Narječja i dijalekti - opća rasprava

[Stjepan Gotal]

Postovani!

Glupo ce Vam, mozebitno, ovo zvucati. No, uistinu mi jest bitno.

Posebno se obracam ljudima iz sljedecih opcina zapadno i jugozapadno od Varazdina: Petrijanec, Sracinec, Vidovec, Vinica, Cestica, Marusevec, Donja Voca, Ivanec, Klenovnik, Lepoglava.

Dugo sam otudjen od naseg jezika. Dozivio ga jesam, ali nisam ga nikad naucio kako valja. U prilici sam, da nisam trenutno kod kuce. Moji, koji nisu silom od njega otudjeni, otudjili su se dobrovoljno; mrze ga bas svi. Tako nikako nemogu do njega, iako mi je nadohvat ruke, takorekuci.

Ono sto me jos vise brine, jest da ako hitro ne poduzmem nesto, da ce uskoro biti kasno, jer kad stari ljudi umru, kad nestane prizora kao sto je ovaj, a to ce biti uskoro, nece vise biti prilike.

Nije da ne znam nista. Jos se malo sjecam koliko sam stigao pohvatati.

Dajte molim Vas lijepo, ako ima koga, moze li mi netko od Vas gore spomenutih napisati kako se po padezima mijenjaju pokazne zamjenice U MNOZINI? Uvie/Uva/Ovu, Tie/Ta/tua, Unie/Una/Onu

Kako glasi Genitiv mnozine? Jeli "Tieh" npr. bi li se reklo "Zmislim se tieh"? Jeli tako tocno?

Kako glasi Dativ? Jeli "Tim" ili "Tiem"

Kako glasi lokativ? Je li npr. "Na tie" ili "Na tieh" ili "Na Tiej"

Kako se deklinira imenica "Ljudi" je li Genitiv naglasak na drugom slogu; "Ljudi"

Kako glasi Dativ te rijeci? Je li "Ljudem" ili "Ljudum"?

Kakav je Lokativ i gdje je naglasak? Je li "Pri Ljudej?

Kako znati kako se naglasi mnozina? Kada se treba "nategnuti" zadnji slog, a kada se samo zadnji slog naglasi?

Zna li itko?

[KrakenGames]

Dok kolega čeka odgovor, zanima me porijeklo i širenje riječi 'ili'?

I povezanost s drugim govorima di se koriste varijante tipa 'ale/oli' te zaš je uspješnija i primjenjivija nego druge varijante?

[Wikiceha]

Dao si sam kartu.
Na iberijskom poluotoku (portugalsko ou se čita kao [o]) i u Italiji je o.
U francuskoj je isto ou, kao u portugalskom, ali se čita kao [u].
Dalje imaš pomak prema of u nizozemskom, or (odnosno [oa:] u engleskom) i oder (odnosno [oda:] u njemačkom).
Očit je dakle utjecaj latinskog u zapadnoj europi.

Keltski su nó u irskom gelskom i neu [nej] u velškom opet pokazuju slično porijeklo.
Skandinavski imaju eller [ela:] ukazuju na malo drugačiju varijantu.
Islanđani (zapadni skandinavci) imaju edha. Što je vjerojatno i izvorni tip iz koga je nastalo i istočnoskandinavsko [ela:] i njemačko [oda:].

Finski i estonski (grana ugrofinskih) imaju tai/vöi, što ide i u latvijski (koji je baltijski) kao vai.
Mađari imaju vagy [vađ], a i Turci kao altajci imaju veya [veja].

Litvanci (balti, može ih se gledati i kao na "arhaične slavene") imaju arba, što se vidi i kao utjecaj na bjeloruski i ukrajinski aba (kao dio srednjovjekovne Litve).
A možda i slovačko alebo i slovensko ali.

Zanimljivo je i češko nebo (vidi se i sličnost sa slovačkim alebo), a po google-u imaš i sinonim anebo;
https://translate.google.hr/m/translate?hl=hr#en/cs/or
Slična stvar je i s poljskim lub-om
postoji i sinonim albo;
https://translate.google.hr/m/translate?hl=hr#en/pl/or
Dakle, krivac za sve to je poveznica s litavskim

Rumunjsko sau i albansko ose imaju isto nekih sličnosti, no nisu bitne.

Ostaje nam još grčko í i južnoslavensko (osim slovenaca) i rusko ili.
https://hr.wiktionary.org/wiki/ili
Wiktionary kaže ovo;
https://en.wiktionary.org/wiki/ili
i+li
Li obično označava izbor, a i množinu, nabrajanje.

Proguglaj malo i ovo;
https://en.wiktionary.org/wiki/or

[KrakenGames]

Hvala za druge izvore i komentare.

Zanimljivo je da široko područje dole kod nas (osim ekavskih varijanti, ako se ne varam 'ili' je 'ali' u sjevernom primorju kod nekih i kod slovencih), u Dalmaciji ću čut 'oli' koji postoji da bude distinkcija s izvornim 'ali' (ili) pa se koristi ili. Zahvatilo područje do iza Bugarske + Rusi čiji je jezik povezan navodno s crkvenoslavenskim aka južnoslavenskim govorom(ima).

a ovo 'bo' je i kod primoraca i bodula očuvano u 'jerbo' pa čak i 'bo' (npr. govori sa Dugog otoka)

[Wikiceha]

Može biti da je posljedica crkvenoslavenskog, ali bi onda trebalo isto biti i u Češkoj i Slovačkoj (Velikomoravskoj), a tamo je očito prevladao "litavski" običaj
Iskreno, rekao bi da je bilo obratno.
Da je originalno slavensko ili, možda čak i balto-slavensko, pa da je mijenjano pod utjecajem Litve (jer je ili opstalo na rubovima).
Uostalom, iz onog linka kojeg sam ti dao imaš ili=i(nabrajanje)+li(izbor), što je poprilično slično ali=a(suprostavljanje)+li(izbor).
Tako da tu ima i mijenjanja značenja

Gledao sam ovo;
https://en.wikipedia.org/wiki/Indo-European_vocabulary
ništa za ili.
I ovo;
https://en.wikipedia.org/wiki/Proto-...lavic_language
https://en.wikipedia.org/wiki/Balto-Slavic_languages
No nisam našao ništa pametnog

[Essegg]

Kad bi Dalmatinski dijalekt nekim slučajem bio standardiziran ili postao službeni jezik nečega, kako bi se onda riječi pisale, npr.

-radia ili radija? - raditi
-stiga ili stigaa? - stići

Ja osobno mislim u prvom slučaju "radia", a u drugom "stigaa" iako to izgleda neobično, ali pošto mi se čini da je dužina izgovora u "stiga" ista kao i u "stigao", da bi se trebalo samo "o" zamijeniti sa "a".

[Wikiceha]

Essegi kaže:

Kad bi Dalmatinski dijalekt nekim slučajem bio standardiziran ili postao službeni jezik nečega, kako bi se onda riječi pisale, npr.

-radia ili radija? - raditi
-stiga ili stigaa? - stići

Ja osobno mislim u prvom slučaju "radia", a u drugom "stigaa" iako to izgleda neobično, ali pošto mi se čini da je dužina izgovora u "stiga" ista kao i u "stigao", da bi se trebalo samo "o" zamijeniti sa "a".

Krivo misliš
Pisalo bi se kako je uobičajeno.
I ne postoji "dalmatnski" dijalekt.
Pričaš o novoštokavskoj ikavici koja je govor Like, Zagore, Hercegovine i zapadne polovice središnje Bosne (te Bihaća i još koje enklave).

[Essegg]

Wikiceha kaže:

I ne postoji "dalmatnski" dijalekt.
Pričaš o novoštokavskoj ikavici koja je govor Like, Zagore, Hercegovine i zapadne polovice središnje Bosne (te Bihaća i još koje enklave).

OK, postoje čakavski i štokavski dijalekt u Dalmaciji(Dubrovnik i okolica za mene nisu Dalmacija). Oba su ikavska i u oba se govori "radia" i "stigaa".

Wikiceha kaže:

Krivo misliš
Pisalo bi se kako je uobičajeno.

Što je uobičajeno? Nema nikakvog smisla pisati "radio", a "radija". Oboje bi se trebalo pisati jednako. Znači "radia". U vezi "stigaa" si možda u pravu, iako ne znam zašto dok ne objasniš.

[Sadokann]

Većina ljudi piše to "j", mada ni ja nisam siguran bili se trebalo pisati, mislim doduše da se izgovori, onda jest logično da se i piše.
Ne mislim da se treba pisati "stigaa".

[Wikiceha]

Essegi kaže:

OK, postoje čakavski i štokavski dijalekt u Dalmaciji(Dubrovnik i okolica za mene nisu Dalmacija). Oba su ikavska i u oba se govori "radia" i "stigaa".

Ima ih zapravo puno više.
Imaš 3 čakavska;
1. na Lastovu (tamo imaš možda stotinjak ljudi)
2. na otocima i nekom primorskom selu do Zadra (južno čakavski)
3. na otocima i nekom primosrkom selu od Zadra (srednjo čakavski)
I 2 štokavska;
1. ikavski u većini Dalmacije, osim na krajnjem sjeveru i južno od Neretve
2. jekavski u ostatku, dakle na krajnjem sjeveru i južno od Dalmacije.

Od tih 5 dijalekata, samo su 2 ikavska; južnočakavski i štokavski ikavski.

Essegi kaže:

Što je uobičajeno? Nema nikakvog smisla pisati "radio", a "radija".

Tradicija. Nepismeni seljak je pisao radija, a ne radiaa.

Essegi kaže:

Oboje bi se trebalo pisati jednako. Znači "radia". U vezi "stigaa" si možda u pravu, iako ne znam zašto dok ne objasniš.

Pričam o živom jeziku.
Uzmi primjer kužiš u zagrebačkom govoru.
Ispast će ti ku'iš, ne kuuuiš.
Jezik je živa stvar...

Sadokann kaže:

Većina ljudi piše to "j", mada ni ja nisam siguran bili se trebalo pisati, mislim doduše da se izgovori, onda jest logično da se i piše.
Ne mislim da se treba pisati "stigaa".

Ne bi se trebalo pisati, ali praksa je takva kakva je.
Stigaa, izgleda nizozemski

[KrakenGames]

Valjda je ustaljena praksa u pravopisu da se ispred 'a' piše 'j' u takvim slučajevima pa zato...

ljudima čudno izgleda socijologija ispred 'o' ili kad razni pišu 'ja sam bijo, radijo, vidijo, spomenijo...' (barem meni smiješno zvuči)... osobno mislim da ima više smisla radia, vidia (pa makar i u izgovoru čujemo možda j', estetike radi neka bude kako i radio, vidio).


Btw, kad se u Splitu prestalo govorit "ja san radi, ja san vidi, ti si bi, on je govori..."? To je još bilo u uporabi do 90ih ili? Sjetih se serije Velo misto, a i neki rječnici i opisi spli'skega govora navode isto ovo kako i velik broj otočana govori.

[Wikiceha]

KrakenGames kaže:

Valjda je ustaljena praksa u pravopisu da se ispred 'a' piše 'j' u takvim slučajevima pa zato...
ljudima čudno izgleda socijologija ispred 'o' ili kad razni pišu 'ja sam bijo, radijo, vidijo, spomenijo...' (barem meni smiješno zvuči)... osobno mislim da ima više smisla radia, vidia (pa makar i u izgovoru čujemo možda j', estetike radi neka bude kako i radio, vidio).
Btw, kad se u Splitu prestali govorit "ja san radi, ja san vidi, ti si bi, on je govori..."? To je još bilo u uporabi do 90ih ili? Sjetih se serije Velo misto, a i neki rječnici i opisi spli'skega govora navode isto ovo kako i velik broj otočana govori.

Škarić je bio za dosljedno izbacivanje pisanja intervokalnog j.
Kemia i policia

[Sadokann]

Mene to "jo" iz nekog razloga na slovence podsjeca,, ko da sam kod njih to negdje vidijo.
No, obicno se to posrdno pripisuje dijelu vlaja i hercegovcima.

Nema u Splitu to "vidi" puno dulje od 1990-te, mozda se poslije 2.svj.rata prestalo, a mozda i u stoljecu prije. To je nama u ST asocijacija na bodule

[Essegg]

Prema svim kartama dijalekata na području ex-yu, ikavski dijalekt koji se koristi ili se koristio na području današnje BiH i koji se koristi u Zagori se svrstava u istu grupu: novoštokavski ikavski.

Zanima me kako možemo stavljati ikavski štokavski iz Zagore u istu grupu s onim iz Hercegovine i Bosne kad u ovom iz BiH ljudi kažu "radio sam u kući", a u onom iz Zagore "radia san u kući". Jel to prevelika razlika da bi ih svrstali u isti dijalekt?

[Sadokann]

Essegi kaže:

Prema svim kartama dijalekata na području ex-yu, ikavski dijalekt koji se koristi ili se koristio na području današnje BiH i koji se koristi u Zagori se svrstava u istu grupu: novoštokavski ikavski.

Zanima me kako možemo stavljati ikavski štokavski iz Zagore u istu grupu s onim iz Hercegovine i Bosne kad u ovom iz BiH ljudi kažu "radio sam u kući", a u onom iz Zagore "radia san u kući". Jel to prevelika razlika da bi ih svrstali u isti dijalekt?

U nekim dijelovima Zagore se isto govori "radio", kao sto se i -ia (ponegdje) i -n govori i u zap. Herc., doduse ne znam jel -n u vecini.

Nisu samo Zagora i BiH u pitanju. I dalm. obala isto govori stokavicom (ikavski vecinom, naravno), uz dijelomice cakavske otoke.

Inace, ona karta hrv. dijalekata se treba modernizirati.
Split cakavski

[Essegg]

Sadokann kaže:

U nekim dijelovima Zagore se isto govori "radio", kao sto se i -ia (ponegdje) i -n govori i u zap. Herc., doduse ne znam jel -n u vecini.

Nisu samo Zagora i BiH u pitanju. I dalm. obala isto govori stokavicom (ikavski vecinom, naravno), uz dijelomice cakavske otoke.

Inace, ona karta hrv. dijalekata se treba modernizirati.
Split cakavski

Svejedno nisi odgovorio na pitanje, je li dobro da se djelovi u kojima se govori "radia", a ne "radio" i "san" umjesto "sam" svrstavaju u istu grupu kao i ovi ostali.

Ti djelovi gdje se govori "radia" sigurno nisu par sela po Zagori pa da ih se ne bi moglo ucrtati na kartu nego velika područja. Mislim da se "radio" govori samo oko Imotskoga, ali možda sam u krivu. Zagora je sve do Knina.

[Wikiceha]

Essegi kaže:

Prema svim kartama dijalekata na području ex-yu, ikavski dijalekt koji se koristi ili se koristio na području današnje BiH i koji se koristi u Zagori se svrstava u istu grupu: novoštokavski ikavski.
Zanima me kako možemo stavljati ikavski štokavski iz Zagore u istu grupu s onim iz Hercegovine i Bosne kad u ovom iz BiH ljudi kažu "radio sam u kući", a u onom iz Zagore "radia san u kući". Jel to prevelika razlika da bi ih svrstali u isti dijalekt?

Mijenjanje -m u -n je obilježje adrijatizam, koji se javlja i u čakavskim i u štokavskim govorima.
Isto vrijedi i završetak na -a, umjesto na -o.
Granice obje isoglose nemaju veze s državnim granicama.

Inače, što se tiče novoštokavske ikavice, ona se dijeli na dva poddijalekta;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ubdialects.PNG
Iako bi mogao imati i finiju podjelu na četri poddijalekta (završetak na -a ili -o), no kao što je rečeno, to nije dovoljan uvjet za raspodjelu;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ern_origin.PNG
Iako je ovo zaniljivo jer prikazuje porijeklo pojedinog poddijalekta.
Bunjevačkih govora (na karti su u Lici, ali ima ih još i u Bačkoj), sa sjevera zapadne Hercegovine, dalmatinske Zagore s juga zapadne Hercegovine, govora makarskog primorja (koji su se širili prema otocima), kao i Livanjsko-vrbaškog u srednju i zapadnu Bosnu.

Tu je cijeli članak;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadni_dijalekt

Sadokann kaže:

Inace, ona karta hrv. dijalekata se treba modernizirati.
Split cakavski

Originalno su takve karte rađene početkom i u prvoj polovici 20.st-a.
Međutim, Lisac je pisao svoje knjge i radio istraživanja, po kojem je većina sela ostala istog narječja i dijalekta, a za veće gradove je gledao koji se svi dijalekti u njima javljaju, pa imaš;
http://i60.tinypic.com/2nqwl1h.png
Ali i
http://i60.tinypic.com/n1761i.jpg
Dakle, u Splitu imaš i čakavaca (vjerojatno penzići) i štokavaca.
Zadar je po Liscu čakavski grad...
Šibenik čisto štokavski.

Kapić upotrebljava staru Brozovićevu kartu za čakavce;
http://image.link2.hr/image/kg/690x0...je%C4%8Dje.jpg
A tu je jedna takva i za štokavce;
http://image.link2.hr/image/kg/690x0...vic%201988.jpg

Ima i drugačijih karata koje govore o starini;
http://kagovori.gmk.hr/Content/text%...igracijski.jpg
Međutim, većina lingvista se slaže (još od Brozovića) da su Neretva i du.primorje (čak i Boka, barem miješano) dio šćakavskog narječja.
Granice u Slavoniji i današnjoj zap. Bosni (ili Turskoj Hrvatskoj) http://www.bosnjackiinstitut.ba/gall...ka/20_mape.jpg su mutne, a za Makarsko primorje se pretpostavlja da je isto imalo "miješani razvitak" u kojem je na kraju prevladao štokavski smjer.

Essegi kaže:

Svejedno nisi odgovorio na pitanje, je li dobro da se djelovi u kojima se govori "radia", a ne "radio" i "san" umjesto "sam" svrstavaju u istu grupu kao i ovi ostali.
Ti djelovi gdje se govori "radia" sigurno nisu par sela po Zagori pa da ih se ne bi moglo ucrtati na kartu nego velika područja. Mislim da se "radio" govori samo oko Imotskoga, ali možda sam u krivu. Zagora je sve do Knina.

Evo odgovorio sam ti ja.
Nije dosta, čak ni za poddijalekt.
Lisac je podijelio novoštokavski ikavski po šća/šta na 2 poddijalekta.
Inače, imaš krivo i u prostiranju.
Jedino područje gdje neka isoglosa slijedi granicu je ona na Dinari, dakle nekoj prirodnoj prepreci. U zap. Hercegovini je granica umjetna, a pučanstvo srodno, tako da je poprilično nemoguće da se npr. u Imotskom priča drugačije od Gruda.

[Sadokann]

Wikiceha,

Ma treba jednostavno napraviti modernu kartu svih hrv. dijalekata. Ona glavna je zastarjela. (Zbog 2 polučakavska dida na Rivi Split nije sigurno čakavski grad.) Mozda takva i postoji. Nisam ju vidio.

Slažem se s tvojim odgovorom postavljaču pitanja.
Teško da se može govoriti da Grude imaju zaseban dijalekt od ostatka Herc. ako govore -radIJA.

[Wikiceha]

Sadokann kaže:

Wikiceha,
Ma treba jednostavno napraviti modernu kartu svih hrv. dijalekata. Ona glavna je zastarjela. (Zbog 2 polučakavska dida na Rivi Split nije sigurno čakavski grad.) Mozda takva i postoji. Nisam ju vidio.
Slažem se s tvojim odgovorom postavljaču pitanja.
Teško da se može govoriti da Grude imaju zaseban dijalekt od ostatka Herc. ako govore -radIJA.

Mislim da imaš sličan projekt, samo da to traje desetljećima
Tu je karta;
https://bib.irb.hr/datoteka/656481.HJAml-3zadnja.jpg
A tu je projekt;
https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=212
Mislim da ga vodi Lončarić, ovdje su neki radovi povezani s istim;
https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=642614
https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286989

Zanimljiva je ova priča sa Štojima, koji su čakavci, samo što imaju što;
https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=744487

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=656489

http://akademiai.com/doi/abs/10.1556/SSlav.58.2013.2.16


Sad sam, googlajući, naletio i na ovo, što je više amaterski, no
http://hrvatski-zvucni-atlas.com/o-atlasu

[Wikiceha]

ps. takvo što bi bilo nadasve korisno, uvelo bi reda u cijelu lingvistiku.
Samo i tu imaš par stvari o kojima se treba razmišljati.
Npr. čakavske dijalekte je Lukežićka podijela po naglascima, pa umjesto 6, imaš 3 skupine, po jatu i šćakavizmu.
Sjeverna ima zatvoreno ékavski, ekavski, ikavsko-ekavsko i ikavski jat.
Srednja ima "samo" ikavsko-ekavski jat.
Južna ima ikavski i (i)jekavski jat, međutim govori iz istre, Jugozapadno istarskog dijalekta (čakavizirani prijelazništakavsko-čakavski govori) nemaju -šća, nego -šta.
S time da je u njima isto poprilično šarenilo, neki govori su više čakavizirani, drugi manje. Neki su i više prijelazni od drugih.

Npr. oko Premude je više staroštakavska ikavica nego nešto drugo
Lastovski govori šačica ljudi (Lisac ga naziva oazom).
Buzetski predstavlja sjever sjevernočakavskog (koristi kaj umjesto ča), a sadrži i neke prijelaze prema primorskim govorima u Sloveniji.
Zapadni poddijalekt srednječakavskog ima sjevernočakavske naglaske, iako imaju isti jat (njega Lukežićka onda stavlja u sjeverne).
Ikavske enklave oko Klane i Studene (isto koriste kaj) se obično stavljaju u južnočakavske, a Lukežićka za njih radi novi dijalekt (kako imaju sjevernočakavske naglaske, ali ikavski jat).
https://www.google.hr/imgres?imgurl=...act=mrc&uact=8

Donjosutlanski, ikavski rubni čakavski (i šćakavski) je dodatno kajkaviziran i danas se ubraja u kajkavske, bez obzira na originalnu čakavsku osnovu.
Prigorski, koji ima niz prijelaza prema čakavskima (u Ozlju je to kajkavizirana ikavsko-ekavska čakavica), pa i neke od refleksa koji su uobičajeniji u čakavskima nego u kajkavskima (t'-->ć, d'-->j) koji su vjerojatno nastali radi "zbrinjavanja" izbjeglica s juga isto ima dobrim djelom čakavse osnove.
U Goranski su se umješali i slovenski Dolenjci sa sjevera (povratak zbjegova pred Turcima, a i doseljavanje radne snage), iako je manji istočni komad tog poddijalekta srodan s Prigorskim, a oba su nastala iz prijašnjeg pokupskog kajkavskog.
Govori slovenske Bele krajine su kajkavskog porijekla (oni na sjeveru, čakavci i štokavci na jugu su doseljenički) i vjerojatno srodni Goranskom i Prigorskom.

Lončarić je podijelio glavne kajkavske dijalekte, pa je od 3 glavna (3 rubna su manje više ostala, jedino je u Prigorskom izdvojio Samoborski kao poseban) nastalo 11. novih dijalekata (većina lingvista ne priznaje tu podjelu), s posebnim isticanjem blizine sjevernomoslavačkih štokavskima (riječ je o redu enklava), kao i gornjosutlanskim i zapadnomeđimurskim (međimurski nije podijelio na dva dijalekta bez obzira na sve) prijelazima prema panonskim slovenskima, iako se ističe da većina govora slovenskog panonskog ima hrvatsko ili barem miješano porijeklo (žuto na slici) http://blog.learnslovenianonline.com...n-dialects.png

Čovjek je svaki glavni dijalekt (granice ugrubo odgovaraju srednjovjekovnim granicama Zagrebačke, Varaždinske i Križevačke županije) podijelio na 3 dijalekta, s time da je u 2 naveo i ove prijelazne (sjevernomoslavački i gornjesutlanski);
https://zciglar.files.wordpress.com/.../kajkarta1.jpg
S time da su granice kajkavskih u originalnoj podjeli manje više naglasne (Lončarić pocrtava sjevernomoslavački i gornjesutlanski kao iznimke tu), a Lončarić ih dodatno dijeli po parnjaku jata, zatvorenom ó....
http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik...4%8D-karta.jpg
I mislim da navodi posebnu razliku s posavskim kajkavskima u naglascima

Štokavski su isto zanimljiva priča.
Od svrstavanja dijaspore u Moliseu (nečakavizirani govori Podbiokovlja i juga zapadne Hercegovine, odakle potiču i čakavizirani manje i više govori okolice JZIstre), Gradišću (Vlaji koji su došli iz Dalmacije, a i pitanje Štoja), istočnobosanskih govora iz okolice Virovitice https://vukosavljevica.files.wordpre...n0002-copy.jpg, Kostajnice, sela oko mađarskog Pečuha, kao i hr. enklava oko Fojnice-Kreševa-Kiseljaka, Vareša-Sutjeske, Žepča-Novog Šeera, Brčkog, Tramošnice i Soli-Tuzle u BiH, odakle je izvorište tog dijalekta, kao i slavonskog u sva tri njegova poddijalekata (posavskom, podravskom i baranjsko-bačkom) koji je originalno trebao biti barem polukajkavski, a kasnije se dolaskom s juga mjenjao sve bliže i bliže štokavskima.
A to su samo staroštokavski.
Novoštokavski ikavski se daju podijeliti po porijeklu i po šćakavizmima, to je najveći hrvatski dijalekt, a da se podijeliti i jekavica na dubrovački i ostatak, "krajinski", granični oko Bjelovara, Žumberka i prema BiH, a i danas oko Osijeka i Odžaka...
Tu ima još i "istočnijih" govora, npr. Perojski u Istri, koji potiče s istoka CG, a i Bokeljski govori koji nestaju, sa isoglosama koje se gase, a koji su i jedan i drugi dio staroštakavske jekavice.
Ima tu i torlačkih (Janjevo, Letenica, Karaševo), a i govora nekih srijemskih sela ili drugdje po Vojvodini, gdje Hrvati isto nestaju...
Bilo bi lijepo neke stvari popisati, barem dok ih ima.

A i bilo bi ok odrediti granicu hrvatskog prema bošnjačkom i srpskom.