Mravi u vrtu!

[ivanka.b]

Haludovo kaže:

................
Budem probao na prolječe tvoj savjet sa nikotinom i drugim spojevima iz opuška, protiv mrava.
Ako ih time uspijem otjerati ispod korijena paprike bit će to super.
No čisto sumnjam, jer ta stvorenja se izgleda rađaju za jednokratnu upotrebu.
Gdje se rode (izlegu) tu i ostanu dok ne odrastu a kad odrastu šteta je već napravljena.
Jedino matica koja zna da živi u laboratorijima 20-30 godina, bi mogla da kaže fuj i ode negdje drugdje, da se bavi rasplodom.

Drago mi je da ćeš probat jer presađivat stigneš i kasnije a raznu kemiju također stigneš ja izbjegavam koliko mogu al bože moj ak neide drukčije onda i kemija dobro dođe. Meni je ova otopina često pomogla jer mravi su prava napast a još gore što gdje ima mrava odmah se naseljavaju uši tako da mravi sišu onu ljepljivu tvar što je uši ispuštaju a mravi štite uši od bubamara koje ih tamane u prirodi.Da stvar nebi bila prejednostavna na tu ljepljivu smolu se dosele i gljivice što se vidi po onom sivom (skoro crnom)sloju koji dodatno iscrpljuje biljke.Ja čim vidim da mravi po stablu počnu plazit sve pošpricam ovom otopinom i vjeruj da mravi sigurno pušači nisu -pobjegnu glavom bez obzira.

[Haludovo]

Sl. 11.
Uzeo sam si vremena. Malo naporne rekreacije će mi dobro doći. Ugodno sa korisnim. (znam da se ljubiteljima životinja (mirmekolozima posebno) diže kosa na glavi ali drugog nema)
Pripremio sam alat; motiku, crijevo sa vodom i gumene čizme.
Locirao mravlje podzemno gnijezdo. Krečem na posao. Zamah motikom do dubine 15 cm i evo ih, tu su. Ako je zamah motikom promašaj, vratim zemlju nazad, malo nagazim i tražim na drugom mjestu.


Sl. 12.
Sada treba odrediti u kojem pravcu se prostire zona gnijezda i kopati dalje u tom smjeru. Ove bijele točkice na slici su mravlje larve. Tu su i mravi ali se zbog tamne boje ne vide na slici.
Upravo ti mravi pokazuju u kojem smjeru treba kopati dalje jer izlaze van iz podzemnih hodnika i tamo gdje ih je najviše tamo kopati dalje.


Sl. 13.
Panika nastaje među mravima. Nastoje sakriti svoje larve noseći ih dublje u hodnike.


Sl. 14.
Nakon relativno brzog prekopavanja travnjaka, plitko do 15 cm, kvadrat do dva, ulijeva se voda na iskopanu zemlju, pričeka da se malo nakvasi i počne gaziti čizmama pretvarajući sve u glib.
Površno gaženje ostavlja đepove suhe zemlje u naizgled homogenom glibu i tamo se mravi ponovo grupiraju i nastave svoj život. Zato se glib istovremeno ponovo prekopava i traže ti suhi đepovi uz dodatno zalijevanje vodom.
Kad sve postane gustoče kao vrhnje, nekako je tada sve i gotovo.
Gnijezdo je uništeno i mravi sada manje napadaju biljke na vrtu.


Sl. 15.
Ovako teren izgleda poslije intervencije. Trava se relativno brzo oporavi i sve je kao ranije, jedino što je vrt bolji.
Ako pažljivo pogledate boju travnjaka i primijetiti žučkaste dijelove, to je obično zbog podzemnog mravinjaka jer oni grizu i korijen trave a vrt im je samo dodatna i vrlo ukusna i raskošna trpeza.

[Haludovo]

Gore opisani način uništavanja mrava, s vodom i motikom u zaštiti vrta je plod dvadesetogodišnjeg truda.
Zaradi mrava i štete koju su pravili u vrtu, sam kao zakleti ekolog bez ikakvog tretiranja vrta, toliko postao ljut na njih da sam zbog njih donijeo otrov u vrt NEOPITROID.
Rekao sam ili oni ili ja. Tako više ne ide.
Posadite mladu biljku (kupusnjaču posebno) i gledate kako napreduje i odjednom pljas. Biljka klone, ne raste dalje. Gledate po njoj. Ništa ne vidite. Nema nikakvih nametnika na njoj. Sve izgleda normalno a ona propada naglo. Biljke pored nje stoje lišćem ponosno na suncu a ova napadnuta samo što nije legla na tlo.
Kad sam primijetio odakle dolazi problem počeo sam ih ganjati rukama i gnječiti po zemlji ali ne ide. Od njih stotinu koji bježe oko napadnutog vrata korijena ubiješ tek jedan dva.
Natapao sam biljke vodom, vršio pokus koliko mrav izdrži pod vodom, i na kraju počeo da ih trujem.
Ja ih trujem na kupusnjačama a oni odu na grašak. Iduće godine ja ih trujem i na grašku a oni odu na kukuruz. (izgrizu korjenove žilice mlade biljke kukuruza i taj kad odraste samo legne na oštećenu stranu). Tako sam shvatio da napadaju baš sve.
Zvao sam u pomoć stručnjake. No bili su "glupi" za problem, osim časnih iznimaka, koji isto pojma nisu imali ali su mi bar povjerovali, no ni ti mi nisu pomogli.
Proizvođači NEOPITROIDA su mi savjetovali da mi oni tretiraju cijelu parcelu no naravno da sam odbio.
Jedne godine od travnjaka pa do druge strane preko cijelog vrta bila je kolona mrava. Idu tamo amo i rade svoj posao a ja ih trujem neopitroidom. Oni nestanu a ostane bijeli trag od praha. Sutra dan evo ih opet i opet i tako cijelu godinu. badava ja trujem, uvijek dolaze iznova. Malo manje ali dolaze.
Tada se pojavio Internet ali tamo razočaranje. Tamo pišu samo o gajenju mrava i mirmekologiji. No shvatio sam i tako neke stvari oko života mrava i korak po korak došao im na kraj. I tako jednog dana sam motikom krenuo za njima i tu sam gdje sam.
Prvih godina sam im rušio mravinjake. Nestali su mravinjaci ali samo oni nadzemni a ostali su nevidljivi podzemni.
Nakon dvadeset godina imam ih pod natpolovičnom kontrolom. No problem je kad se nastane u vrtu jer ih tu ne možete ganjati kao na travnjaku. No na vrtu su male tek stvorene kolonije sa malo jedinki a u travnjaku su višegodišnje kolonije sa ogromnim brojem mrava.
Sada vrt orem i izvan granica istog samo da što više uništim stare kolonije.
Kad ih primijetim u vrtu oko korijena biljke naspem malo neopitroida oko iste i tako ih tjeram po vrtu tamo amo.
Nije problem mrav, problem je njegovo gladno gnijezdo koje traži sve više hrane. Smanjenjem količine mrava vrt odahne i preživi. Najvažnije je da mlada biljka stigne odrasti jer joj tada mrav ne može fatalno naštetiti iako ni to nije pravilo.

[Haludovo]

Zašto u prirodi nema toliko problema sa mravima kao na mom vrtu.
Nema, zato što tamo to sređuje netko drugi.
U mom odraslom voćnjaku više mi ne predstavljaju nikakav problem. U mom odraslom voćnjaku krtice slobodno kopaju koliko im volja. Tamo gdje sam zabranio dolazak krticama tamo ima problema sa mravima više.
Krtice su te koje ih kontroliraju.
Ove zime vidim da to radi i zelena zeba.
Tko zna tko još. Čuvajmo prirodu.
Žao mi je ovo napisati ali moram.
Svi koji kažu da imaju ekološku proizvodnju a ne spominju problem sa mravima ili lažu ili ih mravi još nisu našli što je nemoguće.

[Haludovo]

Mravi su počeli opet da se motaju oko korijena skoro svih ruža na okućnici, pa i oko ove.

Ovaj put sam ruže rano okopao i nasuo neopitroida oko korijena nebi li ih nekako odvratio da se ukopavaju oko korijena i izgrizaju korijen,
presrećući sokove od korijena prema gore.

To je neizvjestan posao, jer su se mravi već navikli na te ruže. Moram biti uporan i oprezan.
Oni pamte kolektivno gdje je hrana bila prošle godine. Izabrat će oni već neki obilazni put do njihovih korijena.
Vrijedi probati usporiti ih na tom putu.

Trećina ruža mi je zadnjih godina, već propala (osušila se) zbog njih.
Sve preostale ruže su dobro oštećene od njihovih ugriza.

[Michael Collins]

Mravi su zakon,uz pčele jedini kukci koje volim

[Dini]

Uh! Koliko ti problema imaš s tim mravima.

Ti se trudiš uništiti ih, a ja imam jedno pitanje kako ih razmnožiti.

Da li je moguće napraviti mravinjak ovako: uzeti neku bocu koju možemo napuniti sa 5 litara vode i nju napuniti zemljom i staviti nekoliko ovih letećih mrava u nju? Stavio bi 2-3 ženke i nekih 10-20 muških mrava.

Jesu li ovi veći mravi sa krilima ženke, a ovi manji crni isto sa krilima mužjaci?

[Haludovo]

Ta sve-jeduća gamad opet mi je napala moje katruže.
Sišu sokove iz pupoljka prije cvatnje i on zbog toga ostaje nerazvijen tj bez cvata.

Badava zagledate. Nema tu nikakvih lisnih ušiju ili sličnog.
Samo mravi i pupoljak.





Nema druge, nego ih otjerati sa neopitroidom ili nečim sličnim.

[tercijarni dodatak]

imam ogromne rupe na listovima cvijeca i mislila sam da su to mravi, al ocito ne...

doduse primijetila sam na jednoj ruzi oko pupoljka lisne usi i to gomilu, a i na nalicju listova, pa sam sve obilno zasula neoperminom koji je mama koristila protiv krumpirovih zlatica, ali pomoglo je i ovdje. Iako pup nikad nije nikad procvjetao, otjeralo ih je... Naravno da je bilo i mraviju tu... i naravno da su ostale crne mrlje :/ Iako, cini se da ruzi ne smeta jer je vec odrasla...

nakon toga sam sve zasipala neoperminom i pomagalo bi do svake slijedece kise... i sad mi je dosadilo i trazim neko trajnije rijesenje protiv mrava i puzeva od kojih su ocito te rupe po liscu...

po mom vrtu nema nikakvih zivotinja jer su nazalost moje macke predobre lovice

postoji li mogucnost da buhac tjera te nametnike, jer ako da, trcim ga odmah kupiti

[Haludovo]

Mravi ne prave rupe na lišću.
Oni ugrizima presijecaju kapilare na biljci kroz koje ide sok i isti piju.
U tome često stablo biljke presijeku na pola
Oni biljku oštećuju tako kao da žele da je namjerno unište.



Puževi su ti koji se poput krava hrane lisnom masom i pojedu što im dođe do usta pa ako ostane rupa to je to.
Mladu stabljiku cvijeta kane na slici, puž je napao dok joj je list bio savijen u rolu i kad se isti razvio u lepezu ostalo je ovo na slici.

Na drugoj slici su rupe od ljiljanojedca. Vidi ovdje.



Neopermin i neopitroid su isti kemijski spojevi samo od različitih proizvođača.
Oba su sintetički spoj identičan prirodnom insekticidu-spoju koji se nalazi u biljci buhaču.
Buhač raste na našem primorju.

[tercijarni dodatak]

zanimljivo, i meni je bas izmedju svega napalo lisce kane i kala... a i ljiljani su taknuti, doduse ne na rupe, nego samo krajevi lista su kao da ih je netko skarama

ok, znaci buhac... gotovi su slijedece godine

[Haludovo]

Puhnuo je malo vjetar i pojedini irisi odmah polijegaše.
Da nije bilo vjetra polijegali bi malo kasnije ali svakako bi polijegali.
Odmah sam znao u čemu je problem a sad evo znate i vi.




Mravi su se naselili u korijen biljke i rovare.
Grizu pomalo stablo cvijeta, dok sišu sok i probaju što se sve može pojesti.
Usput su tu zalegli i lisne uši na podnožju stabljike, daleko od očiju javnosti.

Ovo crno na slici su lisne uši a ova zemlja su nastambe za mravlje ličinke.
Rezultat svega je oslabljena stabljika cvijeta koja pod minimalnim opterećenjem legne na zemlju.

[Haludovo]

Mravi se nasele u vrat korijena voćke i odatle idu gore u krošnju po hranu.

Hrane se sokovima od lisnih ušiju a kasnije i plodovima voćke.
Problem je u tome što oni te lisne uši paze (non stop stražare pored njih) da ih predatori, kojih ima bezbroj u okolini, ne pojedu.
Tako dolazi do prekomjernog razmnožavanja lisnih ušiju, od koji mala stabla mogu potpuno da stradaju.

Posipavanjem otrova (neopitroida) oko korijena kao na slici, mravi više ne idu na drvo.
Gnijezdo stradava od gladi i otrova.

Lisne uši ostaju bez zaštite i bivaju ubrzo pojedene od predatora.

Najpoznatiji predatori su osa, uholaža (štriga), muha, bubamara. smrdljivi martin, zlatooka itd itd.

Na gornjoj slici se vidi crni prsten, od ljepila za miše, od prijašnjih godina.
Primijetite da je stablo iznad prstena hrapavije nego ispod prstena.
Zarobljeni mravi sa drveta su izluđivali i od muke su grizli koru drveta.

Ljepilo je pogodnije kad su mravi uporniji a mana mu je što ostane gnijezdo u zemlji netaknuto.

Samo jedna duža vlas trave koje premosti prepreku, može pokvariti cijeli posao.

[Haludovo]

Izgrizli su vrat korijena od krastavca i ovaj je, naravno, osuđen na propast.
Da ga nisam izvadio, još neko vrijeme bi tako životario, ni živ ni mrtav.

[Haludovo]

Pregrizli su, tragajući za sokom, stablo krastavca, tako da isto visi na jednom kraju i tako životari.

Ta sofisticirana mravlja gamad, dobro zna dokle ga mogu gristi a da se krastavac ne osuši.

Posuo sam ranu neopitroidom, u nadi, da će se biljka možda oporaviti donekle.
Jedno je sigurno. Nikad neće biti kao što je bila.

[Haludovo]

Gledajte, kako vole rane trešnje.

Na lijevoj slici, vidi se kako su čak i peteljku nagrizli.

Obje slike, slikane su direktno na drvetu mlade trešnje.

[Haludovo]

Ove žute površine, od dopola osušene trave, a vrijeme je bilo kišovito, nastale su od mrava ispod istih.
Hrane se podzemnim dijelovima busena trave.

Kad bi to prekopao, ispod bih našao koloniju mravi.

Kad ukopčaju, da je tu ispaša slaba, presele se na vrt i tada počinju pravi problemi.

Tamo se se neki već preselili i polako se naseljavaju pod mlade biljke paprike i dr.

Nemoguće ih je potpuno zaustaviti bez sustavnog trovanja okolice biljke.

[Haludovo]

Mravi u simbiozi sa lisnim ušima uništavaju mladu voćku.



Na lijevoj slici, mlada kruška cijepljena ove godine, sa lisnim ušima i mravima.

Na desnoj slici, sve isto, samo bez mrava i lisnih ušiju, koje sam odstranio prstima, neposredno prije slikanja.

Grupirana kolonija lisnih ušiju na lijevoj slici, bila bi vrlo brzo pojedena od mnogobrojnih predatora da nije mravi čuvara.
Oni danonoćno dežuraju pored lisnih ušiju i ne dozvoljavaju predatorima (osa, bubamara, uholaža, smrdljivi martin, muha itd. itd. -
- ima ih na desetine ako ne i stotine) da im pojedu njihove robove.

Na desnoj slici vide se ožiljci od mravljih zuba i njihove kiseline, koja je inače u prirodi najjača poznata organska kiselina.

Temeljna grana cijepa kruške sa takvim ožiljcima, ima male šanse za normalan razvoj i opstanak.





Na desnoj slici, vidi se ranjeno mjesto na grani koju su napali mravi sa lisnim ušima.
Kora je toliko uništena, da je otpala pri blagom dodiru prstima.

Vječno gladni mravi ne zadovoljavaju se mednom rosom koju im daju lisne uši,
nego i oni stalno probaju da ih imitiraju i grizu voćku ne bi li iz nje dobili malo više soka.
To je katastrofalno za svaku koru voćke, bilo da je mlada ili stara.

Ožiljci, ostaju, cijeli život voćke.

[Haludovo]

Napali su mi par prošlogodišnjih pastrnjaka, koje sam ostavio za sjeme.

Jedan je uništen a drugi ću probati spasiti, obilnim zalijevanjem i natapanjem da im uništim zemljane radove oko korijena.
Nakon toga, posut ću okolo korijena neopitroidom i čekati.







Na slici se vidi materijal koji su iznijeli van. Oko korijena si prave mjesto za gnijezdo i gozbu.

Na manjoj slici se vidi izvađen korijen sa podrezanim korjenovim žilicama, kao podšišanim na kratko.

Malo su pretjerali. Ubrzo bi se skroz osušio. Oni bi ga onda napustili i otišli na idući korijen u blizini.

[ninoras]

Kako se uzgaja i gdje se može kupiti mravojed...

Ili moram sa mravima sklopiti neko savezništvo, donositi im žrtve u hrani...

Bojim se da što više imaju hrane, to se više razmnožavaju...