KONSTANTA fine strukture i ostale konstante

[nibabanideda]

Nisam fizičar, to već mnogi znaju, pa ako negdje nešto zbrljam najte zameriti. A ako je forum još uvijek mjesto za širenje znanja i pripomoć onih koji više znaju onima koji znaju manje onda dozvolite da postavimo neka pitanja.

Ima li u fizici interesantnijeg područja od područja fundamentalnih konstanti?

Meni se ovako odokativno čini da nema.

Ajmo sad na stvar.

Čitao sam neki dan dijelove iz jedne knjige dr. Hugh Rossa.

Za početak, dozvolite jednu kratku crticu o dr. Hugh Rossu:

Hugh Ross launched his career at age seven when he went to
the library to find out why stars are hot. Physics and
astronomy captured his curiosity and never let go. At age
seventeen he was the youngest person ever to serve as
director of observations for Vancouver's Royal Astronomical
Society. With the help of a provincial scholarship and a
National Research Council (NRC) of Canada fellowship, he
completed his undergraduate degree in physics (University of British
Columbia) and graduate degrees in astronomy (University of Toronto). The
NRC also sent him to the United States for postdoctoral studies. At Caltech
he researched quasi)stellar objects, or "quasars," some of the most distant
and ancient objects in the universe.

Naslov teme je KONSTANTA fine strukture i ostale konstante.

Ova prva konstanta je najinteresantnija, ali na nju ćemo se vratiti na kraju.

Krenimo najprije od ostalih konstanti:

1. Konstanta jake nuklearne sile

Dr. Ross kaže:

How delicate is the balance for the strong nuclear force? If it were just 2%
weaker or 0.3% stronger than it actually is, life would be impossible at any
time and any place within the universe.
1

Jedan drugi autor o istoj konstanti kaže ovako:

Broj E, čija vrijednost je 0,007, definira koliko je čvrsta veza elemenata koji čine atomsku jezgru i kako su svi atomi u Svemiru nastali. Njihove vrijednosti kontroliraju snagu Sunca i još s većom delikatnošću, kako zvijezde transmutiraju vodik u sve atome periodičke tabele. Ugljik i kisik su česti, zlato i uran su rijetki, zbog toga što se i kako se događa u zvijezdama. Ako bi E bilo 0,006 ili 0,008, mi ne bismo mogli postojati.

Treći autor o istoj stvari kaže ovo:

Kad bi E koja daje jakost privlačne sile među nukleonima bila samo 4 % veća He^2 bi bio stabilan izotop, svi protoni bi se fuzionirali u He^2, zvijezdde bi igorile i kolabirale u degenerirane tvorevine...Kad bi pak KONSTANTA fine strukture bila 10% veća, jezgre deuterija i ostalih lakih jezgara ne bi bile stabilne što bi onemogućilo stvaranje teških kemijskih elemenata, tzv. nukleosintezu.

Prva stvar koja zbunjuje je slijedeća: U prvom i trećem citatu se govori o postotcima, a u drugom citatu se govori o promilima. Ustvari se ne radi o promilima u trećem citatu. Promili bi bili u pitanju da je vrijednost broja E 0,7, a ne 0,007. Ovako je to sto puta više ili manje od promila, ovisi kako se gleda. U svakom slučaju postavlja se pitanje, tko je u pravu? Dakle, govorimo li o mogućnosti maksimalnog odstupanja od 0,001 jedinica (drugi citat)ili mogućnosti maksimalno dopuštenog odstupanja od 0,3 % / 2 % (Dr. Ross) ili 4 % (jedan hrvatski autor)???

Dr. Ross zaključuje:

strong nuclear force constant
If larger: no hydrogen; nuclei essential for life would be unstable
If smaller: no elements other than hydrogen
Weak nuclear force constant
If larger: too much hydrogen converted to helium in big bang, hence
too much heavy element material made by star burning; no
expulsion of heavy elements from stars
If smaller: too little helium produced from big bang, hence too little
heavy element material made by star burning; no expulsion of heavy
elements from stars
2.

Ono što se opisuje u trećem citatu (treći autor) kao posljedica odnosa Konstante fine strukture i Konstante jake nuklearne sile u zaključku dr. Rossa vidimo kao posljedicu Konstante slabe nuklearne sile. Odakle sad ovdje ova nepreciznost?


2.Omjer masa elektrona i jezgri

O preciznosti odnosa između protona i neutrona Dr. Ross piše:

The neutron is 0.138% more massive than a proton....If the neutron were just another 0.1% more massive, so few neutrons
would remain from the cooling off of the big bang that there would not be
enough of them to make the nuclei of all the heavy elements essential for
life.
If the
neutron were 0.1% less massive, so many protons would be built up to
make neutrons that all the stars in the universe would have rapidly
collapsed into either neutron stars or black holes.
7
Thus for life to be
possible in the universe, the neutron mass must be fine tuned to better than
0.1%.

O odnosu elektrona i jezgri dr. Ross piše ovo:

Not only must the universe be fine)tuned to get enough nucleons, but also
a precise number of electrons must exist. Unless the number of electrons is
equivalent to the number of protons to an accuracy of one part in 10^37, or
better, electromagnetic forces in the universe would have so overcome
gravitational forces that galaxies, stars, and planets never would have
formed.

VAŽNO!!!!!!!!!!: OVO ME SAD JAKO ZANIMA DA RAZJASNIMO:

Dr. Ross kaže da odnos mase neutrona i protona mora biti podešen s točnošću od 0,1%. O. k. To razumijemo!

Ali kad dođemo do odnosa masa elektrona i jezgre kaže da njihov odnos mora biti podešen s točnošću od 1 : 10^37. Što to znači?

Ja sam to sebi protumačio ovako:

0,1 % je mogućnost odstupanja veličine jednog tisućitog dijela od zadane konstante. Znači ako tu konstantu zamislimo kao recimo broj 562 na skali od 1000 brojeva, onda je maksimalno dozvoljeno odstupanje od mjesta na toj skali označenog brojem 562 mjesto označeno brojevima 561 odnosno 563.
Jel ovo ispravno tumačenje?

Dakle, ako je gornje tumačenje ispravno, onda dolazimo do slijedećeg, ključno-spornog mjesta:

1 : 10^37 je mogućnost maximalnog odstupanja veličine jedne jedine jedinice na skali koja ovaj puta nije podijeljena na 1000 brojeva kao u prethodnom primjeru pa da mi mogli govoriti o/u promilima, nego je u ovom slučaju skala podijeljena na 10^37 jedinica???

I na toj skali od 10^37 jedinica mi imamo mogućnost maximalno dozvoljenog odstupanja od jedne jedine jedinice +/-???

Jel ovo moje tumačenje ispravno?

Zasada bi se zaustavio na ovome, jer mislim da ne možemo ići dalje s pitanjima dok mi neko ne potvrdi ispravnost ovog moga tumačenja.

Unaprijed hvala na pomoći i razumijevanju na malo dužem postu!

[skeptik]

nibabanideda kaže:

Ima li u fizici interesantnijeg područja od područja fundamentalnih konstanti?

Stvar ukusa, ali meni je skoro svako podrucje u fizici zanimljivije od ovoga.

Istina, da su konstante drugacije ne bi bilo ovakvih struktura kakve vidimo, ali gotovo je sigurno da bi bilo nekih drugih struktura.

[nibabanideda]

nibabanideda kaže:

Nije, ovako se računa: 562/1000 = 0,562, tako da odstupanje od 0,1% za broj 562 kao pretpostavljenu konstantu znači maksimalni plus ili minus otklon od ovog broja za manje od 1, odnosno za 0,562.

A što se tiče one priče s 1 : 10^37, tu i dalje mislim da sam dobro opisao način kako treba računati maksimalni otklon od zadane konstante.

Svima koji su se potrudili pomoći mi u ovom samorazotkrivanju vlastitih pogrešaka hvala unazad.

skeptik kaže:

Stvar ukusa, ali meni je skoro svako podrucje u fizici zanimljivije od ovoga.

Istina, da su konstante drugacije ne bi bilo ovakvih struktura kakve vidimo, ali gotovo je sigurno da bi bilo nekih drugih struktura.

Što bi na to rekao Wolfang Pauli?

Njega je jedan broj pratio čak i do sobe u kojoj je preminuo.

Godine 1945., Švedska akademija mu je uručila Nobelovu nagradu za fiziku za njegov "odlučujući doprinos kroz
njegovo otkriće novog zakona prirode 1925. godine, principa isključenja ili Paulijevog principa"'. Za nagradu
ga je nominirao Albert Einstein.
Godine 1958. Pauli je dobio medalju Max Planck. Iste godine, obolio je od raka gušterače. Kada ga je njegov
asistent, Charles Enz, posjetio u njegovoj bolničkoj sobi, Pauli ga je pitao: "Jesi li vidio broj sobe?" . Bio je to broj
137. Pauli je tijekom cijelog svog života bio zaokupljen konstantom fine strukture, bezdimenzijskom konstantom

koja je iznosila otprilike 1/137. Pauli je umro u toj bolničkoj sobi 15. prosinca 1958. godine.

Sad se samo pitam jel Pauli onaj fizičar o kojem je Paar pričao kao o čovjeku koji je čitav život bio opčinjen Planckovom konstantom?

[nibabanideda]

skeptik kaže:

Stvar ukusa, ali meni je skoro svako podrucje u fizici zanimljivije od ovoga.

Istina, da su konstante drugacije ne bi bilo ovakvih struktura kakve vidimo, ali gotovo je sigurno da bi bilo nekih drugih struktura.

Jel ovo bačena rukavica u lice dr. Rossu?

Naime, dr. Ross kaže da niti bi bilo svemira niti života u svemiru da su te konstante imalo drugačije.

Što to znači IMALO?

Prema dr. Rossu omjer masa elektrona i protona ne smije biti promijenjen za više od 10^37/10^37. Što znači da ako je odnos mase elektrona i protona 1 : 10^37 to znači da se masa protona u odnosu na masu jednog elektrona ne smije ni povećati ni smanjiti za više od jedne jedinice unutar broja 10^37 ili matematički izraženo za više od 10^37/10^37.

Kad je u pitanju omjer jačine elektromegnetske prema gravitacijskoj sili na isti način kao u prethodnom slučaju omjer ovih sila ne smije biti poremećen tako da bi se gravitacijska sila promijenila za više od 10^40/10^40.

Kod širenja svemira imamo još i veću preciznost omjera 1 : 10^55 koja ne smije biti poremećena.

Kod gustoće materije je taj omjer 1 : 10^59

Kod kozmološke konstante je u pitanju preciznost omjera od 1 : 10^120.

itd...

Meni je fascinantno da ovo nije nekome fascinantno!

[Frogger]

A meni je prilično naporno da ima ljudi kojima je fascinantno.
Šta ne odete recimo brojat dlake na glavama ljudi? Recimo kad bismo imali samo jednu dlaku više, šta je stoti dio promila broja dlaka na prosječnoj glavi, svijet bi prestao bit kakvim ga poznajemo, ćelavaca uopće ne bi bilo.

[nibabanideda]

Frogger kaže:

A meni je prilično naporno da ima ljudi kojima je fascinantno.
Šta ne odete recimo brojat dlake na glavama ljudi? Recimo kad bismo imali samo jednu dlaku više, šta je stoti dio promila broja dlaka na prosječnoj glavi, svijet bi prestao bit kakvim ga poznajemo, ćelavaca uopće ne bi bilo.

A što ako značenje ovih konstanti po svojoj važnosti mnogostruko nadilazi nivo i značenje rasprave tipa: "Postoji li Mjesec dok ga ne gledamo?"?

Ako Mjesec postoji ili ako Mjesec ne postoji dok ga ne gledamo, u oba slučaja implikacije na život prosječnog čovjeka su zanemarive.

Ako značenje ovih konstanti u sebi skriva potencijal za rješavanje daleko značajnijih pitanja s daleko dalekosežnijim posljedicama po život prosječnog čovjeka nego što je odgovor na pitanje "Postoji li Mjesec dok ga ne gledamo?", ima li onda i ova tema pravo biti postavljena bez da iz nečijeg duha ne sjevne bijes prepun sarkazma i gađenja prema možebitnim implikacijama možebitnih nužnih posljedica kojima bi suočavanje sa istinom o fundamentalnim konstantama u fizici moglo uroditi?

Čemu mržnja?

Ovo su prirodne znanosti, idealno područje da se znanstvenim metodama pokaže i ukaže na nečiju zabludu u pogledu znanstvenih činjenica ili da se istim metodama ukaže na nešto drugo ili treće, a opet isključivo u vezi sa znanstvenim činjenicama.

Ako ove konstante nisu znanstvene činjenice, slobodno ih demantirajte.

Mene to neće boljeti, jer ja sam svoj psiho-fizički habitus odgovorno odgojio, a odgovorno odgojen psiho-fizički habitus ne strepi od istine, kakva god da ona mogla biti!

To se inače zove: znanstvena nepristranost ili skraćeno znanstvenost ili možda još preciznije: autentični duh istinske znanosti.

Strah od istine je nešto jako neznanstveno!

[Frogger]

nibabanideda kaže:

VAŽNO!!!!!!!!!!: OVO ME SAD JAKO ZANIMA DA RAZJASNIMO:

Dr. Ross kaže da odnos maseneutrona i protona mora biti podešen s točnošću od 0,1%. O. k. To razumijemo!

Ali kad dođemo do odnosa masa elektrona i jezgre kaže da njihov odnos mora biti podešen s točnošću od 1 : 10^37. Što to znači?

Ja sam to sebi protumačio ovako:

0,1 % je mogućnost odstupanja veličine jednog tisućitog dijela od zadane konstante. Znači ako tu konstantu zamislimo kao recimo broj 562 na skali od 1000 brojeva, onda je maksimalno dozvoljeno odstupanje od mjesta na toj skali označenog brojem 562 mjesto označeno brojevima 561 odnosno 563.
Jel ovo ispravno tumačenje?

Dakle, ako je gornje tumačenje ispravno, onda dolazimo do slijedećeg, ključno-spornog mjesta:

1 : 10^37 je mogućnost maximalnog odstupanja veličine jedne jedine jedinice na skali koja ovaj puta nije podijeljena na 1000 brojeva kao u prethodnom primjeru pa da mi mogli govoriti o/u promilima, nego je u ovom slučaju skala podijeljena na 10^37 jedinica???

I na toj skali od 10^37 jedinica mi imamo mogućnost maximalno dozvoljenog odstupanja od jedne jedine jedinice +/-???

Jel ovo moje tumačenje ispravno?

Zasada bi se zaustavio na ovome, jer mislim da ne možemo ići dalje s pitanjima dok mi neko ne potvrdi ispravnost ovog moga tumačenja.

Unaprijed hvala na pomoći i razumijevanju na malo dužem postu!

Eno sam ti gore pocrvenio i podebljao di si falio. Znači nije masa nego naboja, znamo da naboj elektrona točno odgovara naboju protona, a također i da jednih i drugih u svemiru ima praktički jednako mnogo, čime je moguće da se mase okupljaju pod utjecajem gravitacije a ne da se sve odbija jedno od drugog jer posvuda jedan naboj prevladava. Drugim riječima svemir je u globalu električki neutralan.

A zašto je to tako, zamisli da imaš veliku hrenovku. Koja ima dva kraja. I onda je prerežeš pa dobiješ dvije hrenovke s dva kraja. Pa njih prerežeš i tako dalje. Nakon recimo 1000 prerezivanja hrenovki dobio bi 2^1000 hrenovki koje sve imaju svojstvo da im je broj krajeva točno 2.
I sad zamisli nekog lika koji počne otvarat teme na forumu kako je to jako fascinantno, ma nevjerojatno nešto, jer da je taj broj krajeva hrenovke samo malo različit, ono za 1/2^1000 dio različit nego šta je, to bi bila debilana totalna, neka hrenovka od svih tih hrenovki bi imala samo jedan kraj i čitav svemir s hrenovkama kakav poznajemo ne bi bio moguć, naime sve bi bila jedna beskonačna hrenovka

Imaš li još neku zabludu u pogledu znanstvenih činjenica ili da ključam temu

[nibabanideda]

Frogger kaže:

Eno sam ti gore pocrvenio i podebljao di si falio. Znači nije masa nego naboja, znamo da naboj elektrona točno odgovara naboju protona, a također i da jednih i drugih u svemiru ima praktički jednako mnogo, čime je moguće da se mase okupljaju pod utjecajem gravitacije a ne da se sve odbija jedno od drugog jer posvuda jedan naboj prevladava. Drugim riječima svemir je u globalu električki neutralan.

A zašto je to tako, zamisli da imaš veliku hrenovku. Koja ima dva kraja. I onda je prerežeš pa dobiješ dvije hrenovke s dva kraja. Pa njih prerežeš i tako dalje. Nakon recimo 1000 prerezivanja hrenovki dobio bi 2^1000 hrenovki koje sve imaju svojstvo da im je broj krajeva točno 2.
I sad zamisli nekog lika koji počne otvarat teme na forumu kako je to jako fascinantno, ma nevjerojatno nešto, jer da je taj broj krajeva hrenovke samo malo različit, ono za 1/2^1000 dio različit nego šta je, to bi bila debilana totalna, neka hrenovka od svih tih hrenovki bi imala samo jedan kraj i čitav svemir s hrenovkama kakav poznajemo ne bi bio moguć, naime sve bi bila jedna beskonačna hrenovka

Imaš li još neku zabludu u pogledu znanstvenih činjenica ili da ključam temu

Ajde prije nego zaključaš samo potvrdi jel točno da maksimalno dozvoljeno odstupanje u omjeru naboja elektrona i protona izraženo koeficjentom 1 : 10^37 znači da naboj protona ne smije biti manji niti za jednu jedinicu unutar ove veličine od 10^37, odnosno niti za 10^37/10^37???

I ako je moja pretpostavka točna možeš mi slobodno kao bonus odgovor još jednom ponoviti (da budem siguran da sam dobro shvatio!) da je tebi ovo istog značenja i istih implikacija kao i ove duhovite usporedbe s dlakama na glavi i hrenovkama?

I ako doista misliš da su ovi omjeri o kojima govorim smijurija bez ikakvog značaja vjerojatno misliš i da je dr. Ross kompletan, diplomirani idiot s doktoratom iz fizike?

p.s. znam kaj je bičva

To je ono čega se Mujo sjetio kad je Hasi na hvaljenje s crnim pojasom iz karatea i desetim danom odgovorio: Nije to ništa, ja imam crne bičve trideseti dan! Samo kak je Mujo znao kaj su bičve, em ti jarca? A čudno je i to što Mujo uglavnom nosi bijele bičve...

[nibabanideda]

Zanimljivo je da je veliki Ruđer Bošković i bez poznavanja ovih konstanti o kojima govorim, u svojem kapitalnom djelu "Teorija prirodne filozofije" napisao ovo:

Eto, šta znači biti genij i dobar poznavatelj matematike, geometrije i fizike!

Nikad mu se ne mogu prestati diviti!

Po meni najveći fizičar svih vremena!

[nibabanideda]

nibabanideda kaže:

Ajde prije nego zaključaš samo potvrdi jel točno da maksimalno dozvoljeno odstupanje u omjeru naboja elektrona i protona izraženo koeficjentom 1 : 10^37 znači da naboj protona ne smije biti manji niti za jednu jedinicu unutar ove veličine od 10^37, odnosno niti za 10^37/10^37???

Autoispravka:
Opet sam nešto sjebo:

Trebao sam ovako postaviti pitanje:

Ako je maximalno dozvoljeno odstupanje omjera naboja elektrona i protona 1 : 10^37 jel to onda znači da ako pretpostavimo da je odnos elektrona i protona 1 : 2 = 0,5 da u tom slučaju imamo konstantu veličine 0,5 i da odstupanje u toj konstanti od 1 : 10^37u znači da 0,5 trebamo podijeliti s 10^37 i da tada dobivamo maksimalnu veličinu koju možemo dodati ili oduzeti konstanti (0,5 nečega) da bi atom mogao i dalje nesmetano funkcionirati ?

[El Ninho]

Prije nego zaključam temu, koja bi možda imala smisla u nekom drugačijem kontekstu od laprdanja senilnih kreacionista, odgovorit ću ti da ne ispada da si mučenik istine koje zli evolucionisti žele sakriti.
Ovaj doktor Ross na čiji autoritet se pozivaš je osvjedočeni kreacionist čime se je automatski autodiskvalificirao iz svake razumne rasprave. On je još i gore - kreacionist koji vjeruje u Noinu barku i potop svih ljudi osim onih u barki. Izjave takvih ljudi mogu uzimati za ozbiljno samo ljudi s teškim mentalnim poteškoćama.

Ovo što si napisao (i daleko više) je već obrađeno kao problem fine-tuned universe. Pravi problem je egocentrični trip toliko izražen kod kreacionista koji ne mogu razumjeti da nije svemir stvaran po mjeri čovjeka već je čovjek stvoren po mjeri svemira.

Naravno, tebe zanima kako je moguće i kolika je vjerojatnost da se tih 20-ak konstanti posloži točno tako da nastane ovako dugovječan i stabilan svemir.
Jedno moguće rješenje je da te konstante nisu međusobno nezavisne. Teoriji struna sugerira da ih je mnogo manje.
To je kao da imaš Stefan-Boltzmanov zakon zračenja crnog tijela s konstantom σ = 5.670400 × 10^(-8)



Isto tako Wienov zakon s konstantom b = 2.8977685(51)×10^(−3)

λmax T = b

Obje konstante se čine nepovezane i kada one ne bi bile takve kakve jesu, tj. da se malčice razlikuju fizika ne bi dobro štimala.

Stvar je u tome da smo otkrićem kvantne mehanike mogli uočiti kako su te dvije konstante samo posljedice fundamentalnijih konstanti.





Vidimo da su obje povezane preko Planckove i Boltzmannove konstante te brzine svjetlosti. Objedinjavanjem teorije gravitacije i kvantne teorije vjerojatno ćemo naći još fundamentalnije konstante ili veze među njima.


Drugi pristup je da se kao posljedica novih teorija (GUT, teorija struna, superstruna,...), sve više nameće neki od oblika multiverzuma tj. da je naš svemir samo jedan od mnogo (više od 10^37) svemira.
Više-manje se u svima govori o nekom obliku evolucije svemira. Oni kojima su konstante pogođene opstaju dok se ostali raspadaju.

Znam da je jednom kreacionističkom umu neprihvatljivo postojanje više svemira jednako kao što im je prije 500 godina bilo neprihvatljivo da su milijarde zvijezda zapravo sunca slična našemu. To je taj kreacionistički ego-trip koji ne dozvoljava postojanje nečega što nije skrojeno za čovjeka i po njegovoj mjeri.

Ako te baš boli toliko svemira možeš uzeti da je u početku postojao kaos prostornih i vremenskih osi i konstanti iz kojih se stvaraju i umiru svemiri sve dok ne nastane jedan kao naš koji ima šansu potrajati dovoljno dugo da stvori inteligenciju koja ga pokušava shvatiti.

[El Ninho]

skeptik kaže:

Stvar ukusa, ali meni je skoro svako podrucje u fizici zanimljivije od ovoga.

Istina, da su konstante drugacije ne bi bilo ovakvih struktura kakve vidimo, ali gotovo je sigurno da bi bilo nekih drugih struktura.

A zamolio sam te da mu ne škrtariš u odgovorima.

[nibabanideda]

Ovako, izgleda da sam našao odgovor na svoje pitanje, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje značenja tog odgovora...

Najprije odgovor:

Prema Kingovom pokusu iz 1960. omjer naboja elektrona i naboja protona je -1 i to sa točnošću od 1 : 10^20 tj. Ee/Ep = -1 +/- 10^-20.

Znači od ove konstante se može maksimalno odstupiti ovoliko:

0, 000 000 000 000 000 000 01 iznad ili ispod vrijednosti konstante

a ako bismo na isti način napisali max. dozvoljeno odstupanje prema dr. Rossu:

0, 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 1

Znači, zaista malo odstupanje!

Evo sad jednog citata iz Wichmannove "Kvantne fizike":

King je slično izmjerio da je omjer naboja helijeve jezgre i naboja protona jednak 2 s istom točnošću. Ti rezultati jako podržavaju ideju da naboj bilo koje čestice mora biti cjelobrojni višekratnik elektronskog naboja. Ta ideja ima i mnogo drugih potvrda, ali one u većini slučajeva, nemaju točnost Kingovih pokusa. Fizičari, zapravo, već dugo vremena vjeruju u "kvantizaciju naboja." Međutim, nema teorijskog objašnjenja ZAŠTO bi svi naboji trebali biti višekratnici elektronskog naboja.

Zašto onda nismo uključili u naš popis i konstantu (-1 +/- 10^-20)? Zato što su naše teorije takve da bi bilo porazno(?!???!?!-moje interpunkcije) ako ta konstanta ne bi bila jednaka točno -1.

Možemo mirne duše dopustiti da su sve empirijske konstante, navedene u našem popisu, malo drrugačije; u tom smislu one i jesu empirijske. Kvantna elektrodinamika ne bi bila pogođena ako bi konstanta fine strukture bila za 1% veća. To ne bi promijenilo naše prirodne zakone.

Stvar je međutim, drugačija s obzirom na kvantizaciju naboja; o tom načelu zavisi struktura naše teorije.

Eto, sad se napokon mogu uključiti znalci i objasniti nam ono što ne piše u udžbeniku za prve godine studija fizike:

Zašto i kako o načelu kvantizacije naboja ovisi struktura kvantne teorije???

Napokon pravo pitanje, zar ne?

Možda nakon ovog čak i ne zaključaju temu?

[JPK]

Pročitao sam cijeli topic i mučno mi je što od izrečene što od implicirane gluposti na njemu.

[El Ninho]

King još tada nije znao za kvarkove koji imaju trećinu naboja elektrona.
Time se bavi kvantna kromodinamika.

[El Ninho]

JPK kaže:

Pročitao sam cijeli topic i mučno mi je što od izrečene što od implicirane gluposti na njemu.

Koji bi ti bio vrhunac implicirane gluposti?

[nibabanideda]

JPK kaže:

Pročitao sam cijeli topic i mučno mi je što od izrečene što od implicirane gluposti na njemu.

Glupi Bošković, vidiš, da je živio kasnije možda bi jadan i sam shvatio koliko je u krivu, iako svi dobro znaju da je jedan od rijetkih umova koji je bio 200 godina ispred svog vremena.

Evo još jednog koji razmišlja kao glupi Bošković i zatucani Ross:

Struktura samog svemira je vjerojatno najbolji argument biocentrizma. Ima dugačak popis
značajki koje čine kao da je sve 4 od atoma do zvijezda – kao skrojeno samo za nas. Na
primjer, da je Veliki Prasak (Big Bang) bio samo za milijunti djelić jači, svemir bi se prejako
proširio, što bi spriječilo stvaranje svih zvijezda i svjetova. Rezultat toga: ne bi bilo ni nas.
Tu je još i više od 200 čimbenika, tako preciznih, da bi bilo naivno reći da su slučajni.
Promijenite bilo kojeg od njih i nijedan od nas nikada nije ni postojao. Nijedan od tih uvjeta
nije predviñen ni jednom teorijom – svi se čine pažljivo odabrani, često s velikom preciznošću,
kako bi se omogućilo postojanje života. Jedino znanstveno objašnjenje (tzv. 'antropičko
načelo') kaže da, ako smo živi, morali smo pronaći te uvjete, jer ??što drugo bismo mogli
naći? Naravno, ovo nije nikakvo objašnjenje, osim ako tvrdite da postoji beskonačan broj
svemira, a nama se jednostavno posrećilo da smo baš u ovom. No, dokaza za postojanje ovih
drugih svemira imamo koliko i dokaza da postoji Uskršnji Zec! Jedino pravo objašnjenje je
biocentrizam, koji objašnjava kako je svemir stvoren od strane života, a ne obrnuto.

Probaj reći nekom na PZ da bi bilo naivno reći da je tih 200 tako preciznih čimbenika slučajno tako precizno podešeno paš vidit kako izgleda lokot na kraju teme i kojom brzinom stiže...

Najte se dečki ljutiti kaj postoje i ljudi koji se usuđuju razmišljati drugačije od vas, pa gdje je nestala demokracija i parlamentarizam?
A iz matematike sam imal dvojku (poklonjenu), tak da ak si na to mislil drug pbk il kak se već zoveš, onda se nemaš razloga previše snebivati, događaju se živim ljudima kulje čak i iz matke, ne bi veroval...

Ah, da, zaboravio sam ove riječi Maxa Plancka:

"I regard consciousness as fundamental. I regard matter as derivative from consciousness. We cannot get behind
consciousness. Everything that we talk about, everything that we regard as existing, postulates consciousness."
The Observer (January 25th, 1931)

[JPK]

El Ninho kaže:

Koji bi ti bio vrhunac implicirane gluposti?

To što je ovaj došao s neskromnom namjerom da nas valjda navede da priznamo da postoji bog koji je naštimao konstante tako da bi sve bilo super.
Mislim, kakav im je to jadan bog koji mora naštimavati prirodne konstate? Pa to je kao da kažeš da je tvoj bog toliko moćan da može naštimati paljenje u Daciji da radi u Sibiru na -50. A pravi bog ne samo da ne bi trebao naštimavati paljenje, nego ne bi trebao ni Daciu da dođe na odredište, jer ionako postoji u cijelom prostoru jednako.
Dakle, OP vrijeđa vlastitog boga i mislim da bi trebao odraditi pokoru zbog toga, recimo, ne pisati više na forumu dok mu bog to ne dozvoli obraćajući se kroz gorući grm.

[El Ninho]

@NBND
Jesi li pročitao moj odgovor i jesi li išta shvatio?
Tek toliko da znam kad počinjem s kartoniranjem i lockanjem.

[JPK]

nibabanideda kaže:

Glupi Bošković, vidiš, da je živio kasnije možda bi jadan i sam shvatio koliko je u krivu, iako svi dobro znaju da je jedan od rijetkih umova koji je bio 200 godina ispred svog vremena.

Evo još jednog koji razmišlja kao glupi Bošković i zatucani Ross:



Probaj reći nekom na PZ da bi bilo naivno reći da je tih 200 tako preciznih čimbenika slučajno tako precizno podešeno paš vidit kako izgleda lokot na kraju teme i kojom brzinom stiže...

Najte se dečki ljutiti kaj postoje i ljudi koji se usuđuju razmišljati drugačije od vas, pa gdje je nestala demokracija i parlamentarizam?


Ah, da, zaboravio sam ove riječi Maxa Plancka:

"I regard consciousness as fundamental. I regard matter as derivative from consciousness. We cannot get behind
consciousness. Everything that we talk about, everything that we regard as existing, postulates consciousness."
The Observer (January 25th, 1931)

Gle, moj prethodni post je bio šaljiv, ali sad ozbilljno: je li tebi jasno da činiš grijeh oholosti kad ovako napuhano dolaziš iznuditi potvrdu svojeg mišljenja, i to tamo gdje većina ljudi zna više od tebe o dotičnoj temi?