Reforme školstva

[miss daisy]

Čitam danas u novinama o novim idejama za još jednu u nizu reformu školstva: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...baviti-u-skoli

ne znam griješim li, al imam odjećaj da cca svakih 6 mjeseci imamo "novu viziju" o tome kako bi škole trebale izgledati.

i ne sviđa mi se to ni malo. kao da je kompletni kaos.

zanima me mišljenje/iskustva onih "unutra", tj učitelja/profesora. kako sve to skupa izgleda. od promjena s uvođenjem novih tehnologija (nastava na tabletima, npr. u osnovnoj školi u koju će moj mali ići su to uveli prošle školske godine), preko (stalnih?) promjena programa, priče da će osnovna škola trajati 9.g., svih tih ideja velikih vizionara koji su postavljeni za ministre prosvjete.

negdje sam pročitala podatak o broju ministara prosvjete od 1991., mislim da je prosjek na funkciji niti 2g

kako se to reflektira na vaš rad, kako sve to skupa uopće izgleda, i jesu li promjene stvarne, ili samo na papiru?

[SummerNight]

e, samo sam prvu recenicu procitala i upisala se od smijeha
on u drzavi di se boravak za prvasice ukida jer nema novaca i prostora oce ovu reformu? kako slatko.

[frupy]

Joj, draga daisy, najiskrenije cu ti reci da mi se dalje od naslova i podnaslova nije dalo ni citati.
Umorile me tijekom godina te sve pompozno najavljivane reforme.
Znas da nisam u osnovnoj skoli pa ne znam kako trenutno tamo stvari stoje, ali u mojoj skoli je situacija sa sredstvima K-A-T-A-S-T-R-O-F-A-L-N-A.

Ne da nemamo tablete i dovoljno racunala, nego nemamo ni toaletni papir, sapun ni kredu.
Razmisljam kako smo prije nekih 10-tak godina bili u boljoj poziciji nego sad.
Tad su se nabavljali kompjuteri i projektori i koliko-toliko opremali kabineti, imao si i kredu, cak i grafoskop .

A sad, ako hocu napraviti ozbiljan posao na satu, nosim svoj privatni laptop, po mogucnosti i kabel za spojiti ga s jednim od 2-3 projektora koji rade u skoli od njih ukupno 15-tak (jer za popravak nema love), dodatne materijale kopiram sama, za svoju lovu, jer imamo jednu kopirku koja radi valjda tjedan dana u mjesecu.

I tak...
Volim nove nadobudne ministre koji misle da su bogomdani pa samo trkeljaju po medijima velicajuci sebe i svoje vizije, a u praksi tonemo sve dublje.

[Ribež]

Školstvo u našoj zemlji su sveli na 0. Točka. Nemam teksta kojim bi se objasnila ova tuga i bijeda.

[buditedobro]

Stvarno mi nije jasno zašto ne preslikamo model nekog uspješnoga sustava, recimo finskoga, i ne prilagodimo ga našim uvjetima, nego stalno i iznova moramo izmišljati toplu vodu. Pretpostavljam da je to iz sujete, bahatosti i potrebe da netko uzme pinku na nekom planu, kurikulu, sustavu ...

[simple mind]

buditedobro kaže:

Stvarno mi nije jasno zašto ne preslikamo model nekog uspješnoga sustava, recimo finskoga, i ne prilagodimo ga našim uvjetima, nego stalno i iznova moramo izmišljati toplu vodu. Pretpostavljam da je to iz sujete, bahatosti i potrebe da netko uzme pinku na nekom planu, kurikulu, sustavu ...

taj finski model se često spominje (i sama sam ga nekoliko puta spominjala), a onda mi vrag nije dao mira pa sam prošvrljala po rezultatima matematičkih i informatičkih olimpijada i - gle čuda!
za razliku od hrvatskih natjecatelja, finski su jako loše plasirani.
što to znači?

jesu li finski učenici uspješni na pisa istraživanjima, a na natjecanjima ne?
jesu li pisa istraživanja prilagođena određenim školskim sustavima?
kakvi su, zapravo, dugoročni rezultati tog uspješnog "finskog modela"? imaju li finci više uspješnih znanstvenika od drugih naroda?



http://www.imo-official.org/results.aspx

[sugarfree30]

Ribež kaže:

Školstvo u našoj zemlji su sveli na 0. Točka. Nemam teksta kojim bi se objasnila ova tuga i bijeda.

potpisujem

[fgzcvijetic]

Stipe Šuvaru, vraaaati se.

[SummerNight]

hrvati nisu dostigli ni cetvrtinu potrebnog mentaliteta da bi finski model funkcionirao

[soks]

SummerNight kaže:

hrvati nisu dostigli ni cetvrtinu potrebnog mentaliteta da bi finski model funkcionirao

Što konkretno misliš? Neke se stvari mogu implementirati, ali treba imati novaca.

Npr. u Finskoj je u razredu na satu istovremeno 2 ili 3 učitelja, to zvuči odlično, mislim da je i dinamika sata i kontrola učenika maksimalna, kao i pomoć djeci s poteškoćama u učenju, no za to ne treba imati ništa drugo nego novac.

[MMovca]

soks kaže:

Što konkretno misliš? Neke se stvari mogu implementirati, ali treba imati novaca.

Npr. u Finskoj je u razredu na satu istovremeno 2 ili 3 učitelja, to zvuči odlično, mislim da je i dinamika sata i kontrola učenika maksimalna, kao i pomoć djeci s poteškoćama u učenju, no za to ne treba imati ništa drugo nego novac.

Ma da, da još plaćamo dva dodatna neradnikas godišnjim od 3 mjeseca i šestosatnom dnevnicom (ironija)

[SummerNight]

pa da bi taj modela mogao funkcionirati u drustvu bi se trebalo cijeniti znanje i obrazovanje. to je osnovni uvjet. dalje, ukini hrvatima elitizam i oni ce ga nanovo izmisliti
jednostavno, nase drustvo ne cijeni iste vriejdnosti ko finsko i ne vidim kako je moguce jedna takav sistem primjeniti u hrvatskoj. kod nas bi nastao kaos.

[kajpa]

Ovak i ovak nis ne rade, pa jos da ih tri bude odjednom u razredu, tko je to vidio.
(ironija)

[SummerNight]

a kak je s ostalim natjecanjima?

[Sepulchrave]

miss daisy kaže:

ne znam griješim li, al imam odjećaj da cca svakih 6 mjeseci imamo "novu viziju" o tome kako bi škole trebale izgledati.

Meni se čini da svaki novi ministar nadobudno nastupi s najiskrenijom željom da temeljito reformira školstvo, ali se onda pogubi u birokraciji, nedostatku love i pritiscima sindikata, tako da se cijeli mandat na kraju svede na natezanje oko putnih troškova i štancanje besmislenih pravilnika čija šira slika izostaje.

[pikuli]

prije par godina sam čitala članak koji je pokušao objasniti uspjeh finske. kvaka je u vrijednostima društva i načinu života. i kod njih klinci kreću u školu sa sedam i ne moraju znati čitati, no dolaze iz obitelji/nacije strastvenih čitača i gotovo svi u toj dobi čitaju tečno i imaju naviku listanja enciklopedija, postavljanja pitanja, traženja odgovora. kako novo gradivo u nižim razredima dolazi jako sporo, a imaju i dodatne pomagače u razredu, djeca koja nemaju predznanja stignu uz pomoć i motivaciju dostići vršnjake. i da, naglasak se daje na dobro znanje većine učenika, ne na guranje najsposobnijih. oni se snalaze sami i uz pomoć obitelji. u finskoj je razvijena mreža nekompetitivnih izvannastavnih aktivnosti i djeca se bave različitim stvarima i tako uče. ne samo kroz godinu, već su aktivnosti organizirane i tokom ljetnih praznika koji su dugi kao i kod nas.

što se našeg sustava školovanja tiče, mislim da je puno manji problem količina gradiva i način na koji se objašnjava od krive percepcije roditelja. u školama se previše vremena gubi na smirivanje djece i pokušaje da ih se zainteresira, koncentritra. nekako ti jadni mali ljudi već u vrtiću izgube prirodnu znatiželju i želju za znanjem, a tu su krivi roditelji. isto kao i za nedostatak elementarne pristojnosti koju vidimo kod popriličnog postotka djece. pa kad to upratimo nerealnim roditeljskim pogledom na svoje "pametno i kreativno dijete" i njegova prava da uskraćuje drugima pravo na učenje, dolazimo do kaosa iz kojeg se samo emocionalno i socijalno jaki učenici uspiju izvući i nešto naučiti.

[simple mind]

SummerNight kaže:

a kak je s ostalim natjecanjima?

ne znam, guglaj sama

soks kaže:

previše kompetitivna, pretpostavimo da u svakoj zemlji ima podjednak postotak talentirane djece, samo su Finci očito slabije motivirani da jedan dio života provedu ubijajući se u matematici ili čemu god pa su im i rezultati prosječni.
Ionako najbolje rezultate u matematici postižu Kinezi, ali na što liči njihov obrazovni sustav i život prosječnog čovjeka?

ne znam što bi trebalo značiti "previše kompetitivni" - ako ih šalju na natjecanje, valjda šalju one koji jesu kompetitivni, a ne one koji to nisu , a prvenstveno se šalje one koji imaju dovoljno kapaciteta.

kina i koreja imaju takav broj stanovnika, da nema smisla uspoređivati se s njima, njima sigurno nije problem izdvojiti desetak genijalaca. iskreno, o njihovom obrazovnom sustavu, kao ni japanskom, ne znam baš puno .

i upravo zato što svugdje postoji sličan postotak nadarene ili iznadprosječne djece, neobično je da u nekakvom međunarodnom vrednovanju (na zahtjevnijoj razini) finski učenici ne postižu spektakularne rezultate, a imaju jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sustava. ako se u sustavu toliko bave klincima, kako to da im baš oni najsposobniji promaknu?!

pikuli kaže:

prije par godina sam čitala članak koji je pokušao objasniti uspjeh finske. kvaka je u vrijednostima društva i načinu života. i kod njih klinci kreću u školu sa sedam i ne moraju znati čitati, no dolaze iz obitelji/nacije strastvenih čitača i gotovo svi u toj dobi čitaju tečno i imaju naviku listanja enciklopedija, postavljanja pitanja, traženja odgovora. kako novo gradivo u nižim razredima dolazi jako sporo, a imaju i dodatne pomagače u razredu, djeca koja nemaju predznanja stignu uz pomoć i motivaciju dostići vršnjake. i da, naglasak se daje na dobro znanje većine učenika, ne na guranje najsposobnijih. oni se snalaze sami i uz pomoć obitelji.

a bit će da je to. ipak, meni se čini da je nekako šteta zanemariti one sposobnije i prepustiti ih samima sebi. bilo bi pošteno posvetiti im onoliko stručnjaka, vremena i energije koliko se posvećuje djeci s teškoćama.

[soks]

simple mind kaže:

ne znam što bi trebalo značiti "previše kompetitivni" -

to je kao usporedba između triatlona i ironeman triatlona...usporedba možda nije dobra, ali samo želim naglasiti razliku u pripremama i odricanju na koju su natjecatelji spremni.
Ne vjerujem da im talentirani učenici promaknu, nego da ih naprosto ne drilaju toliko koliko u drugim državama.

[MMovca]

simple mind kaže:

ipak, meni se čini da je nekako šteta zanemariti one sposobnije i prepustiti ih samima sebi. bilo bi pošteno posvetiti im onoliko stručnjaka, vremena i energije koliko se posvećuje djeci s teškoćama.

Gdje su onda djeca prosječnih sposobnosti ako se stručnjaci pojačano bave i ovima s poteškoćama i ovima sposobnijima?

[simple mind]

pikuli kaže:

što se našeg sustava školovanja tiče, mislim da je puno manji problem količina gradiva i način na koji se objašnjava od krive percepcije roditelja. u školama se previše vremena gubi na smirivanje djece i pokušaje da ih se zainteresira, koncentritra. ..... dolazimo do kaosa iz kojeg se samo emocionalno i socijalno jaki učenici uspiju izvući i nešto naučiti.

ovo je, nažalost, istina

MAJAMAMA kaže:

Gdje su onda djeca prosječnih sposobnosti ako se stručnjaci pojačano bave i ovima s poteškoćama i ovima sposobnijima?

kako to misliš "gdje su"? pa kompletni sustav i program su usmjereni na prosječnu djecu. s njima rade učitelji i profesori.
s djecom s teškoćama rade stručnjaci drugih profila (defektolozi, logopedi, radni terapeuti, štogod).
a s nadarenom ili iznadprosječnom djecom u predškolskom i školskom sustavu ne radi, najčešće, nitko.
zašto se njima ne bi nudile dodatne aktivnosti i sadržaji, posebno osmišljeni, nego je to prepušteno roditeljima?