34 milijarde kuna za mirovine

[dajrakije]

Ljudi to ne mogu shvatiti jer su predugo živjeli u sistemu: tvoje je da se pojaviš u firmi, a država će se pobrinuti za ostalo. I danas ovi stariji vjeruju da su u prošlom sistemu stanove, vikendice i mirovine stekli svojim poštenim radom, a ustvari im ih je poklonila država koja je zbog političkih okolnosti i geostrateških ciljeva bila bespovratno financirana od strane zapadnih sila. A onda je tulum završio, ali se još nismo dovoljno otrijeznili pa nam i danas aute, vikendice i mirovine financiraju iste te sile. Samo s jednom razlikom, ovaj put novac moramo vratiti i to s kamatama. Zato je bilo koja buduća vlada u lose-lose situaciji: razapet ćemo ih ako pokušaju smanjiti mirovine, ali ćemo ih razapeti i ako se zadužuju da ne bi morali smanjiti iste te mirovine

[Daniel.N]

Hm, da i ja kažem koju. Naš problem je preslaba ekonomija. Ova država godišnje kreira X dobara i Y usluga; dio se izveze ili obavi strancima tako da se dobije strana valuta za koju može uvesti dobra.

Sve se to raspodjeli među stanovništvo, naravno ne svakom isto: Todorić dobije malo više, a umirovljenica Štefica malo manje.

Produljenje roka za umirovljenje treba dakako pozdraviti. U planu je i još jedna mjera o kojoj se ne govori previše. Dakle, do sad se naknada za nezaposlenost dobivala so stjecanja uvjeta za prijevremenu mirovinu, a onda je prestala. Tako su ljudi bili prisiljeni odlaziti u mirovinu. Sada će se naknada dobivati do stjecanja uvjeta za redovnu mirovinu.

Ali što smo napravili? Osoba X će raditi par godina dulje, a osoba Y koja bi došla na mjesto osobe X kad ode u mirovinu bit će nezaposlena. Broj radnih mjesta je više-manje ograničen. Ako je osoba Z nezaposlena, ona neće otići u prijevremenu mirovinu, već će dobivati naknadu za nezaposlenost. Da sve ima smisla, ta naknada bi trebala biti efektivno manja od mirovine. Ako osoba Z dobije posao, time neka druga osoba ostaje nezaposlena.

Sve ovo je zapravo samo prelijevanje iz jednog kanistera u drugi: količina vina je konstantna.

Država bi trebala imati rezervirana radna mjesta za teško zapošljive, npr. kao domari u školama, na šalterima službi, matičnih ureda itd. To mogu raditi i starije osobe. Ali tada će ostati nezaposlene neke mlađe osobe koje bi radile na tim mjestima.

Sve se svodi na to da nema dovoljno industrije i radnih mjesta da zaposli sve ljude.

I još jedan problem: nezaposleni 60-godišnjak će živjeti na teret države, a nezaposleni 30-godišnjak će se pokupiti i ići u Austriju ili Njemačku, pa bar raditi na crno. Plaćati će poreze u stranoj zemlji, i od njega naš balans zaposleni/umirovljenici neće imati ništa.

Nema nam ništa drugo nego uvoziti umirovljenike iz bogatih zemalja. Centrala plaća penziju, a troši se ovdje...

Što bi Hrvati uopće mogli raditi? Vidimo da mediteranskim zemljama općenito ne ide. Mogli bi napraviti brzu prugu do Rijeke i prevoziti kontejnere za Mađare, ali to je skupo. Mogli smo napraviti nešto s naftom/plinom s Rusima, ali od toga nikad ništa. Tramvaj smo napravili ali ga ne možemo prodati nikome na svijetu. Hoćemo li svi uzgajati tunu i prozvoditi vijke?

[leafar]

Daniel.N kaže:

Ali što smo napravili? Osoba X će raditi par godina dulje, a osoba Y koja bi došla na mjesto osobe X kad ode u mirovinu bit će nezaposlena. Broj radnih mjesta je više-manje ograničen. Ako je osoba Z nezaposlena, ona neće otići u prijevremenu mirovinu, već će dobivati naknadu za nezaposlenost. Da sve ima smisla, ta naknada bi trebala biti efektivno manja od mirovine. Ako osoba Z dobije posao, time neka druga osoba ostaje nezaposlena.

Reci, da nisi slučajno ekonomist ?

[trooly]

somied kaže:

E, ali u hrvatskoj ekonomiji se ne radi o tome sto i kako proizvesti, nego od koga uzeti da nebi morao nedaj boze raditi.
Rent seeking dotjeran do apsurda.

somied kaže:

Danasnji sociolozi uglavnom zanemaruju ekonomske kriterije, a ekonomisti su sa druge strane neosjetljivi za socioloske aspekte ekonomije. A sve zajednice koje tvore ljudska bica su u svojoj osnovi ekonomske zajednice.

Na oba posta potpis. A što se tiče sociologa i sociologije, to je grupa ljudi koja je totalno zanemarena, da ne kažem izbačena još od kraja 80-tih. A evo, kao inženjerski kadar, moje mišljenje je da su isti potrebni kao korektivno faktor u društvu, tvrtkama. Meni samo nije jasno zašto su izbačeni i iz onog smiješnog gospodarskog socijalnog vijeća koje pregovara i dogovara izmjene zakona.

[Frasier]

Frasier kaže:

Pa Slovenci imaju omjer 1,67:1(dakle povoljniji nego mi) i njihov EF procjenjuje da će za par desetljeća imati više umirovljenika nego radnika:
http://beta.finance-on.net/pics/cach...1281030631.gif

A ovdje se vidi da im je u zadnjem desetljeću broj godina koje prosječan umirovljenik prima mirovinu porastao sa 14 na 17
http://beta.finance-on.net/pics/cach...1281030646.gif

Zato i Slovenci rade potpuno isto što i naši, čak i s istim rokovima:

"Ministrstvo za delo predlaga upokojitvena starost 65 let za moške in ženske.........Za pridobitev starostne pokojnine bo enako kot zdaj tudi vnaprej zahtevanih najmanj 15 let zavarovalne dobe. Prehodno obdobje bo dolgo, tako da bo starost 65 let za ženske dosežena šele po letu 2020."

Nakon Slovenaca i Česi idu u istom smjeru

Češkom mirovinskom sustavu nedostaje 32 milijarde kruna kruna (1,66 mlrd USD) jer sve više ljudi odlazi u penziju, objavile su Hospodarske Noviny.

Ministar financija Miroslav Kalousek do 2012. priprema izmjene mirovinskog sustava kako bi smanjio fiskalni deficit i poboljšao kreditni rejting zemlje. Standard & Poor’s obećao je povećati rejting ukoliko Vlada ispuni obećanja koja uključuju (i) promjenu mirovinskog sustava. U kojem će smjeru izmjene ić, još se ne zna, ali očito je da deficit postojećeg pay-as-you-go sustava ugrožava javne financije. Da bi ga pokrila, Vlada se mora zaduživati, a upravo je smanjenje državne potrošnje nužno za poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje.

Nova koalicijska Vlada, koja je stupila na vlast ovoga ljeta, razmatra razne prijedloge - poput povećanja dobne granice te uvođenja privatnih računa za mirovinsku štednju.
http://www.bankamagazine.hr/default....s&ItemID=62319

[Frasier]

Bal se nastavlja

Francuski parlament prihvatio mirovinsku reformu
http://www.poslovni.hr/vijesti/franc...mu-158138.aspx
Reformi su se opirali socijalistički zastupnici, a ministar rada Eric Woerth, braneći plan vlade, nije popustio u ključnom dijelu teksta o višoj dobi za odlazak u mirovinu - sa 60 na 62 godine.

Rumunjski parlament usvojio reformu mirovinskog sustava
http://www.bankamagazine.hr/Naslovni...6/Default.aspx
Prema tom zakonu, koji čini dio reformi u dogovoru s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom (EU), godina odlaska u mirovinu za muškarce će se dići na 65 godina do 2015., a za žene do 2030. godine.
Javni sustav mirovina bilježi rastući deficit od 2008., a krajem 2010. će, kako se procjenjuje, iznositi tri milijarde eura. Država će zato biti prisiljena zadužiti se kako bi isplatila mirovine.

[komutator]

Država bi trebala imati rezervirana radna mjesta za teško zapošljive, npr. kao domari u školama, na šalterima službi, matičnih ureda itd. To mogu raditi i starije osobe. Ali tada će ostati nezaposlene neke mlađe osobe koje bi radile na tim mjestima.

Sve se svodi na to da nema dovoljno industrije i radnih mjesta da zaposli sve ljude.

I još jedan problem: nezaposleni 60-godišnjak će živjeti na teret države, a nezaposleni 30-godišnjak će se pokupiti i ići u Austriju ili Njemačku, pa bar raditi na crno. Plaćati će poreze u stranoj zemlji, i od njega naš balans zaposleni/umirovljenici neće imati ništa.

Nema nam ništa drugo nego uvoziti umirovljenike iz bogatih zemalja. Centrala plaća penziju, a troši se ovdje...

Što bi Hrvati uopće mogli raditi? Vidimo da mediteranskim zemljama općenito ne ide. Mogli bi napraviti brzu prugu do Rijeke i prevoziti kontejnere za Mađare, ali to je skupo. Mogli smo napraviti nešto s naftom/plinom s Rusima, ali od toga nikad ništa. Tramvaj smo napravili ali ga ne možemo prodati nikome na svijetu. Hoćemo li svi uzgajati tunu i prozvoditi vijke?

Upravo si u par recenica sazeo nas problem - nekonkurentni smo u globalnoj podjeli rada i trzista.
Mirovinski sustav kakav imamo - zasnovan na generacijskoj solidarnosti - je funkcionirao sve dok je svaka nova generacija bila veca od prethodne. Uostalom, mirovine su njemacka "izmisljotina" krajem 19. stoljeca, jer su oni tada zakljucili da je bolje da se drzava brine o starim i nemocnim a da mladi imaju jos vise vremena za raditi i prozvoditi.

Izlaz iz nase bezizlazne situacije moguc je ako istodobno krenemo u dva smjera - jedan je taj da se obitelji ponovno trebaju poceti brinuti o svojim starim i nemocnim (ma koliko im to to sad tesko padalo), a drugi je taj da svi mi trebamo shvatiti da moramo "oteti" radna mjesta od onih od kojih sad uvozimo robu i usluge. Za pocetak trebamo se vratiti proizvodnji nisko tehnoloskih proizvoda poput odjece, hrane, namjestaja, gradjevinskog materijala, i usvajati postupno vise tehnologije poput elektronike i automobila.

I za nekih 50 godina smo opet na konju :-D

Ako se ne izborimo za nase mjesto na globalnom trzistu i uzmemo svoj (fair) udio u globalnoj podjeli rada, i dalje cemo biti to sto jesmo.

[FED]

komutator kaže:

Izlaz iz nase bezizlazne situacije moguc je ako istodobno krenemo u dva smjera - jedan je taj da se obitelji ponovno trebaju poceti brinuti o svojim starim i nemocnim (ma koliko im to to sad tesko padalo),

Za pocetak trebamo se vratiti proizvodnji nisko tehnoloskih proizvoda poput odjece, hrane, namjestaja, gradjevinskog materijala, i usvajati postupno vise tehnologije poput elektronike i automobila.

I za nekih 50 godina smo opet na konju :-D

Ako se ne izborimo za nase mjesto na globalnom trzistu i uzmemo svoj (fair) udio u globalnoj podjeli rada, i dalje cemo biti to sto jesmo.

Umirovljenici su ekonomski trošak društva kako god se okrene, tj. matematički/ekonomski je sasvim svejedno da li se financira unutar obitelji ili sustavom solidarnosti, a odmakom od ikakve solidarnosti može se opasno izgubiti i moralno-sociološka komponenta društva, kao npr. neki ne mogu djecu imati...
U svakom slučaju nepovoljna struktura radnog/umirovljenog stanovništva je nenadoknadiva i vodi prema padu standarda svih, jer što se i koliko ne proizvede - nema se.
U slučaju RH, bi jedino prisilna eutanazija ili prestanak isplata mirovina za starije od npr. 71 god. pomogla.
Naime, pad standarda umirovljenika je više neprihvatljiv na način uskraćivanja/rezanja (barem bi trebao biti jer su mirovine već iznimno niske u odnosu na prosjek plaće), pa ne preostaje izlaz osim ovog koji si odlično napisao u drugom dijelu, a o kojemu je često govorio i Lj. Jurčić. Glede mirovinskog sustava, dijelom bi se to moglo premostiti "australskim modelom" - tj. tko ima imovinu neka se u starosti financira sam!
Dakle, treba nam cjelovit program održivog razvoja koji će anticipirati apsolutno sve, od energije primarno do demografske slike, i prema tome podesiti dob umirovljenja, poreze i sve drugo...
Glede odgovornosti, sada i maske padaju javnim priznanjem da se "nije znalo što se potpisuje" Tako je i sa odgovornošću za ovo stanje koje vuče korjene iz 90-tih naovamo.

[Frasier]

Studija britanskog osiguravatelja Avive pokazala je da zaposlenicima u državama Europske unije nedostaje 1,9 milijardi eura za financiranje mirovina. Mnogi od njih mogli bi biti osuđeni na tešku starost ako odmah ne počnu više štedjeti. Procjene manjka temelje se na izračunu ušteđevine potrebne po jednom trenutačno zaposlenom građaninu koji će dobiti mirovinu u visini od 70 posto posljednje plaće, prenosi Hina.

Najmanje se za mirovinu štedi u Velikoj Britaniji koja ima manjak od 379 milijardi eura (26 posto BDP-a). Slijede manjkovi Njemačke i Španjolske, (24, odnosno 18 posto BDP-a).

Osiguravatelj Aviva kaže da će bez povećane štednje radnici u EU-u morati prodavati kuće kako bi osigurali egzistenciju u starosti, a bit će prisiljeni i odgađati odlazak u mirovinu, ili će se morati pomiriti sa znatno nižim životnim standardom. Aviva je pozvala Uniju da pomogne popuniti te manjkove kroz usvajanje nacionalnih ciljeva o visini mirovinskih ušteda, a potrošače upozorava da se ne oslanjaju isključivo na državne mirovine.

[somied]

FED kaže:

Umirovljenici su ekonomski trošak društva kako god se okrene, tj. matematički/ekonomski je sasvim svejedno da li se financira unutar obitelji ili sustavom solidarnosti, a odmakom od ikakve solidarnosti može se opasno izgubiti i moralno-sociološka komponenta društva, kao npr. neki ne mogu djecu imati...
...

Matematicki je, hm, recimo svejedno kako se financira mirovinski sustav, ali prakticno nije (mijenja ponasanje ljudi). Ovakav sustav generacijske solidarnosti favorizira potrosnju na racun investicija. Visak potrosnje i manjak investicija naravno reze buducu ekonomsku bazu (trosimo buducu zaradu).
Sustav baziran na osobnoj stednji se automatski prilagodjuje demografiji, stanju u gospodarstvu i slicno. Generacijski sustav je bez takve prilagodbe i vodi u sistematske poremecaje velikih razmjera. Treba spomenuti i moralni hazard, gdje politika kupuje glasove novcem iz mirovinskog sustava.
Osim toga u sustavu baziranom na stednji nije potrebno definirati uvjete za odlazak u mirovinu (pa se i to pitanje mice iz politike).

[Bilobrkster]

Netko je ovdje spomenuo a ja evo isto nešto slično predlažem uz razradu:

1. utvrditi minimalni mjesečni iznos za život dostojan čovjeka i to je mirovina koju država ima garantirat i isplaćivat svakom umirovljeniku. i to bez obzira jesi li u životu radio kao čistačica ili kao ministar, jednu ili 40 godina.

2. obzirom da umirovljenici u pravilu (mada bi i ovo bilo zgodno izračunat koliko ih je) posjeduju neku nekretninu, to mislim da im je 2000kn mjesečno dovoljno za ok život. ako im je to malo, neka prodaju veći i kupe manji stan ili neka taj stan oporučno ostave državi a država izgradi domove za penziće gdje će im osigurat smještaj, hranu i medicinsku skrb. ako pak nemaju nekretnina neka ih prime djeca. ako nemaju ni djece ili ih ova ne žele primiti tada neka ih država primi u ove prethodnospomenute domove s tim da djecu koja ne žele primiti svoje roditelje opali po džepu u visini od 50% troškova "održavanja" penzića u tom domu.

3. za one koji još rade, ako imaju više neka štede u bankama, fondovima, zlatu, dragom kamenju, čarapama pa koliko uštede toliko će im život u penziji biti lakši. a oni koji nemaju i životare ti neka dožive penziju pa ćemo ih smjestiti u one domove kad budu za penziju.

4. onim penzićima koji imaju više od minimuma iz točke 1 smanjiti penziju na taj iznos, a višak uložiti u izgradnju domova iz točke 2.

5. penzićima koji imaju invalidsku penziju obavezno prekontrolirati tu invalidnost. ukoliko je ona stvarno onakva kakva je u inicijalnom postupku super, ukoliko nije, prilagoditi. ukoliko nekog invalidskog penzića bilo tko uhvati da radi automatski mu ukinuti mirovinu te ga proglasiti radno sposobnim bez prava žalbe idućih 5 godina!

Mislim da je ovo pravedno jer onaj tko je cijeli život dobro zarađivao taj će si kupiti stan ili jednostavno spremiti novce koje ne potroši, a onaj tko nema ti će životarit i bit socijalni slučajevi i ako doguraju do mirovine mirni su do smrti. Jebiga, ne mogu svi ni imat, to je neoboriva činjenica, osim u nekim utopijama. Ovi lažni branitelji i ini invalidski penzići koji rade bi "platili buletu", a glede onog minimalnog iznosa iz točke 1 te "okrutne sudbine" iz 3, spreman sam potpisat da i moji roditelji a i ja za kojih 30-40 godina budemo podvrgnuti toj proceduri.

[somied]

A, bunit ce se ljudi...
Lakse je biti socijalan kad uzimas nekome da bi dao drugome. Sada treba nekome uzeti, a neces dati nikome (samo ces smanjit rupu u proracunu). Neto gubitak glasova.
Sada igra dalje zaduzivanje za krpanje rupa, tako uzimas nekome za 5 godina (buduci glasovi) da bi ostavio nekome sada (sadasnji glasovi).

[FED]

somied kaže:

Sustav baziran na osobnoj stednji se automatski prilagodjuje demografiji, stanju u gospodarstvu i slicno. Generacijski sustav je bez takve prilagodbe i vodi u sistematske poremecaje velikih razmjera. Treba spomenuti i moralni hazard, gdje politika kupuje glasove novcem iz mirovinskog sustava.
Osim toga u sustavu baziranom na stednji nije potrebno definirati uvjete za odlazak u mirovinu (pa se i to pitanje mice iz politike).

U cijelosti se slažem sa svim navedenim, kao i sa komutatorom koji je pretpostavljam također mislio slično, no i pored ovih jakih ekonomskih argumenata mislim da behavioral economics kao mlada grana možda još ne može ispitati, ili dovoljno anticipirati, sve probleme oko navedene tematike.

Naime, mi smo već definitivno ta generacija koja će zapravo morati "uštedjeti" za svoje stare dane, no čini mi se da ne razmišlja svatko o tome. Slično je bilo i u periodu "gladnih očiju" od 90-tih do ove recesije kada su si ljudi zadavali previsoke ciljeve u smislu standarda života danas, ne mareći za sutra, što evidentno ima utjecaja i na makroekonomsku sliku danas (potrošnja vs investicije).
Dakle, tromost prilagodbi možda mogu izazvati velike jazeve. Sa druge strane ostaje veliko pitanje u što "pouzdano" ulagati osobnu "štednju", kada se "behavioral economics greške" i ovdje ponavljaju i teško liječe (nekretninski i drugi imovinski baloni... dionice...uvijek će biti balona ljudske naivnosti).
U tom duhu mislim da ne treba posve ugasiti nekakvu bazu generacijske solidarnosti (mi smo još malo na njoj...), jer bi možda to tek moglo izazvati realne socijalne probleme od strane jednog dijela posve "neprilagođenih" (nemaju ikakav osjećaj za štednju - za sutra), i ljudi sa raznim sudbinama (nemaju djece, itd..). Dakle, zadržavanje solidarnosti barem u mjeri da se te "donje špice ispeglaju".
U tome bi dosljedna provedba "australskog modela" bila sjajna stvar, ali to mogu samo uređeniji sustavi...

Stoga iako je ekonomski možda daleko najbolje oslanjanje na štednju za budući rast, možda bi taj rast trebalo dijelom nadomjestiti i kroz smanjenje dohodaka o čemu je već bilo riječi.
Bojim se da same države će uvijek naći načina kako spiskati nešto što nemaju, i zadužiti se za buduće razdoblje.


EDIT: Možda slično je i pitanje za novu temu sa zdravstvenim osiguranjem... Osobno još to ne mogu shvatiti (nemam informacije i gotov stav), no prijatelj lječnik iz USA me uvjerava da je zdravlje apsolutno osobna stvar/briga/rizik - dakle trošak, pojedinca. Mislim da dokaziv (ali kako - teško) zdravstveni nemar bi trebao svatko platiti za sebe (ali kažem, kako napraviti distinkciju..?).

[somied]

Chile je uveo takav nacin mirovinskog, privatizirao je u potpunosti sustav i zadrzao samo minimalne zastitne mirovine. Za sada su zadovoljni, jedino su primjetili rad na crno kod onih sa nizim primanjima (njima se ne isplati uplacivati kada ce dobiti od drzave dzabe). Zdravstveno takodjer privatizirano, ocekivano se desila separacija na dva sustava - drzavni (socijalni) i onaj za one sa boljim primanjima.

Sto se tice sigurnosti, sustav stednje u kojem ulazes disperzirano je sigurniji od generacijskog. Mozes se disperzirati na druge zemlje, ovako ovisis samo o stanju gospodarstva u Hrvatskoj.

[neno1966]

Bilobrkster kaže:

...

Ovo što predlažeš ja bi prije nazvao socijalna pomoć nego mirovina. Mirovinski sustav bi trebao biti skroz privatiziran kao što je (valjda) u Chile-u i da ja znam ako ću 40 godina uplačivati x kuna da ću imati penziju toliko i toliko, kao što znaš kod životnog osiguranja. Koliko znam tako je u UK i kada odeš u penziju možeš dobivati penziju ili čak podignuti sav svoj novac. Kod nas bio bi problematičan taj prelazak ali to je jedino pošteno svi ostali sistemi su prevara.
Neovisno o mirovini ono pod 2. mi se čini ok (ostaviti državi stan u zamjenu za doživotni starački dom) s time što bi i država trebala preuzeti dio rizika- ako moj stan vrijedi 10 godina u staračkom domu, ako umrem prije država će profitirati ali bi trebala i prihvatiti rizik da ću možda živjeti i 15 godina u domu.

[ivo patijera]

Mislim da pretjerujete tj. ne mislim da je realno s postojeceg sustava prijec na sustav gdje bi se spekluralo tko sto ostavlja , kome se ostavlja , kad ce umrijeti ,nekakvi drzavni domovi i sl .

Po meni bitno je povecati omjer ljudi koji privreduju s obzirom na broj umirovljenika . To je primarno , iz toga proizlazi sve ostalo . Isto tako treba penzicima razbiti mit o tome da penzija treba biti 80 posto prosjecne place il kolko vec ovaj ludak iz sindikata penzica trazi . Naravno da je to tesko kad su pola glasaca na izborima penzici , ali netko ce to morati napraviti.

dosta vas zagovara da se ove najvise penzije smanje ... na prvi pogled , i ja bih to , nema smisla da netko dobiva 8000 kn penzije kad mu je dosta i 4000 tisuce , prosjecna placa je 5 , ali cuj , on je to zaradio svojim radom , sigurno je imao vecu placu , vise je uplacivao u fond ... Nezgodno je to , al ono oko ceg se svi slazemo je smanjiti pobogu broj ljudi koji idu u prijevremenu...

[drug magarac]

sa dosadašnjim sistemom se je dosta zabrljalo i pitanje e koliko se toga može popraviti, ali možemo pokušati promijenjiti stanje za budućnost. stvoriti novi sustav.

drugi stup nije rješenje, i to je jedna velika pozi shema. ukidanjem njega u sustav bi se vratilo oko pet mlrd kuna. pa manjak ne bi bio 12 mlrd. već 7 mlrd.
u drugom stupu se akumuliralo oko 30 mlrd. kuna kapitala. kad bi njega iskoristili za plaćanje dugova države, osim što bi se smanjila zaduženost smanjili bi se i izdaci za vraćanje dugova. to bi dalo državi još par mlrd manje izdataka za proračun.
ako je dug države 150 mlrd. i ako ga smanjimo za 30 mlrd. odnosno za 20% onda bi i troškovi vraćanja kredita bili manji a 20%. ove godine na vraćanje dugova ide oko 24 mlrd.. 20% od toga je 4,8 mlrd.

znači sad nedostaje 12 mlrd. - 5 mlrd. drugog stupa - 4,8 mlrd. manje za otplatu kredita i to je manjak od 2,2 mlrd.
a ako bi se provodilo prebijanje dugova stanje bi se još malo popravilo. jer istina je da država duguje, ali i drugi duguju državi za doprinose i poreze. prebijanjem dugova moglo bi se dodatno popraviti stanje u mirovinskom sustavu rješavanjem problema onih koji ne uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje.

Magarac jedan!

[paullaa]

FED kaže:

Uodi prema padu standarda svih, jer što se i koliko ne proizvede - nema se.
U slučaju RH, bi jedino prisilna eutanazija ili prestanak isplata mirovina za starije od npr. 71 god. pomogla.
Nd:

Sramota. Ja bih prisilno eutanazirala ili nekaj drugo ove koji su nas doveli na prosjački štap.

[celavi2]

drug magarac kaže:

sa dosadašnjim sistemom se je dosta zabrljalo i pitanje e koliko se toga može popraviti, ali možemo pokušati promijenjiti stanje za budućnost. stvoriti novi sustav.

drugi stup nije rješenje, i to je jedna velika pozi shema. ukidanjem njega u sustav bi se vratilo oko pet mlrd kuna. pa manjak ne bi bio 12 mlrd. već 7 mlrd.
u drugom stupu se akumuliralo oko 30 mlrd. kuna kapitala. kad bi njega iskoristili za plaćanje dugova države, osim što bi se smanjila zaduženost smanjili bi se i izdaci za vraćanje dugova. to bi dalo državi još par mlrd manje izdataka za proračun.
ako je dug države 150 mlrd. i ako ga smanjimo za 30 mlrd. odnosno za 20% onda bi i troškovi vraćanja kredita bili manji a 20%. ove godine na vraćanje dugova ide oko 24 mlrd.. 20% od toga je 4,8 mlrd.

znači sad nedostaje 12 mlrd. - 5 mlrd. drugog stupa - 4,8 mlrd. manje za otplatu kredita i to je manjak od 2,2 mlrd.
a ako bi se provodilo prebijanje dugova stanje bi se još malo popravilo. jer istina je da država duguje, ali i drugi duguju državi za doprinose i poreze. prebijanjem dugova moglo bi se dodatno popraviti stanje u mirovinskom sustavu rješavanjem problema onih koji ne uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje.

Magarac jedan!

Znaci ti si za konfiskaciju 2og stupa? Pa idemo onda odma i konfiscirat privatnu stednju pa skroz sredit dug drzave.

[drug magarac]

celavi2 kaže:

Znaci ti si za konfiskaciju 2og stupa? Pa idemo onda odma i konfiscirat privatnu stednju pa skroz sredit dug drzave.

ti je vrhuski spin. kao novci u drugom stupu su tvoja štednja, tvoje pare. ja moje pare kad me je volja uzmem i trošim na ono što ja hoću. pokušaj ti podignuti svoje pare iz drugog stupa.
reci da se više isplati štediti tako da oročiš na banci nego da pare stoje u drugom stupu. pokušaj utjecati na to kolike provizije uzimaju fondovi za sebe.

uostalom svi novci koji se prikupe oporezivanjem su naši novci. zato se ljudi i bune.
jer žele da se bolje upravlja onime što nam država uzima.
znači ako nisi znao i novci iz prvog stupa i novci iz drugog stupa su u biti tvoji novci.

Magarac jedan!