19 glasova i skupina glasova koji su bili posebni ili su ih Grci smatrali posebnima.

Ovo su potrebna slova za slavenske glasove koji se nisu mogli lako napisati alfabetom: dz, ï, đ, ȏ, ĉ, c, č, š, ъ, ь, ĕ, ju, ja, je, ę, ǫ, ję, jǫ, î (transliterirano; imena su im dzelo, iže, đerv, otъ, šta, ci, črьvъ, ša, jorъ, jerъ, jat [ĕtъ], ju, ja, je, ęs, ǫs, jęs, jǫs, ižica).

Kad su Ćiril i Metod morali dodati toliko slova, našli su oblike i za ostala da se vidi da to nije mješavina grčkog i slavenskog pisma, nego da je posve slavensko.

[Dilberth]

Ovaj razlog bi netko mogao i povjerovati da nisu Bugari ubrzo uveli ćirilicu skoro istu kako je danas znamo.

I još nesto.
Zanimljivo da franački svećenici i slAvenski kajkavci nisu imali nikakvog problema s tim “staroslavenskim” glasovima kad su na latinici pisali Brizinske spomenike.

[dariom2]

Bugarska imperija je obuhvacala Grke i Slavene zato su išli izumiti čirilicu da oba naroda razumiju.

[Dilberth]

dariom2 kaže:

Bugarska imperija je obuhvacala Grke i Slavene zato su išli izumiti čirilicu da oba naroda razumiju.

Tocno. C & M su izmislili glagoljicu da je nitko ne razumije.

[dariom2]

Dilberth kaže:

Tocno. C & M su izmislili glagoljicu da je nitko ne razumije.

Nema nikakvih dokaza da su je oni izumili, oni su je samo odnijeli u novu panonsku nadbiskubiju sa sjedištem u Zalavaru.

https://en.wikipedia.org/wiki/Zalav%C3%A1r

[Hekatonhir]

Opet gluposti pišeš. Nema nikakvih dokaza, a točno se zna tko ih je poslao, zašto je baš njih poslao i na čiji su zahtjev poslani.

[Shain]

Uglatom glagoljicom i crkvenoslavenskim jezikom napisano mnogo hrvatskih knjiga. To je bio prvi hrvatski književni jezik. U Zagrebu se upravo objavljuje "Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije".

Izrađuje se uzimanjem riječi iz 66 hrvatskih rukopisa i tiskanih tekstova iz razdoblja od 11./12. do 17. stoljeća, što osigurava temeljitu obradu uglavnom nepoznatoga glagoljskog rječničkog blaga, koje u cjelini nije obuhvaćeno niti jednim postojećim rječnikom.

To je projekt znanstvene istraživačke djelatnosti Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.

Značenje riječi objašnjava se hrvatskim i engleskim prijevodima, a dodaju se latinske i grčke paralele.

Rječnik će imati 3-4 knjige enciklopedijskog formata. - link

[dariom2]

Hekatonhir kaže:

Opet gluposti pišeš. Nema nikakvih dokaza, a točno se zna tko ih je poslao, zašto je baš njih poslao i na čiji su zahtjev poslani.

Osnivala se nova nadbiskupija za Panoniju i Moravu i odvajala od Salzburške i oni su poslani da promijene latinski u glagoljicu.Glagoljica je postojala među bizantskim Slavenima mnogo prije.
Postoji više verzija o njenom nastanku
https://en.wikipedia.org/wiki/Glagolitic_script#Origins

[Hekatonhir]

Sad ti meni objašnjavaš nešto što sam učio na faksu, proučavao i što mi je struka.

Naivno je misliti da je Ćiril preko noći izmislio glagoljicu. Hercigonja veli da su mu vjerojatno trebale godine, što su na bizantskome dvoru znali. Glagoljicu su proučavali kaligrafi, grafolozi, gledala se geometrija slova... Opći je zaključak da je djelo jednoga čovjeka, jer Ćiril je sigurno obavio završnu stilizaciju. Vodio je računa o tome da su grafemi skladni. I to se vidi, glagoljica je iznimno lijepo pismo, estetski savršeno.

[dariom2]

Hekatonhir kaže:

Sad ti meni objašnjavaš nešto što sam učio na faksu, proučavao i što mi je struka.

Naivno je misliti da je Ćiril preko noći izmislio glagoljicu. Hercigonja veli da su mu vjerojatno trebale godine, što su na bizantskome dvoru znali. Glagoljicu su proučavali kaligrafi, grafolozi, gledala se geometrija slova... Opći je zaključak da je djelo jednoga čovjeka, jer Ćiril je sigurno obavio završnu stilizaciju. Vodio je računa o tome da su grafemi skladni. I to se vidi, glagoljica je iznimno lijepo pismo, estetski savršeno.

Ne postoji izvor koji kaže direktno da su CM izmislili glagoljicu,nego postoji jedan izvor koji se više odnosi na izum ćirilice za Bugare,zato se i zove Ćiril a ne zove se Glagol.
Drugo koliko je Rimsko carstvo uništilo autohtonih pisama asimilacijom naroda i zamijenilo ih za latinski te koliko je to isto napravilo Perzijsko carstvo.
Sva ta pisma su u to vrijeme bila sačuvana u knjižarama bizantskim i netko je jedno od tih pisama modificirao za slavenski jezik.

[Hekatonhir]

Ćirilicu su izmislili zato što je glagoljica bila komplicirana i za neke stvari nepraktična. I Hrvati su je prilagodili da bi mogli pisati po kamenu, tako je nastala uglata glagoljica. Praksa uglavnom pokaže da brzo pisanje ili pisanje na materijalu koji nije pergamena zahtijeva određeno pojednostavnjivanje, tako nastaju razne inačice jednog te istog pisma.

Eh, sad - je li to učinio Kliment Ohridski ili netko drugi, nebitno je, ali ćirilica je nastala nakon Metodove smrti i protjerivanja njegovih učenika iz Moravske.

[dariom2]

Znači Kliment https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31899

je u zahvalnost za svoje učitelje CM nazvao to pismo ćirilica,a istodobno je stavio u zaborav to što ti kažeš perfektno pismo glagoljicu koje mu je mentor napravio.
I to tebi ima logike?

[Hekatonhir]

Naravno da ima. Kao što rekoh, za potrebe pisara razvijale su se jednostavnije, a za potrebe dvorskih kaligrafa kompliciranije, svečanije inačice jednog te istog pisma. Tako je bilo s Grcima, tako je bilo sa Slavenima i Francima. Već viđeno.