Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 23.06.2009., 14:36   #81
Quote:
Bolji od tebe kaže: Pogledaj post
Da su Južnu Ameriku dominantno naselili Anglosaksonci umjesto Latina,mislite li da bi taj kontinent bio razvijeniji i zašto?
u Argentini živi cca 86% bijelaca i BDP(PPP) per capita je oko 14400$

Kostarika 85% bijelaca BDP(PPP) per capita je 10700$

.Urugvaj 88% bijelaca BDP(PPP) per capita 13300$...dakle nije problem u Latinima.

Paragvaj 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 4700$

Gvatemeala 5% bijelaca BDP(PPP) per capita 4900$

Haiti 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 1300$

što je god udio bijelaca manji zemlja je siromašnija...
Otto83 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2009., 16:20   #82
Quote:
Otto83 kaže: Pogledaj post
u Argentini živi cca 86% bijelaca i BDP(PPP) per capita je oko 14400$

Kostarika 85% bijelaca BDP(PPP) per capita je 10700$

.Urugvaj 88% bijelaca BDP(PPP) per capita 13300$...dakle nije problem u Latinima.

Paragvaj 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 4700$

Gvatemeala 5% bijelaca BDP(PPP) per capita 4900$

Haiti 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 1300$

što je god udio bijelaca manji zemlja je siromašnija...
Hmmm,pomalo rasistički,ali činjenično većinom točno...
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2009., 16:53   #83
Quote:
Otto83 kaže: Pogledaj post
u Argentini živi cca 86% bijelaca i BDP(PPP) per capita je oko 14400$

Kostarika 85% bijelaca BDP(PPP) per capita je 10700$

.Urugvaj 88% bijelaca BDP(PPP) per capita 13300$...dakle nije problem u Latinima.

Paragvaj 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 4700$

Gvatemeala 5% bijelaca BDP(PPP) per capita 4900$

Haiti 1% bijelaca BDP(PPP) per capita 1300$

što je god udio bijelaca manji zemlja je siromašnija...

vjerojatno crncima u tim zemljama nema ko naredit da rade,...jer nemaju bjelaca...XD...<ovo shvatite više kao ironiju>...
__________________
Nothin' sweet about me
KatyxD is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2009., 20:39   #84
Quote:
Aryan kaže: Pogledaj post
Ako sam ja neobrazovan, onda mi ti lijepo obrazovani čovječe, objasni kako si Španjolce i Talijane usporedio kao Marsijance? Marsijanac=kaj je to neologizam? A ja mislio Marsovac. Kakve veze sad ima boja kože sa porijeklom s kojeg već planeta? Samo budala ne vidi da su oni tamniji (jednostavno i bez ikakvih skrivenih primisli). Znači ja sam smeće rasističko, a ti si onda humanist i intelektualac? Za jednog laika polunepismenog uvijek sam bolji od govana umišljenih poput _ _ _ _.


A gdje sam ja to rekao ili zaključio?

Ok ajd, malo pretjerah... No hoću ti reći da su Španjolci ili Talijani vecinom crnokosi i crnih ociju, usporedivsi ih sa Poljacima ili Šveđanima razlika je očita, no usporedivsi ih sa Hrvatima ta razlika nije toliko velika.

Još nesto, trebao si reći da su juzno-europskog izgleda (Što je za tvoju informaciju isto BIJELA RASA i Bijelacki izgled), a ne "manje bijeli".

Biti plavokos i imati plave oči nije jedina karakteristika bijele rase nego samo jedna OD karakteristika.

Onim glupim Amerikancima se ne cudim da su izmislili za juzno-amerikance tzv. rasu "latino rasa", sto je po meni, jedna od najvećih propusta ikada... No obzirom da to dolazi od amerikanaca, stvarno se ne cudim... Ipak su to ljudi ciji 50% srednjoskolaca nezna gdje je Srednja Amerika (btw "srednja" Amerika je isto americka izmisljotina).

Pa se tako npr. za Jenifer Lopez kaze da je Spanish, štoviše ona sama sebe nazove spanish... A ona je Španjolske krvi zadnji put vidila kad su joj indijanskim precima Španjolski gospodari čizmom nabili prezime Lopez... to je najblize sto je ona Španjolcima došla ikada...

Kako bi se ti osjecao da smo mi kolonizirali Ameriku, nabili im jezik i naši kolonisti se stopili sa njima i onda dodje GLUPI AMER i cijelu tu rasu i kontinent nazove: Croatian-american race.

Pa pophizdija bi jel tako? Isto kao sto pophizde Španjolci u Španjolskoj na to.

Znaci pouka za tebe: nisu španjolci niti talijani "manje bijeli" od Njemaca ili Engleza, već su Europski mediteranski tip bijele rase...

Vidio bi koliko bi Šveđani imali plave kose da ih prži sunce na Siciliji 365 dana u godini.
Road_Warrior is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2009., 20:45   #85
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Hmmm,pomalo rasistički,ali činjenično većinom točno...
Zašto je rasizam ako je istina? Zašto glumiti da je nešto sto nije? Gdje god je bijelaca više to je zemlja bogatija ekonomski i imućnija generalno... Zašto je to tako... Ja možda znam a vi se zapitajte
Road_Warrior is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2009., 20:48   #86
Quote:
Gluskab kaže: Pogledaj post
Na kraju krajeva,Španjolska je,a ne Britanija, imala u kolonijalno doba te inkvizicije i slične bijesne gliste,a također je duže imala i u ponešto modificiranom obliku ostavila (praktički do danas) kmetsko-feudalni sustav svojim bivšim kolonijama. Sve to skupa sigurno ima utjecaja na stupanj razvijenosti južne amerike.

To kažem čisto vezano za ovo pitanje,ne za sam kolonijalizam na svom početku(kod početne okupacije jedne i druge Amerike i španjolci i englezi su činili razna zla,da ne bude zabune)
O imali su i protestanti svoju verziju inkvizicije I kraj je bio isti - "žrtva" bi bila obješena ili spaljena. Razlika je bila uglavnom izostanak/manja količina sadističkog mučenja kod protestanata.
__________________
Pušači su sebični i smrdljivi ovisnici.
morbidangel is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2009., 01:25   #87
Ne, nevjerujem da bi puno bilo drugčije.
Nisu Španjolci i Portugalci znali kakva je klima i životni uvjeti između Rakove i Jarčeve obratnice, niti ih je bilo briga (upočetku barem) jer su lovili zlato. Danas, više manje sve nerazvijene zemlje nalaze se okolo Ekvatora, odnosno između spomenutih obratnica u tropskim područjima gdje vlada visoka vlaga i temperatura, izuzev Indonezije koja je osobit slučaj.

Druga važna stvar je da je kontinetalna masa na sjevernoj zemljinoj polutci, što čini svu trgovinu sa J. Amerikom skuplju, jednostavno je daleko od trgovačkih i potrošačkih centara, dok je trgovina između dva bliska kontineta Afrike i J. Amerike oduvjek zanemariva.

Osim toga zaboravlja se da je u Sj. Americi došlo skoro do istrebljenja domicilnog naroda, dakle nije se moralo opterećivat kako pomiriti stare i nove tradicije već su došljaci potpuno promijenili pravila igre.
manaus is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2009., 20:05   #88
Maks Veber , u svom djelu “Protestantska etika i duh kapitalizma” ,objavljenom 1905. god.,daje naučnu analizu uzroka i posljedica koje su omogucile protestantizam i koje su ostvarile mogucnost pojavljivanja fenomena modernog čovjeka- kapitalizam. Veza izmedju protestantske etike života i nastanka kapitalizma glavna je tema ove Veberove knjige.

Po Veberovom misljenju,kapitalistički privredni poredak ima duboke korjene u religioznoj oblasti. Presudnu ulogu u stvaranju preduslova koji su omogucili uspostavljanje kapitalistickog nacina proizvodnje odigrao je religiozni pokret reformacije u 16. i 17. vijeku ,tzv. Asketski protestantizam.







· VJEROISPOVJEST I DRUŠTVENA SLOJEVITOST



Statistika zanimanja u vjerskom pogledu mješovite zemlje pokazala je pojavu o kojoj se u katoličkom društvu u to vreme živo raspravljalo: vise nego pretežno protestantski karakter klase kapitalista i industrijalaca ,kao i viših,stručno obrazovanih slojeva radničke klase. Analizirajuci uslove koji su mogli stvoriti pogodnu klimu za nastanak kapitalizma, Veber je utvrdio da postoji povezanost između konfesionalne pripadnosti i razvoja nekog mjesta na ekonomskom planu.

Reformacija po Veberovom misljenju nije značila potpuno uklanjanje crkvene vlasti iz života,vec zamjenjivanje jednog krajnje komotnog-čisto formalnog oblika vlasti drugim. Dakle ne previše,nego premalo crkvenovjerske vladavine nad životom,je bilo ono sto su reformatori najstrozije osuđivali.

Jače učešće protestanata u posjedu kapitala na rukovodećim položajima se djelimično može posmatrati kao posledica njihovog boljeg imovinskog stanja ,ali takođe i niza drugih pojava. Tu spada,izmeđuostalog i evidentna razlika u karakteru školovanja. Vaspitanjem usađene duhovne odlike,i naročito pravac obrazovanja koji je uslovljen religioznom atmosferom roditeljskog doma,odredili su izbor poziva i dalju sudbinu pojedinca. Protestanti su pokazivali specifičnu sklonost ka ekonomskom racionalizamu,koji se kod katolika nije zapažao. Naime,postotak maturanata ,koji su po religioznom opredeljenju katolici, i koji dolaze iz ‘viših’ skola jasno zaostaje za procentom protestanata. Samim tim i učestvovanje katolika u kapitalističkoj privredi biva neznatno.



- PR. -Jedan moderni knjizevnik smatrao je da suprotnost koja se javlja u držanju ove dve konfesije prema privrednom zivotu ,treba formulisati ovako: ‘Katolik je …mirniji; s manjim smislom za privrjeđivanje,on na jednu što je moguce bezbjedniju karijeru polaze više,makar i sa manjim prihodom,nego na kakav opasan,uzbudljiv zivot,koji eventualno ,donosi čast i bogatstvo.U narodu se šaljivo kaze:ili dobro jesti ili mirno spavati.U ovom slučaju,protestant voli da jede dobro,dok katolik hoce mirno da spava.’







· DUH KAPITALIZMA



Da bi provizorno ilustrovao ono sto podrazumjeva pod duhom kapitalizma ,Veber uzima djelo Bendzamina Frenklina “Advice to a young tradesman”. Navešću samo nekoliko rečenica iz ovog odlomka:’Znaj da je vreme novac…Znaj da je kredit novac…Znaj da novac ima oplodnu moc i plodonosnu prirodu.Novac može da proizvede novac,a njegovi izdanici jos više,i tako dalje…Pored marljivosti i umjerenosti napretku mlada čoveka nista ne doprinosi toliko koliko tačnost i pravednost u svim njegovim poslovima….’

U okviru modernog privrednog poretka ,sticanje novca na zakonit nacin je izraz valjanosti na poslu. Iz Frenklinovih djela da se zakljuciti da je ova valjanost upravo alfa i omega njegovog morala. Sve Frenklinove moralne opomene su utilitarističke prirode: poštenje je korisno jer donosi kredit,a isto tako i tačnost,marljivost i umjerenost. To su vrline samo zbog toga sto koriste. Veber iz Frenklinove Autobiografije izvlači zaključak da su po Frenklinu sve vrline samo utoliko vrline ukoliko su in concreto od koristi pojedincu,i da je i goli privid dovoljan ako se njime postize isto.

Summum bonum ove etike jeste sticanje što više novca,uz strogo izbjegavanje svakog prirodnog uživanja,i kao takvo u potpunosti lišeno hedonističkih elemenata. Za čovjeka sticanje zarade postaje cilj zivota,a ne vise sredstvo za zadovoljenje njegovih materijalnih životnih potreba .U tome se ogleda glavni motiv kapitalizma .Sticanje je postalo ethos protestantskog čovjeka .Ovakvo poimanje životnog cilja čovjeka koji proklamira vrijednost rada i želje za sticanjem našao se na udaru crkve,što je razumljivo jer je to bio atak na ustaljeni stav da je cilj čovjeka vjerovati i ispunjavati božje zapovesti,koje naravno definiše crkvena hijerarhija. Tako započinje podjela na katolike-askete i protestante-materijaliste. Protestanti ,a narocito kalvinisti ,smatraju da je predano vršenje svetovnih poslova i zanimanja etička dužnost svih vjernika,i da su svi dužni da rade na uspostavljanju Božjeg carstva na zemlji. Po ovom učenju ,medjutim, Bog nije dao pravo da ono što je čovjek svojim radom zaradio potroši.’ On nema ništa od svog bogatstva za sebe lično-osim iracionalnog osjećanja da dobro izvršava svoj poziv’. Katolici su ovakvo razmišljanje okarakterisali kao ‘Auri sacre fames’(sveta glad za zlatom),sto je na kraju postao znak prepoznavanja za novi ‘duh kapitalizma’ koji se širio Evropom. Ljudi ispunjeni kapitalističkim duhom danas su obicno bar ravnodušni,ako ne i neprijateljski raspoloženi prema crkvi . Religija im se čini kao sredstvo da se za života na zemlji ljudi odvrate od rada. Za njih neprekidan rad na poslu predstavlja neophodan uslov života. Odnosno,čovjek živi za svoj posao. Pri tome izvjesnu ulogu igra osećanje moći i ugleda koje proističe iz činjenice da se nešto ima,kao što je na primer slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama.

Glavni protivnik kapitalističkog duha jeste tradicionalizam, koji je zastupao misljenje da sistem privrede treba pokriti samo čovjekove potrebe i ništa više od toga.

- PR. -jedno od tehničkih sredstava koje moderni preduzimač obično upotrebljava da bi od radnika dobio maksimum korisnog rada ,jeste akordna plata….Medjutim,radnik na poljoprivrednom dobru,koji se plaća po akordnom sistemu,nije toliko zainteresovan da više zaradi koliko da manje radi .On sebi postavlja pitanje:koliko moram da radim da bih zaradio sumu novca koji sam i dosad primao i koja podmiruje moje ustaljene potrebe?



Čovjek,po prirodi ne želi da zaradi što više novca,nego jednostavno hoće da živi kao što je navikao da živi i da zaradjuje koliko mu je za to potrebno. Iz ovoga su zapravo kapitalisti i zaključili,da jedino spuštanjem platnih stopa radnik biva primoran da uradi više nego do tada,tj. da da svoj maksimum. Dakle niske nadnice i visok profit stoje u direktnoj korelaciji.





LUTEROVO SHVATANJE POZIVA


Protestant vijernik, koji drži do pravila koja mu nalaže njegova vjera i crkva, neće koristiti stvoreni kapital za lične potrebe. Neće si dozvoliti nikakvu vrstu luksuza , jer to, kako smatra, nije dostojno čovjeka a i krši se sa božjim zadatkom kojeg čovjek mora izvršiti. Čovjekova sudbina je, poziv da radi i samo radi. A to mu na kraju mora postati i želja. To je jedini put da se zasluži vječni život. Izvršiti poziv je tako postalo najviše etičko načelo.

Upravo iz te činjenice što protestantizam u svojim temeljnim načelima sadrži ideju ispunjenja “poziva” koji je, kako izgleda, nužni uslov da se uopšte ostvari kapitalizam, proizlazi i odgovor na pitanje zašto se kapitalizam nije pojavio na primjer u Kini, gdje postoji miljardu ljudi koji su u stanju napraviti i proizvesti višak vrijednosti, dakle kapital. Isto tako preduslovi su postojali i u mnogoljudnoj Indiji, Africi ili Južnoj Americi. Izgleda, do čega dovodi istraživanje i rezultati Veberove analize da je za pojavu kapitalizma bila presudna konfesionalna pripadnost protestantizmu. U njemackoj riječi ‘beruf’ kao i u engleskoj ‘calling’ nazire se jedna religiozna predstava o nekom od Boga postavljenom zadatku-pozivu.Ova riječ u svom današnjem smislu potiče iz Luterovog prevoda Biblije,gde je najprije upotrebljena na jednom mestu u Knjizi Isusa Siraha. U pojmu poziv (beruf) dolazi do izražaja središnja dogma svih protestantskih sekti ,koja kao jedino sredstvo da se živi onako kao je Bogu ugodno priznaje ispunjavanje ovozemaljskih dužnosti,koje postaju njegov poziv. Ukazuje se na to da je ispunjavanje svjetovnih dužnosti bezuslovno jedini put da Bogu ugodimo,da je samo ono božja volja,i da stoga svaki dozvoljeni poziv pred Bogom važi apsolutno jednako.





· RELIGOZNI OSNOVI OVOZEMALJSKE ASKEZE



Medjutim,ideja poziva nije bila dovoljna za razvoj duha kapitalizma. Neophodni su bili efekti asketskog protestantizma. Postoje četiri istorijska nosioca asketskog protestantizma:

1. Kalvinizam (u obliku koji je dobio za svoje vladavine u najvažnijim zapadnoevropskim zemljama,narocito tokom 17. vijeka;



Kalvinizam je bio vjerski pokret u 16. i 17. vijeku oko koga su se vodile žestoke političke borbe u najrazvijenijim kapitalističkim zemljama,u Holandiji,Engleskoj i Francuskoj. Učenje o predodređenju je najkarakterističnija dogma kalvinizma. Po ovom učenju,čovek postoji radi Boga,on je oruđe njegove volje. Mada je Božja volja utvrđena od vječnosti,čovjek je ne moze pojmiti.Sve što se moze znati,svodi se na to da je sudbina svakog čovjeka unaprijed određena- jedan mali dio ljudi će uživati vječno blaženstvo,a drugi ce biti bačeni na vječne muke i smrt. Takva Božja volja se ne moze izmjeniti. Kalvinizam apsolutno odbacuje crkvena sredstva spasenja. Čovjek je bio upućen da sam ide svojim putem,u susret sudbini koja je od vječnosti bila utvrđena,i tu mu niko nije mogao pomoći-ni propovjednik,ni sakrament koje su samo ‘externa subsidia’(spoljne pomoći),pa ni sam Bog . No, kako bilo, osnovno pitanje koje bi si mogao postaviti prosiječni pripadnik protestantizma jeste: je li on predodređen za spasenje duše? Je li on izabran? Po protestantizmu, dužnost svakog čovjeka jeste da se smatra izabranim,jer oskudno samopouzdanje je posljedica nedovoljne vjere tj. đavolja napast. Da bi se zadobilo dotično samopouzdanje, naročito se preporučivao,kao najistaknutije sredstvo, neumoran pozivni rad. On i samo on rastjeruje religioznu sumnju i daje sigurnost stanja milosti. Dakle,čovjek bi nagonski prihvatao ideju poziva kao svoju dužnost na putu za spasenje. Biti dobar radnik, moliti se Bogu u jutro i naveče, posvetiti taj rad Bogu i živjeti u skladu sa željom za sticanjem koja prati čovjeka do njegove smrti, ali istovremeno ništa od stečenoga ne koristiti u privatnom životu - to je ideal života.

Od Kalvinista Bog zahtjeva život ispunjen dobrim djelima kombinovanim u jedan sistem. Kalvinizam vodi do izrazitog individualizma, u biti pesimističkog, koji vodi i do odbacivanja prijatelja i porodice ( ‘treba se čuvati svakog pouzdanja u ljudsku pomoć i prijateljstvo…samo Bog treba da bude povjerenik ‘)





2. Pijetizam

Nastao je najprije na tlu kalvinizma u Engleskoj,i osobito,u Holandiji ostao povezan sa ortodoksijom.On nije bio toliko formalna religija ,koliko pokret unutar crkve .Naglasak se stavljao na proučavanje Biblije. Njegovi pripadnici se odriču zemaljskih užitaka.U dubokom je uvjerenju prema teološkoj crkvi.

3. Metodizam

Nastao tek polovinom 18. vijeka unutar engleske državne crkve,pod vodstvom Dzona i Čarlsa Vizlija. Po namjeri svojih osnivača metodizam nije htio da bude nova crkva niti neko novo buđenje asketskog duha u staroj crkvi,pa se tek u toku svog razvitka,osobito pri prelasku u Ameriku,odvojio od anglikanske crkve. Grupa je dobila naziv ‘metodisti’ sbog stavljanja akcenta na život po pravilu i metodi. Prenošenje poruka narodnim masama kroz misionarski rad bilo je karakteristicno za metodiste u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi.



4. Baptističke sekte

Veber govori prije svega o Antibaptistima,koji su potekli iz Njemacke.Holandije i Švicarske ,i Kvekerima porjeklom iz Engleske. Osnivač sekte kvekera je engleski obućar Dzordz Foks (1850). Kvekeri nemaju ni sveštenika,ni crkvene obrede,ni tajne. Ne priznaju zakletvu, vojsku (rat),zadovoljstva itd. Sve ljude oslovljavaju sa ‘ti’,ni pred kim ne skidaju kapu,a sami sebe nazivaju ‘društvom prijatelja’ Sve u svemu,i Kvekeri i Antibaptisti odbacuju tadašnje crkve,Katoličku,Luteransku i Kalvinističku, i propagiraju nova uvjerenja.



· ASKEZA I KAPITALISTIČKI DUH



Protestantska askeza bila je protiv prirodnog uživanja u svojini;ona je ograničavala potrošnju,naročito potrošnju luksuzne robe. Ali u psihološkom pogledu ona je oslobodila sticanje materijalističkih dobara od smetnji tradicionalističke etike,razbila je okove težnje za profitom time sto je ovu težnju ne samo ozakonila već što je u njoj vidjela nešto sto je Bogu ugodno. U spisima puritanaca posvedočena je borba protiv tjelesnog uživanja i žudnje za spoljašnjim dobrima,ali ne i borba protiv racionalnog sticanja imovine,vec samo protiv njene iracionalne upotrebe.

- PR – odnosa kapitalizma i askeze jeste odlomak iz djela Dzona Vizlija:

‘religija nužno stvara vrednoću i štedljivost,a to dvoje dovodi do bogatstva. Metodisti su svuda vrijedni i štedljivi ,pa se i njihova svojina povećava…

Ali kad bogatstvo raste, onda rastu gordost i ljubav prema svijetu. Na taj način ostaje ,doduše,oblik religije,ali postepeno išcezava duh.

Čitava asketska literatura gotovo svih vjeroispovjesti bila je prožeta shvatanjem da je onaj koji savjesno radi uz nisku nadnicu Bogu najmiliji.Protestantska askeza je produbila ovo shvatanje time što je rad proglasila za poziv. Jedan od bitnih djelova kapitalističkog duha-racionalno vođenje života na osnovu ideje poziva-rodio se upravo iz duha hrišćanske askeze.
Bolji od tebe is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2009., 21:00   #89
Weber je car
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2009., 21:04   #90
Quote:
žalac_1 kaže: Pogledaj post
Weber je car
Jeli u Juznoj Americi bilo vise naseljenih spanjolaca ili talijana, jer cini mi se da je milic u nedanoj svojoj emisiji rekao da je bilo vise talijana.
markosplit is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2009., 00:03   #91
Quote:
markosplit kaže: Pogledaj post
Jeli u Juznoj Americi bilo vise naseljenih spanjolaca ili talijana, jer cini mi se da je milic u nedanoj svojoj emisiji rekao da je bilo vise talijana.
Više je čistih bijelaca Talijana, Španjolci su se dosta izmješali,a Talijani su naseljeni nakon 1850-tih...
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2009., 01:01   #92
Ima pun gnjurac nijemaca
Dmitri Sergeyev is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2009., 01:11   #93
Quote:
Bolji od tebe kaže: Pogledaj post
Da su Južnu Ameriku dominantno naselili Anglosaksonci umjesto Latina,mislite li da bi taj kontinent bio razvijeniji i zašto?
kao primjer vam mogu poslužiti engleske/britanske kolonije u tom području... ne vidim da su puno drukčije od španjolskih...

južna i srednja amerika su dosta specifične klimatski, pogodne za razvijanje kultura uz pomoć robovskog rada... čim imate spoj ropstva i tropske klime, imate i manji broj bijelaca koji se izdvajaju kao istaknuta vladajuća klasa...

slično je bilo i u južnim sjedinjenim državama gdje se razvila sasvim druga civilizacija nego u sjevernim državama... na jugu bi situacija bila još drastičnija...

doduše, u sjevernom meksiku i argentini, u područjima u kojima može uspijevati stočarstvo, tu bi već mogli govoriti o razlikama između španjolaca i britanaca...
__________________
“We are going to have the most diverse and inclusive civilizational collapse in history” — Oilfield Rando on “X”
Basta is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2009., 01:12   #94
Quote:
markosplit kaže: Pogledaj post
Jeli u Juznoj Americi bilo vise naseljenih spanjolaca ili talijana, jer cini mi se da je milic u nedanoj svojoj emisiji rekao da je bilo vise talijana.
to si gledao Milića iz Argentine- tamo ima dosta Talijana, najviše Argentinaca je podrijetlom iz Italije (ostali su Španjolci i ostalo "sitniš")

a i govor im vuče onako na "talijanski".

Zadnje uređivanje žalac_1 : 26.06.2009. at 01:18.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 16:01   #95
Bili bi mnogo jaci ekonomski, uredjeniji, politicki utjecajniji. Protestantizam bi dominirao. Meleza ne bi bilo, jer bi bilo daleeeeko manje mijesanja sa domorocima, indiosi bi bili vise po rezertavtima a amnej uklopljeni u drustvo, tek odnedavno bi dobili tkzv domorodacke povlastice ... Ne bi bilo diktatura, jer bi odnos SAD-a prema tome svijetu bio drukciji. Mozda SAD ne bi bio ovo sto je danas.

Uglavnom, ne bi se nimalo razlikovalo od Australije, SAD, Kanade, N. Zelanda. Klima ne bi imala nikakav utjecaj na radne navke jer to kod Anglo-saxonaca nema nikakve veze. Nije ni u Australiji, pa ne vidim zasto bi u Lat. Americi.

Uglavnom, po mome misljenju bilo bi bolje i tim zemljama i ostalom svijetu.
Bulmez is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 21:13   #96
Quote:
Aryan kaže: Pogledaj post
A čuj nisu ni Španjolci baš bijeli, kao ni Talijani...

alo arijac, ajde se zakljucaj u mracni podrum 5 godina pa ces bit blijede puti, dakle i visa rasa.
shvati covjece da se rasa ne gleda po boji koze nego parametrima lubanje. pogledaj berbere, koje su boje koze, a koje rase.
T1950 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 21:51   #97
Quote:
Bulmez kaže: Pogledaj post
Bili bi mnogo jaci ekonomski, uredjeniji, politicki utjecajniji. Protestantizam bi dominirao. Meleza ne bi bilo, jer bi bilo daleeeeko manje mijesanja sa domorocima, indiosi bi bili vise po rezertavtima a amnej uklopljeni u drustvo, tek odnedavno bi dobili tkzv domorodacke povlastice ... Ne bi bilo diktatura, jer bi odnos SAD-a prema tome svijetu bio drukciji. Mozda SAD ne bi bio ovo sto je danas.

Uglavnom, ne bi se nimalo razlikovalo od Australije, SAD, Kanade, N. Zelanda. Klima ne bi imala nikakav utjecaj na radne navke jer to kod Anglo-saxonaca nema nikakve veze. Nije ni u Australiji, pa ne vidim zasto bi u Lat. Americi.

Uglavnom, po mome misljenju bilo bi bolje i tim zemljama i ostalom svijetu.
ma kako klima nema veze? pitam te koja su područja Australije i Kanade anglosasi naseljavali? hebate pogledaj malo klimu u pojedinim djelovima Rodezije i Kenije u kojoj su se Englezi naseljavali ko da si u Engleskoj....
Otto83 is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2009., 10:01   #98
Quote:
T1950 kaže: Pogledaj post
alo arijac, ajde se zakljucaj u mracni podrum 5 godina pa ces bit blijede puti, dakle i visa rasa.
shvati covjece da se rasa ne gleda po boji koze nego parametrima lubanje. pogledaj berbere, koje su boje koze, a koje rase.
Seljačino, jesi ti pročitao kaj sam ja napisao? Ikaj?
Englezi kao rasističko društvo, koje je odavno vuklo svakojake robove, nije se toliko miješalo sa indijancima jer je razlika boje kože za njih tada bila prevelika (nisu se miješali u smisliu ženidba, ali karanja je bilo). ŠpAnjolci koji su tamnije boje kože (debi si ako to ne vidiš), ne kažem da nisu bijelci. a i što ako nisu, već samo tamniji su, te oni nisu imali neke razlike a južnoame. indijancima jer su im bili slični. A još su i goli trčkarali.

To je bila moja prvobitna misao. Španjolcima nije smetalo jer nisu vidjeli razliku.
__________________
Dobrovoljno bannan for good.
Aryan is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 06.07.2009., 12:43   #99
Quote:
Aryan kaže: Pogledaj post
Seljačino, jesi ti pročitao kaj sam ja napisao? Ikaj?
Englezi kao rasističko društvo, koje je odavno vuklo svakojake robove, nije se toliko miješalo sa indijancima jer je razlika boje kože za njih tada bila prevelika (nisu se miješali u smisliu ženidba, ali karanja je bilo). ŠpAnjolci koji su tamnije boje kože (debi si ako to ne vidiš), ne kažem da nisu bijelci. a i što ako nisu, već samo tamniji su, te oni nisu imali neke razlike a južnoame. indijancima jer su im bili slični. A još su i goli trčkarali.

To je bila moja prvobitna misao. Španjolcima nije smetalo jer nisu vidjeli razliku.
gradjanine, nema smisla da ti odgovaram na uvrede jer si baniran pa ne mozes uzvratit. ne znam za tebe, ja bio u spanjolskoj dva puta i nisam bas vidio nesto tamne ljude (osim imigranata), stovise nas par hrvata smo bili najtamniji. doduse, nisam bio u andaluziji, a za njih kazu da su jedini ovako malo tamniji. problem je sto su govornici spanjolskog jezika vecinom latinosi pa ljudi percipiraju spanjolce kao taman narod.
a ova prica da su spanjolci i indijanci bili slicni u to vrijeme i da su im indijanci goli trckarali ispred nosa i da je sve to razlog mijesanja..... ne znam sta da ti kazem.
T1950 is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2009., 16:33   #100
Quote:
Bolji od tebe kaže: Pogledaj post
Da su Južnu Ameriku dominantno naselili Anglosaksonci umjesto Latina,mislite li da bi taj kontinent bio razvijeniji i zašto?
Starosjediocima bi ionako bilo svejedno tko ih nemilice ubija, zar ne?
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:03.