O glagolima

[Daniel.N]

Twotinyfrogs kaže:

Nastavak -m u prezentu imaju svi osim češkog, ruskog, bjeloruskog i ukrajinskom koji imaju na -u.

A bugarski?

[Twotinyfrogs]

Daniel.N kaže:

A bugarski?

Bugarski, pa i makedoski imaju -m u prezentu.

[Daniel.N]

Twotinyfrogs kaže:

Bugarski, pa i makedoski imaju -m u prezentu.

Da? http://en.wikipedia.org/wiki/Bulgarian_conjugation

1 jd пека
2 jd печеш
3 jd пече
1 mn печем
2 mn печете
3 mn пекат

Bugarski glagoli se dijele u tri konjugacije. Samo treća je atematska i ima nastavke slične hrvatskim. Doduše, njoj pripada 90% glagola.

[polimer]

Mislila sam da je "jas sakam" nešto romantičnije. Iako ni htjeti nije nimalo loš glagol.

[Shain]

polimer kaže:

Mislila sam da je "jas sakam" nešto romantičnije. Iako ni htjeti nije nimalo loš glagol.

Htjeti je odlično! Ali kud si požurila, upravo sam obrisao post.

U rječniku makedonskog jezika (1961.-1966.) stoje ove rečenice:

- jas možam da go kutnam (ja ga mogu oboriti)
- jas im velam (ja im kažem)
- da vidam bel den (da vidim bijeli dan, da i meni zora svane)
- sakam da te prašam* (hoću te pitati).

Tu je prezentski nastavak za 1. l. jd. -am, a Daniel kaže drukčije.

_________________
Volio bih da ovo znači: hoću da te prašim.

[Daniel.N]

Shain kaže:

Tu je prezentski nastavak za 1. l. jd. -am, a Daniel kaže drukčije.

Daniel kaže za bugarski (za taj jezik je i pitao, za taj jezik je stavio link) maked. ima -m.

I u poljskom ima dosta glagola koji nemaju -m u 1.jd.

[HawkStr]

Daniel.N kaže:

Da? http://en.wikipedia.org/wiki/Bulgarian_conjugation

1 jd пека
2 jd печеш
3 jd пече
1 mn печем
2 mn печете
3 mn пекат

Bugarski glagoli se dijele u tri konjugacije. Samo treća je atematska i ima nastavke slične hrvatskim. Doduše, njoj pripada 90% glagola.

U tzv. zapadnjim govorima (što naravno nije književno) u bugarskoj skoro svi glagoli u prezentu završavaju na -m.

1 jd печем
2 jd печеш
3 jd пече
1 mn печем / печеме
2 mn печете
3 mn пекат

Pa čak i glagol "moći"

1 jd можем
2 jd можеш
itd

[Daniel.N]

HawkStr kaže:

U tzv. zapadnjim govorima (što naravno nije književno) u bugarskoj skoro svi glagoli u prezentu završavaju na -m.
. . .
1 jd печем

Pa čak i glagol "moći"

1 jd можем
2 jd можеш
itd

Da, ti "zapadni" govori se i inače nastavljaju na makedonski... A hoću?

Poklapa li se ta granica s granicom e-ja za jat?

Evo jedne lijepe karte koju sam baš nacrtao, naravno samo grubo:

[HawkStr]

Daniel.N kaže:

Da, ti "zapadni" govori se i inače nastavljaju na makedonski... A hoću?

Poklapa li se ta granica s granicom e-ja za jat?

Evo jedne lijepe karte koju sam baš nacrtao, naravno samo grubo:

Da, granica se pretežno poklapa i za izgovor jata. Inače glagol hoću i na istok i na zapad završava na -m, budući da je u prijevodu "iskam"

1 jd (аз) искам
2 jd (ти) искаш
3 jd (той, тя, то) иска
1 mn (ние) искаме
2 mn (вие) искате
3 mn (те) искат

p.s. moram malo precizirati - ovo je prijevod u smislu hoću = želim, inače za stvaranje futura hoću = ću u bugarskom to prelazi u tzv. čestici budućeg vremena "ще" koja je ista za sve konjugacije

1 jd (аз) ще (дойда) / ja ću doći
2 jd (ти) ще (дойдеш) / ti ćeš doći
itd.

[Twotinyfrogs]

Daniel.N kaže:

Da? http://en.wikipedia.org/wiki/Bulgarian_conjugation

1 jd пека
2 jd печеш
3 jd пече
1 mn печем
2 mn печете
3 mn пекат

Bugarski glagoli se dijele u tri konjugacije. Samo treća je atematska i ima nastavke slične hrvatskim. Doduše, njoj pripada 90% glagola.

U tom slučaju, nastavak za 1.l.jd. je (j)a. Ja sam mislio samo na jezike u kojima ili dominira -m ili -u u prezentu jednine.

Upravu si i za bugarski i poljski, ali to je već drukčija vrsta nepravilnosti.

Zanimljiva je i čestica že koja se koristi za futur u bugarskom i makednonskom.

[Daniel.N]

Twotinyfrogs kaže:

U tom slučaju, nastavak za 1.l.jd. je (j)a. Ja sam mislio samo na jezike u kojima ili dominira -m ili -u u prezentu jednine.

To bugarsko -(j)a je nastalo od nazala.

Nazalno o u bugarskom prelazi u ъ (izgovara se kao /ə/):

rọka > ръка (hrv. ruka)
pọt > път (hrv. put)

U nastavcima glagola piše se -a ili я, ali se izgovara kao ъ, to je samo nedoslijednost u pravopisu (iz Wikipedije, c/p):

a (/ə/1 or /ɤ/2)
-я (/jə/1 or /jɤ/2)

To je ista stvar kao u poljskom, zapravo, identična, samo je nazal drugi glas danas. Nije nazal svugdje postao -u.

Zanimljiva je i čestica že koja se koristi za futur u bugarskom i makednonskom.

Nije to "že" već "šte" (bug.) ili "k'e" (mak.) što je pravilni odraz psl. t'e (što je u štok. dalo "će"). To je ista riječ (po porijeklu) kao naše će. Dakle oni koriste "će" za futur.

[HawkStr]

Daniel.N kaže:

U nastavcima glagola piše se -a ili я, ali se izgovara kao ъ, to je samo nedoslijednost u pravopisu (iz Wikipedije, c/p):

Upravo nije baš nedosljednost. Bugarski pravopis je korijenski, tako da ne pazi na izgovor. Svako nenaglašeno a / я (pa i ostali otvoreni samoglasnici O, E) izgovarju se gluho, kako i zvučni suglasnici na kraj riječi izgovaraju se kao svog bezvučnog parnjaka.

Daniel.N kaže:

Nije to "že" već "šte" (bug.) ili "k'e" (mak.) što je pravilni odraz psl. t'e (što je u štok. dalo "će"). To je ista riječ (po porijeklu) kao naše će. Dakle oni koriste "će" za futur.

To si potpuno upravu, a prisjetio sam se kako se glagol "htjeti" promjenio u bugarskom i u prošlom vremenu. U bugarskom ima tzv. buduće vrijeme u prošlosti, što označava neostvarenu namjeru.

Вчера щях да идвам при ваc. (Fčera štjah da idvam pri vas.)

Moglo bi se valjda reći:

Jučer htijah doći kod vas.

Ali vi u tom smislu obično kažete:

Mislio sam jučer doći kod vas.
Dakle namjeravao sam doći ali nisam.

[Hekatonhir]

Aorist ti tu ide, a ne imperfekt. Dakle htjedoh doći, ili htjeh doći, a ne htijah (hotijah, hoćah) doći. Svršeni glagol, a ne nesvršeni.

[HawkStr]

Hekatonhir kaže:

Aorist ti tu ide, a ne imperfekt. Dakle htjedoh doći, ili htjeh doći, a ne htijah (hotijah, hoćah) doći. Svršeni glagol, a ne nesvršeni.

Eh, puno hvala! Bit će mi ovo valjda od koristi i ga moram zapamtiti, iako ne vjerujem da bih na ulici čuo riječ htjedoh.

[Daniel.N]

HawkStr kaže:

Upravo nije baš nedosljednost. Bugarski pravopis je korijenski, tako da ne pazi na izgovor. Svako nenaglašeno a / я (pa i ostali otvoreni samoglasnici O, E) izgovarju se gluho, kako i zvučni suglasnici na kraj riječi izgovaraju se kao svog bezvučnog parnjaka.

Ma da, ali to nije etimološki a, već psl. nazalno o koje INAČE u bug. daje poluglas (bar koliko ja znam, a ne znam previše).

Вчера щях да идвам при ваc. (Fčera štjah da idvam pri vas.)

Moglo bi se valjda reći:

Jučer htijah doći kod vas.

Mislim da se na selu kaže (oprez! nisam 100% doma u kajk.)

(F)čera sem (k) vam štel dojti (ili priti)

[HawkStr]

Daniel.N kaže:

Mislim da se na selu kaže (oprez! nisam 100% doma u kajk.)

(F)čera sem (k) vam štel dojti (ili priti)

To se može skoro ista konstrukcija i kod nas -
Вчера съм щял да идвам до вас - Fčera sam stjal da idvam do vas - vrlo slično
Fčera sem štel dojti k vama
Ali to znači da sam govornik ne zna je li zaista namjeravao, pa mu je to valjda netko drugi rekao da je negdje htio ići tj. nema uspomene i vjerojatno je bio pijan ko letva

[Hekatonhir]

Ne, upravo suprotno - govornik je htio doći. Jasno ti to kaže: štel sem vam dojti/htio sam vam doći. Odluka je donesena a radnja završena. Namjera je dakle neupitna. Ono što nije jasno jest zašto ta namjera nije realizirana.

Za razliku od toga, da je umjesto perfekta izabran kondicional - htio bih doći/došao bih večeras - tada bismo znali da je ispunjenje te želje nesigurno ili nemoguće zbog toga što najprije treba zadovoljiti neki uvjet (... ako ste kod kuće).

[HawkStr]

Hekatonhir kaže:

Ne, upravo suprotno - govornik je htio doći. Jasno ti to kaže: štel sem vam dojti/htio sam vam doći. Odluka je donesena a radnja završena. Namjera je dakle neupitna. Ono što nije jasno jest zašto ta namjera nije realizirana.

Za razliku od toga, da je umjesto perfekta izabran kondicional - htio bih doći/došao bih večeras - tada bismo znali da je ispunjenje te želje nesigurno ili nemoguće zbog toga što najprije treba zadovoljiti neki uvjet (... ako ste kod kuće).

Mah, mislio sam na bugarsku varijantu. Zato sam istakno razliku. Skoro ista rečenica kod vas ima značenje što si ti objasnio, a kod nas drugo. Koliko se sječam to se kod vas zove "lažni prijatelji".

Ova rečenica na blg. je u preizkaznom naklonjenju, buduće vrijeme u prošlosti, što znači da govornik priča o radnju prepričavajući nečije tuđe riječi i odluka i radnja mogu biti i realni i imaginarni. U književnom jeziku to se obično ne smije koristiti u 1. licu jednini.

Dakle, kako si ti rekao:

Htjedoh/htjeh k vama doći. Ili
Htio sam/Štel sem k vama doći. = Щях да идвам до вас.

A rečenica Щял съм да идвам до вас. iako se skoro poklapa s kajkavskom ima drugo značenje

[Daniel.N]

Da, mi nemamo toliko vremena. U svakodnevnom govoru se koriste samo tri. Ja se ne sjećam da sam u govoru ikad iskoristio neko drugo prošlo vrijeme od običnog (išao sam).

[colbert]

Daniel.N kaže:

Da, mi nemamo toliko vremena. U svakodnevnom govoru se koriste samo tri. Ja se ne sjećam da sam u govoru ikad iskoristio neko drugo prošlo vrijeme od običnog (išao sam).

Oftopik: zar ti se nikad nije dogodilo da kazes "reko', nema sanse!" umjesto "rekao sam da nema sanse"?