Srpski dijalekti i narečja

[maksxy]

Srpska narečja i dijalekti
Realno sagledana historija srpskog jezika kaže da su Srbi pre seobe na Balkan živeli kao posebno pleme u velikom Slovenskom savezu, njihova otadžbina bila je na levoj obali reke Odre (današnji delovi istočne Nemačke), tamo i danas živi jedan preostali deo tog plemena Lužički Sorbi koji se nisu preselili sa večinom plemena na jug.
Jezik kojim su pričali Srbi u to vreme bio je staroslavenski (svi dosadašnji dokazi to potvrđuju). Nakon doselenja na Balkansko poluostrvo Srbi su se naselili na teritoriju današnje centralne Srbije, Kosmeta, Podrinja, severoistočne Hercegovine i u unutrašnjosti Crne Gore ( u ove dve poslednje srpska plemena su se direktno graničila pa i mešala sa hrvatskim plemenima (Hrvati su se naselili uz Jadransku obalu do poslednje enklave u okolinu Bara) šta je i znatno utecalo na formiranje Crnogorskog identiteta i dijalekata (zetskog i istočnohercegovačkog) jer su za vreme Tomislava Hrvati zavladali tim zemljama (Duklja i Travunja) i ustanovili su svoju vlast i eparhije (Barska biskupija, Kotorska biskupija, Svić biskupija, Trebinjska biskupija), to je ostaavilo traga na te zemlje i tek delom formisane dijalekte u kojima su se mešali govori istočnoštokavskog i zapadnoštokavskog narečja. Nakon slabljenja Hrvatske moči ojačala je Raška za vreme Nemanjića i zavladala nad spomenutim zemljama (Dukljom i Travunjom ali i nad zahumljem i Paganijom priznata je vrhovna vlast Nemanjića, proteravajući Hrvatsku upravu i sveštenstvo Nemanjić objedinjuje srpska i hrvatska plemena i podvodi ih pod Pravoslavlje, u zapadnim homogenim katoličkim oblastima to nije došlo do izražaja.
Na teritoriji delova Ilirskih provincija za vreme seobe zatekli su se ostaci Ilirskih plemena koja su dosta utecala na formisanje dijalekata u celom području gde je bilo ilirskih ostataka. Na jezik Bugara, Makedonaca i istočnih Srba (Torlaka) dosta su utecali ostaci Tračana a na Slovenački i zapadne delove Hrvatske na jezik su utecala manja preostala istočno Gotska plemena kao i Bavarska na Češki. Podela Srpskih plemena na različite države (na istoku i severu Bugarska, u centralnim predelima Raška, na jugu Duklja i na jugozapadu Travunja, za Zahumlje i Paganiju je dokazano da su tamo večinom živeli samo Hrvati katolici kao i u Dubrovačkom primorju i po enklavima crnogorskog primorja. Srpski dijalekti na istočnoštokavskom narečju formisali su se pod svakom državom posebno ali su zajedno sačinjavali srpsko istočnoštokavsko narečje a Torlačko pleme pod jakim utecajem bugara razvilo je posebno narečje. Hrvati su zapadno i južno od Srba (zapadno od Podrinja formisali svoje istočnobosanski dijalekd deo Hrvatskog zapadnoštokavskog narečja (čakavsko-štokavska mešavina), zapadno od Nevesinja i južno od Stolca, Trebinja formisali takođe čakavsko-štokavsku mešavinu u kojoj docnije dolazi više do izražaja ta zapadna štokavština mada je Dubrovački govor još do pre 100 godina više ličio na čakavski. U enklavama po crnogorskom primorju i Trebinjskom kraju Hrvati su se asimilovali i uklopili u govor večine. Danas Srbi govore dva narečja štokavsko i torlačko, obadva su višenacijonalna (štokavskim dijalektima još govore Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci a torlačkim Bugari i Makedonci). Srpski dijalekti torlačkog su samo na teritoriji Srbije i južnog Kosmeta, u Bugarskoj su bugarski a u Makedoniji makedonski dijalekti toga narečja. Srpski dijalekti štokavskog zasnovani na istočnoštokavskom temelju su kosovsko-resavski (sa subdijalektom smederevačko-vršačkim), vojvođansko-šumadijski sa svojim subdijalektima (šumadijski, sremski banatski....) i kombinovan zajednički svim narodima istočnohercegovački (srpski subdijalekti toga dijalekta su užički i našijski-našijski obuhvata severoistočnu Hercegovinu, podrinje i Banjalučku oblast. Ima još ponegde manjih enklava tog govora. Zetski dijalekat odcepio se od srpskih dijalekata i formisao se u poseban standardni jezik Crnogoraca. U ostalim dijalektima nema udela Srba ili je taj broj beznačajan.
Srpski književni i zvanični standardni jezik sve do 19 veka se mnogo razlikovao od današnjeg modernog srpskog jezika, bio je zasnovan na sloveno-serpskom jeziku i isključivo se pisao čiriličnom azbukom ali južno Slovenska ideja koja je došla iz Hrvatske okrenula je mnoge srpske političare da je podrže, zanesen opštom idejom jednoga sveopšte južno Slovenskog jezika Vuk je lično krenuo na putešestvije po zemljama gde se pričaju štokavski dijalekti, nesluteči da će u rečnik koji sastavlja ući reči zapadnoštokavskih dijalekata kojima uopšte negovore Srbi a što je docnije donelo promenu srpskog standardnog jezika i uvođenje mnogih zapadnoštokavskih reči i elemenata koji nisu u duhu srpskog naroda i pravoslavlja uopšte, na kraju Hrvati se također nisu složili za ujednačavanjem standarda sa srpkim novoformisanim standardom ijako su se Srbi več tada odrekli svoga dotadašnjeg posebnog jezika. Docniji pokušaji ujednačavanja jezika uz sav državni aparat također nisu doneli jedinstvo več su izazvali otpor koji je urodio deklaracijom iz 1967. o totalnoj nezavisnosti hrvatskog jezika nakon koje je više bilo nemoguče uraditi objedinjavanje.
Hrvati su večinom odbacili istočnoštokavske srbizme i namesto njih povratili sve svoje odbačene reči ili ako nije bilo adekvatnih iskovali su nove što je u duhu njihovog jezika.
Sada su na redu Srbi da urade isto ali to mora da bude u duhu pravoslavlja i starosrpskog jezika koji se temelji na istočnoštokavskom govoru sa ekavskom varijantom i nesme da ignoriše torlačko narečje več mora da ga se nadogradi u postoječi zvanični standard kako bi imali jedinstven srpski književni jezik (jekavici tu nebi smelo biti mesta zbog zapadnog utecaja na taj dijalekat i zbog toga što je to dijalekat više Bosne nego Srbije).
Treba li Srbi da ignorišu jekavski dijalekat koji inače nije u pravoslavnom duhu ?

[joe enter]

Odlično si "formisao" !, po tebi pravi srpski jezik ,sa sve mešanjem č i ć , a da o pravopisu ne govorim , on meni posebno ne smeta , ali drugima..bogami...!?

[dementiapraecox]

maksxy kaže:

Srpska narečja i dijalekti
Realno sagledana historija srpskog jezika kaže da su Srbi pre seobe na Balkan živeli kao posebno pleme u velikom Slovenskom savezu, njihova otadžbina bila je na levoj obali reke Odre (današnji delovi istočne Nemačke), tamo i danas živi jedan preostali deo tog plemena Lužički Sorbi koji se nisu preselili sa večinom plemena na jug.
Jezik kojim su pričali Srbi u to vreme bio je staroslavenski (svi dosadašnji dokazi to potvrđuju). Nakon doselenja na Balkansko poluostrvo Srbi su se naselili na teritoriju današnje centralne Srbije, Kosmeta, Podrinja, severoistočne Hercegovine i u unutrašnjosti Crne Gore ( u ove dve poslednje srpska plemena su se direktno graničila pa i mešala sa hrvatskim plemenima (Hrvati su se naselili uz Jadransku obalu do poslednje enklave u okolinu Bara) šta je i znatno utecalo na formiranje Crnogorskog identiteta i dijalekata (zetskog i istočnohercegovačkog) jer su za vreme Tomislava Hrvati zavladali tim zemljama (Duklja i Travunja) i ustanovili su svoju vlast i eparhije (Barska biskupija, Kotorska biskupija, Svić biskupija, Trebinjska biskupija), to je ostaavilo traga na te zemlje i tek delom formisane dijalekte u kojima su se mešali govori istočnoštokavskog i zapadnoštokavskog narečja. Nakon slabljenja Hrvatske moči ojačala je Raška za vreme Nemanjića i zavladala nad spomenutim zemljama (Dukljom i Travunjom ali i nad zahumljem i Paganijom priznata je vrhovna vlast Nemanjića, proteravajući Hrvatsku upravu i sveštenstvo Nemanjić objedinjuje srpska i hrvatska plemena i podvodi ih pod Pravoslavlje, u zapadnim homogenim katoličkim oblastima to nije došlo do izražaja.
Na teritoriji delova Ilirskih provincija za vreme seobe zatekli su se ostaci Ilirskih plemena koja su dosta utecala na formisanje dijalekata u celom području gde je bilo ilirskih ostataka. Na jezik Bugara, Makedonaca i istočnih Srba (Torlaka) dosta su utecali ostaci Tračana a na Slovenački i zapadne delove Hrvatske na jezik su utecala manja preostala istočno Gotska plemena kao i Bavarska na Češki. Podela Srpskih plemena na različite države (na istoku i severu Bugarska, u centralnim predelima Raška, na jugu Duklja i na jugozapadu Travunja, za Zahumlje i Paganiju je dokazano da su tamo večinom živeli samo Hrvati katolici kao i u Dubrovačkom primorju i po enklavima crnogorskog primorja. Srpski dijalekti na istočnoštokavskom narečju formisali su se pod svakom državom posebno ali su zajedno sačinjavali srpsko istočnoštokavsko narečje a Torlačko pleme pod jakim utecajem bugara razvilo je posebno narečje. Hrvati su zapadno i južno od Srba (zapadno od Podrinja formisali svoje istočnobosanski dijalekd deo Hrvatskog zapadnoštokavskog narečja (čakavsko-štokavska mešavina), zapadno od Nevesinja i južno od Stolca, Trebinja formisali takođe čakavsko-štokavsku mešavinu u kojoj docnije dolazi više do izražaja ta zapadna štokavština mada je Dubrovački govor još do pre 100 godina više ličio na čakavski. U enklavama po crnogorskom primorju i Trebinjskom kraju Hrvati su se asimilovali i uklopili u govor večine. Danas Srbi govore dva narečja štokavsko i torlačko, obadva su višenacijonalna (štokavskim dijalektima još govore Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci a torlačkim Bugari i Makedonci). Srpski dijalekti torlačkog su samo na teritoriji Srbije i južnog Kosmeta, u Bugarskoj su bugarski a u Makedoniji makedonski dijalekti toga narečja. Srpski dijalekti štokavskog zasnovani na istočnoštokavskom temelju su kosovsko-resavski (sa subdijalektom smederevačko-vršačkim), vojvođansko-šumadijski sa svojim subdijalektima (šumadijski, sremski banatski....) i kombinovan zajednički svim narodima istočnohercegovački (srpski subdijalekti toga dijalekta su užički i našijski-našijski obuhvata severoistočnu Hercegovinu, podrinje i Banjalučku oblast. Ima još ponegde manjih enklava tog govora. Zetski dijalekat odcepio se od srpskih dijalekata i formisao se u poseban standardni jezik Crnogoraca. U ostalim dijalektima nema udela Srba ili je taj broj beznačajan.
Srpski književni i zvanični standardni jezik sve do 19 veka se mnogo razlikovao od današnjeg modernog srpskog jezika, bio je zasnovan na sloveno-serpskom jeziku i isključivo se pisao čiriličnom azbukom ali južno Slovenska ideja koja je došla iz Hrvatske okrenula je mnoge srpske političare da je podrže, zanesen opštom idejom jednoga sveopšte južno Slovenskog jezika Vuk je lično krenuo na putešestvije po zemljama gde se pričaju štokavski dijalekti, nesluteči da će u rečnik koji sastavlja ući reči zapadnoštokavskih dijalekata kojima uopšte negovore Srbi a što je docnije donelo promenu srpskog standardnog jezika i uvođenje mnogih zapadnoštokavskih reči i elemenata koji nisu u duhu srpskog naroda i pravoslavlja uopšte, na kraju Hrvati se također nisu složili za ujednačavanjem standarda sa srpkim novoformisanim standardom ijako su se Srbi več tada odrekli svoga dotadašnjeg posebnog jezika. Docniji pokušaji ujednačavanja jezika uz sav državni aparat također nisu doneli jedinstvo več su izazvali otpor koji je urodio deklaracijom iz 1967. o totalnoj nezavisnosti hrvatskog jezika nakon koje je više bilo nemoguče uraditi objedinjavanje.
Hrvati su večinom odbacili istočnoštokavske srbizme i namesto njih povratili sve svoje odbačene reči ili ako nije bilo adekvatnih iskovali su nove što je u duhu njihovog jezika.
Sada su na redu Srbi da urade isto ali to mora da bude u duhu pravoslavlja i starosrpskog jezika koji se temelji na istočnoštokavskom govoru sa ekavskom varijantom i nesme da ignoriše torlačko narečje več mora da ga se nadogradi u postoječi zvanični standard kako bi imali jedinstven srpski književni jezik (jekavici tu nebi smelo biti mesta zbog zapadnog utecaja na taj dijalekat i zbog toga što je to dijalekat više Bosne nego Srbije).
Treba li Srbi da ignorišu jekavski dijalekat koji inače nije u pravoslavnom duhu ?

Ne ulazeći u bit tvoje poruke ter mjezgru svega i svačesa, zadebljala sam ti čiste "hrvatštine". Počni od sebe.

[Tony_umag]

...a tko vam brani da konačno sročite svoj jezik u vašem istočnjačkom duhu, kako kaže jedan istaknuti serbo-lingvist; "sve serbske dijalekte nosi morava", no meni se učinilo da ih više nosi sava jerbo slabo je tu morave ili to drugo narječje u srpskom nije ni zastupljeno ako je "uopšte srpsko"....ha,ha.

[Shain]

maksxy kaže:

1. Pisanje č i ć
- večinom
- moči
- več
- nemoguče
- ne sluteči
- postoječi - U svim se ovim riječima piše ć
2. Negacija uz glagole:
- nesluteći
- negovore
- nesmije
- nebi - Ove se negacije pišu odvojeno od glagola.
3. Treba veliko početno slovo:
- bugara
- zahumlje
- podrinje - Vlastite se imenice pišu velikim početnim slovom.
4. Treba malo početno slovo:
Hrvatskog dijalekta, Dubrovački govor, Jadransku, Slovenskom, Crnogorskog, Hrvatsko, Ilirskih, Bavarsko, Češko, Srpsko, Torlačko, Slovenački, Gotska plemena. - Ovi se posvojni pridjevi pišu malim početnim slovom.
5. Sastavljeno pisanje:
- istočno gotska plemena
- južno slavenska ideja
- južno slavenski jezik - Treba pisati: istočnogotska, južnoslavenska i sl.
6. Ostale pogreške
- formisani, formisanje, novoformisanim - Pravilno je formirati, formiranje i sl.
- doselenje - Pravilno je doseljenje.
- višenacijonalna, ijako. - Pravilno je bez slova j: višenacionalna, iako.

Ako želiš pisati o srpskom jeziku, moraš najprije naučiti srpski pravopis.
U tvom sam citatu složio pravopisne pogreške po vrstama i naveo kako se pravilno piše. (Usput da pitam kako to da Srbin ne razlikuje č i ć?)
Pro bono.

[maksxy]

Hrvatska narječja i dijalekti
Skinuto sa neta:
Hrvatska narječja i dijalekti
 Hrvatski (govorni) jezik sastoji se od tri narječja:
1.ČAKAVŠTINA ili hrvatsko Čakavsko narječje 12% govornog jezika Hrvata
2.KAJKAVŠTINA ili hrvatsko Kajkavsko narječje 31% govornog jezika Hrvata
3.ŠTOKAVŠTINA ili hrvatsko Štokavsko narječje 57% govornog jezika Hrvata
________________________________________
ČAKAVŠTINA je izrazito hrvatsko narječje, sastoji se od šest osnovnih dijalekata:
• Buzetski dijalekt
• Jugozapadni istarski dijalekt
• Sjevernočakavski dijalekt
• Srednječakavski dijalekt
• Južnočakavski dijalekt
• Lastovski dijalekt
________________________________________
KAJKAVŠTINA se sastoji od šest osnovnih hrvatskih dijalekata i niza pod dijalekata, inače kajkavština je sastavni dio [kajkavskog narječja] koje se sastoji od dvonacijonalnog dijasustava dijalekata hrvatske kajkavštine i slovenskih dijalekata koji su se znatno približila u vrijeme Turskih nasrtaja na ovaj dio Europe.
Hrvatski dijalekti kajkavštine su:
• Zagorsko-međimurski dijalekt
• Turopoljsko-posavski dijalekt
• Križevačko-podravski dijalekt
• Prigorski dijalekt
• Donjosutlanski dijalekt
• Goranski dijalekt
________________________________________
•
o ŠTOKAVŠTINA ili zapadnoštokavsko narječje dio je višenacionalnog ŠTOKAVSKOG dijasustava gdje se razlikuju (pod)narječja, zapadnoštokavska ŠTOKAVŠTINA i istočnoštokavska ŠTOKAVICA, svojim nastankom kao zasebnih narječja. Štokavština se temelji na katoličko-latinskom duhu sa zapadnim latiničnim pismom te upitnu riječ "ŠTO" ili "ŠĆA" dok je istočnoštokavsko (pod)narječje štokavice zasnovano u duhu pravoslavno-bizantske tradicije sa grčkim utjecajem te čiriličnim pismom uz češću uporabu upitne riječi "ŠTA" i "ŠWA". U vrijeme Turskog prodora na tlo jugoistočne Europe dolazi do znatnog međusobnog utjecaja zapadne štokavštine i istočne štokavice zbog čega nastaju neki novoštokavski dijalekti a ta dva zasebna narječja se znatno približuju.
Hrvatski dijalekti štokavštine su:
• Slavonski neoštokavsko-ikavski dijalekt
• Zapadnohercegovački novoštokavsko-ikavski dijalekt (zapadno ikavski)
• Šćakavski neoštokavsko-ijekavski dijalekt (istočnobosanski)
• Dubrovačko-humski novoštokavsko-ijekavski dijalekt (nekoo vrijeme spao pod raspali istočno- hercegovački ijako se značajno razlikuje od njega te je ranije bio zaseban)
• Zapadno ijekavski novoštokavsko-ijekavski dijalekt (zbog ijekavskog izgovora spadao pod raspali istočno - hercegovački)
• Srijemski novoštokavsko-ekavski dijalekt je najmalobrojniji u nas (zbog ekavskog jata prije je bio uklopljen pod vojvođansko-šumadijski).
________________________________________
Hrvatski književni jezik ne počiva na nitijednom dijalektu posebno već je nadograđen od svih njih.Zbog različitih narječja i velikog broja dijalekata utemeljen je na najbrojnijoj tradicijonalno Hrvatskoj zapadnoj-ŠTOKAVŠTINI, odabrana je novoštokavska verzija stoga jer su zapadni-novoštokavski dijalekti najbrojniji u nas, odabran je ijekavski jat stoga jer je najznačajniji i najbrojniji dio hrvatske književnosti pisan tim jatom te je oplemenjen (nadopunjen) sa znatnim fondom riječi iz kajkavskog i čakavskog narječja.

•
o
 Srpski jezik sastoji se od dva narečja:
1. 1 [ŠTOKAVICA]
2. 2 [ŠWAKAVICA]
•
o Srpska "ŠTOKAVICA" ili istočnoštokavsko narečje, deo [ŠTOKAVSKOG] višenacijonalnog dijasistema kojem pripada crnogorski (zetski istočnoštokavski dijalekat) i s druge strane zapadnoštokavski dijalekti Hrvata i Bošnjka ili "ŠTOKAVŠTINA". Valja razlikovati srpsko-crnogorsku "ŠTOKAVICU" od hrvatsko-bošnjačke "ŠTOKAVŠTINE", istočnoštokavki dijalekti (štokavice) bazirani su u pravoslavno-vizantijskom duhu sa snažnim grčkim utecajem i čiriličnom azbukom uz više štakavski "što" dok sa druge strane zapadnoštokavski dijalekti (štokavštine) bazirani su u Katoličko-zapadnom duhu sa dodacima latinskog i docnije arapskog i turskog kod Bošnjaka uz zapadno latinično pismo i uglavnom štokavski "što". U veku Turske inazije ta narečja su dolazila u međusobni dodir i znatno su uticala jedna na druge zbog čega je došlo do formisanja novoštokavskih dijalekata.
o Srpska "ŠWAKAVICA" ili severozapadno torlačko narečje, deo [TORLAČKOG] višenacionalnog dijasistema kojem pripadaju zapadno bugarski i severno makedonski dijalekti. Osetno se razlikuju srpski od drugih dijalekata toga dijasistema mada je i tu došlo do međusobnog utecaja u vreme Turske invazije.
________________________________________
•
o SRPSKA ŠTOKAVICA sastoji se od dijalekata kojima govore Srbi, velika večina spada u ekavske govore sa ekavskim jatom dok manji deo ima jekavski jat :
• Vojvođansko-šumadijski novoštokavski ekavski dijalekat
• Kosovsko-resavski neoštokavski ekavski dijalekat
• Smederevačko-vršački neoštokavski ekavski dijalekat (nekad deo Kosovsko-resavskog)
• Užički novoštokavski jekavski dijalkat (nekad deo istočnohercehovačkog)
• Našijski novoštokavski jekavski dijalekat (srpski deo prejašnjeg istočnohercegovačkog, obuhvata Bosanskohercegovačke i Crnogorske Srbe)
________________________________________
•
o SRPSKA ŠWAKAVICA sastoji se od nekoliko dijalekata koji se dele na drugačiji način od štokavskih, na mestu praslavenskih poluglasova čuva se šwa umesto šta (beležimo ga kao '): d'ž, pet'k, d'n, udov'c, d'n's itd. Neakcentirani šwa često se otvara, a zatvara, pa dolazi i do jednačenja šwa i a. Retko se na mestu šwa izgovara a ili e.


Moj komentar je bio postaviti sa suprotne strane i sagledati razlike !?

[maksxy]

Shain kaže:

Ako želiš pisati o srpskom jeziku, moraš najprije naučiti srpski pravopis.
U tvom sam citatu složio pravopisne pogreške po vrstama i naveo kako se pravilno piše. (Usput da pitam kako to da Srbin ne razlikuje č i ć?)
Pro bono.

To nisam ja pisao, samo sam preneo sa interneta.Ako pišem latiničnim bukvicama dali smem da pišem na srpskom ili moram hrvatski? Mislim umem dosta hrvatski ali nerazumem mnoge reči.Trebm za matursku radnju da sastavim novu podelu dijalekata koja je urađena pre godinu dana i da usporedim srpske i hrvatske,hteo sam o tome malo podiskutovati!?

[Enchantress]

maksxy kaže:

To nisam ja pisao, samo sam preneo sa interneta.Ako pišem latiničnim bukvicama dali smem da pišem na srpskom ili moram hrvatski? Mislim umem dosta hrvatski ali nerazumem mnoge reči.Trebm za matursku radnju da sastavim novu podelu dijalekata koja je urađena pre godinu dana i da usporedim srpske i hrvatske,hteo sam o tome malo podiskutovati!?

Matursku radnju? Tako niko i nigde ne govori. Pitam se je li u pitanju jedna jedina nepismena osoba koja uporno pokušava da podučava druge srpskom i hrvatskom jeziku ili je na 'Društvenim znanostima' prava poplava nepismenih ljudi, koji se pretvaraju da su lingvisti. Mislim da bi moderator ovakve i slične teme trebalo da zatvara odmah. Ili da šalje na podforum 'Luda kuća' na 'Politici'.

[dementiapraecox]

Enchantress kaže:

Matursku radnju? Tako niko i nigde ne govori. Pitam se je li u pitanju jedna jedina nepismena osoba koja uporno pokušava da podučava druge srpskom i hrvatskom jeziku ili je na 'Društvenim znanostima' prava poplava nepismenih ljudi, koji se pretvaraju da su lingvisti. Mislim da bi moderator ovakve i slične teme trebalo da zatvara odmah. Ili da šalje na podforum 'Luda kuća' na 'Politici'.

I na lektoriranje. U pitanju je "kriza identiteta" (gubitak sâmobića) u pjedincev/ic.

[MOLOKAI]

Trudnjaca je porucila krofnu za odojce. [sr]
Trudnica je narucila krafnu za dojence. [hr]

[Au197/79]

Izem ti primer.

Krofna je varvarizam. Jeste tako se kaže u Srbiji (mada verujem da u Vojvodini kažu krafna jer su ipak bili pod Švabama). Kao što se kaže oblanda a ne oblatna itd.

Trudnjača, nikad čuo tu reč, podseća me na strunjača

Poručiti/naručiti se jednako koristi. Apsolutno nema prednosti. Čak se mnogo češće kaže narudžbina/narudžbenica nego porudžbina/porudžbenica.

Odojče/dojenče, možda se ovaj 1. češće koristi, ali nisam siguran. U svakom slučaju ni ovaj 2. oblik nije stran i ne govori ništa o sagovorniku (npr. da po tome možeš zaključiti da sagovornik nije Srbijanc).

[dementiapraecox]

MOLOKAI kaže:

Trudnjaca je porucila krofnu za odojce. [sr]
Trudnica je narucila krafnu za dojence. [hr]

Phom yaak rian phuut phaasaa-thai (na) kha. (tajskí)
Khoy yaak hian wao phaasaa-lao (doer). (laojskí)
Ja - želi - uči - govori - jezik - taj/lao - dočetna čestica za izkaz uljudnosti žene. (doslovice)
Voljela bih naučiti tajskí/laojskí. (pravilní prievod/prevod na hrvatskí)

Tako se mogu izporediti danskí i norvežškí (bokmål), odnosno urdskí i hindskí. Svakoji od navedenih govornikov/ic bez problema može gostovati/govoriti ter obćiti na TV-ih susjednih govornikov, a da ga isti došto dobro razumiju.

Besjeđe (tajsko je "obogaćeno" kmajskime/kmerskime, dočim je laojsko starije taj-kadajsko) i uporaba istoga se razlikuje 40% - ljudi neizloženi obama jezikoma razumiju se 70%. Tajskí ima 5 tonov, dočim laojskí 6.

Bjelograđanin u Zagorju (kajkavskí) razumie 60% govorenoga, a na Kvarneru (starí čakavskí) 50%, dočim u okolici Vranja i do 80%.

EDIT: Hotěh jošte nješto dopisati; ali mi se ne daje.

[joe enter]

MOLOKAI kaže:

Trudnjaca je porucila krofnu za odojce. [sr]
Trudnica je narucila krafnu za dojence. [hr]

Trudnjača je sleng i ništa više !

Odojče i dojenče je isto , jedino ako se ne aludira na čuveno prase , u hrvatskoj poznato kao odojak.

Mada , može se reći da je svugde poznato tako , jer se misli na prase samo koje doji , a još ne jede čvrstu hranu(bolje meso)

[dalko]

Boli me kurac za srbe i njhov dijalekat.

Nekima od nas su i bombu u kucu bacili, i to na cetnickom dijalektu.

To je jedini kojeg poznaju i priznaju.

Nek se jebu. Ovdje im ne bi dao mjesta.

[Au197/79]

Bravo imaš 5 iz srpskog kod mene. Ni jedne grešku nisi napravio, odličan ijekavski izgovor!

[dalko]

Au197/79 kaže:

Bravo imaš 5 iz srpskog kod mene. Ni jedne grešku nisi napravio, odličan ijekavski izgovor!

To je normalno, jer sam rodjen u Vojvodini, ali od roditelja hrvata, koji su proterani iz te tvoje Srbije. Vratili su se u njihovu rodnu Hrvatsku.

A to ste uradili bombama, koje ste bacali u kuce, zlostavljajuci hrvate i tjerajuci ih da ostave njihov posao, kuce i sve sto su imali. Poznajem ljude koji su apsolutno i totalno sve izgubili.

A poznajem i one koji su tamo ostali te ste ih dotjerali do ludila. Zato znaj da znam s kim imam posla. I to predobro.

Otuda ostani u tvom Beogradu, cuvaj tvoju ironiju za tebe, i pasi travu i korijenje. Ovdje nikome ne trebas.