Klasični fakultet ili RN sa pojačanim predmetom?

[manchild]

Nastavnici deficitarnih smjerova, poput fizike i matematike, u budućnosti bi mogli studirati na Učiteljskom fakultetu. Najavio je tu mogućnost ministar Radovan Fuchs kao jedno od rješenja manjka nastavnika, barem u osnovnim školama. Mirko Planinić, PMF-a, faksa koji već izvodi takve studije, nije oduševljene ovom idejom. Manjak nastavnika neće riješiti studij niže kvalitete, kazao je, već bolja plaća za nastavnike deficitarnih struka.

https://www.srednja.hr/faks/imat-cem...evljen-idejom/

[-skyfall-]

Nažalost mislim da je to budućnost STEM - a u prosvjeti.
Da li u prosvjeti svi mogu imati istu osnovicu, a dodatak na uvjete rada shodno xy uvjetima, npr temeljem deficitarnosti, mjesta rada, smjenskog rada, satnice... Ne znam, to je stvar njihovog kolektivnog ugovora i kako će sindikat ispregovarati.
Kod nas u zdravstvu je to uobičajeno. Što teže i zahtjevnije radno mjesto, to bolja plaća, a isto zanimanje.

[manchild]

-skyfall- kaže:

Nažalost mislim da je to budućnost STEM - a u prosvjeti.
Da li u prosvjeti svi mogu imati istu osnovicu, a dodatak na uvjete rada shodno xy uvjetima, npr temeljem deficitarnosti, mjesta rada, smjenskog rada, satnice... Ne znam, to je stvar njihovog kolektivnog ugovora i kako će sindikat ispregovarati.
Kod nas u zdravstvu je to uobičajeno. Što teže i zahtjevnije radno mjesto, to bolja plaća, a isto zanimanje.

pa vidiš da ministar neda veće plaće za deficitarna nego će radije otvoriti studije koje su na pritisak PMF-a zatvorili

[-skyfall-]

Čudim se da još nisu došli na ideju ko naš Meštrović iz Splita, zabrana otkaza deficitarnim strukama.
Al stignu.

[frupy]

-skyfall- kaže:

Nažalost mislim da je to budućnost STEM - a u prosvjeti.
Da li u prosvjeti svi mogu imati istu osnovicu, a dodatak na uvjete rada shodno xy uvjetima, npr temeljem deficitarnosti, mjesta rada, smjenskog rada, satnice... Ne znam, to je stvar njihovog kolektivnog ugovora i kako će sindikat ispregovarati.
Kod nas u zdravstvu je to uobičajeno. Što teže i zahtjevnije radno mjesto, to bolja plaća, a isto zanimanje.

po cemu je radno mjesto profesora fizike, matematike ili informatike "teze i zahtjevnije" od radnog mjesta profesora stranog jezika, povijesti ili hrvatskog?

[-skyfall-]

Govorim o deficitu i suficitu. Koliko je povjesničara na matematičara? A pretpostavljam da je vjerojatno teže biti profesor bilo čega u Piškorovcu naspram Mioca.
I kod nas u zdravstvu nekih specijalizacija ima puno, nekih kronično fali... Isto bi svi radili u Zagrebu, nitko baš ne trči na otok.

[frupy]

ali si napisala to sto si napisala o "tezim i zahtjevnijim" radnim mjestima unutar istog zanimanja.
toga u skoli nema i ne trebas povlaciti paralelu sa zdravstvom.

[-skyfall-]

frupy kaže:

ali si napisala to sto si napisala o "tezim i zahtjevnijim" radnim mjestima unutar istog zanimanja.

toga u skoli nema i ne trebas povlaciti paralelu sa zdravstvom.

Ne znam što u školi ima, ali samo raspravljamo. Ne znam jel kod vas moguće drugačija plaća. Mislim, u konačnici sve je moguće...

[BrokenEmpire]

Naravno da je moguće, ali bi to zahtijevalo odmak od socijalističkih nebuloza da svi trebaju biti plaćeni jednako. Ako je neka struka deficitarna na bilo kojem radnom mjestu i ti ljudi imaju alternative, naravno da se treba potruditi privući ih boljim uvjetima rada, u što spada i plaća. Svakako bolja opcija nego puštati nestručne osobe da to predaju.

[manchild]

-skyfall- kaže:

Govorim o deficitu i suficitu. Koliko je povjesničara na matematičara? A pretpostavljam da je vjerojatno teže biti profesor bilo čega u Piškorovcu naspram Mioca.
I kod nas u zdravstvu nekih specijalizacija ima puno, nekih kronično fali... Isto bi svi radili u Zagrebu, nitko baš ne trči na otok.

recimo jel postoji specijalizacija školske medicine i jel se raja trga za tu spec?

[-skyfall-]

manchild kaže:

recimo jel postoji specijalizacija školske medicine i jel se raja trga za tu spec?

Postoji. Imaš recimo i specku iz javnog zdravstva. Nitko se ne trga za to. Sretni su da se itko javi.
A s druge strane kirurgija, interna, desant u većim bolnicama i bez štele niš. U manjoj bolnici i možeš dobiti, ali većina želi u zgb.

[proab]

-skyfall- kaže:

Čudim se da još nisu došli na ideju ko naš Meštrović iz Splita, zabrana otkaza deficitarnim strukama.
Al stignu.

Koja je tek to glupost iz novina, zabrana otkaza
Naravno da nema zabrane otkaza, jedino što su rekli da ne žele sklapati sporazum o otkazu, jer je to povoljnije za njih kao poslodavca (naravno u obje varijante radnik koji daje otkaz nema pravo na otpremninu).

Mene to uopće ne čudi, i kod nas u firmi je postalo jako teško se dogovoriti oko otkaza jer puno ljudi odlazi pa čekam kad će to i kod nas uvesti službeno, za sad je neslužbeno

Što nas dovodi do iduće teme - ako imaš loše plaće a tržište rada nudi bolje - onda će ti ljudi odlaziti. Ako pak nemaš znanja i vještina koje su tražene na tržištu rada ostat će na poslu čak i za nisku plaću. Totalno ista stvar svugdje pa i u školstvu...

[poison.Ivy]

manchild kaže:

recimo jel postoji specijalizacija školske medicine i jel se raja trga za tu spec?

trga, to je ugodna specijalizacija - ali nije deficitarna i ne raspisuje se često.

za kirurgiju se ne trga nitko: što zbog zahtjevne specijalizacije, što zbog nemogućnosti napredovanja i učenja uzrokovanog hijerarhijom.

zato je debelo najpopularnija specijalizacija ikada - dermatovenerologija. najugodnija - i po novcu, mogućnosti privatnog rada, radnom vremenu, stresu, statusu... nešto što uopće nije deficitarno. ljudi gledaju kako da im u životu bude lakše, jednostavno.

[miss daisy]

-skyfall- kaže:

Govorim o deficitu i suficitu. Koliko je povjesničara na matematičara? A pretpostavljam da je vjerojatno teže biti profesor bilo čega u Piškorovcu naspram Mioca.
I kod nas u zdravstvu nekih specijalizacija ima puno, nekih kronično fali... Isto bi svi radili u Zagrebu, nitko baš ne trči na otok.

Ne znam koliko je moguće povlačiti paralele, u medicini svi kreću sa istih polazišnih točaka (studij medicine), zatim kreću specijalizacije i razlikovanja, u konačnici ljudi rade različite poslove.

Ovdje je sasvim obrnuto, studira se na različitim fakultetima, a u konačnici radi isti posao.

Osobno smatram da je bolji smjer okrenuti stvari na način kojim ide ministar, reformirati studije.
Evo ja sam iz tih suficitarnih lakih studija (povijest), pa ni meni nije trebala većina onog što sam studirala da bih predavala u školi.

Temelj studija za rad u školi bi trebali biti pedagoško-didaktički predmeti, za većinu predmeta od struke treba samo osnova.

Dobar prof fizike nije onaj koji je najbolji fizičar, već onaj koji se može spustiti na dječji nivo i zanimljivo ispredavati osnove svoje struke, pri tome objektivno ocjenjivati.



Ovo sa većim plaćama ne vjerujem da će ikad proći, moguće griješim, ali ne znam za slučaj gdje se u javnom sektoru za isti posao na istom radnom mjestu daju različite plaće.
Ovdje je nešto suficitarno a nešto deficitarno ne zato što je jedno lakši, a drugo teži posao, nego što za isti posao postoje različiti fakulteti (koji pak brane svoje pozicije jer brane svoja radna mjesta /katedre; dakle opet priča kako su studenti tu zbog studija, a ne obrnuto, što je upravo i način kako su neki postali suficitarni - dozvolilo se otvaranje xy nepotrebnih studija kako bi se dr.sc.-i zaposlili)

[poison.Ivy]

^

[proab]

miss daisy kaže:

Osobno smatram da je bolji smjer okrenuti stvari na način kojim ide ministar, reformirati studije.
Evo ja sam iz tih suficitarnih lakih studija (povijest), pa ni meni nije trebala većina onog što sam studirala da bih predavala u školi.

Temelj studija za rad u školi bi trebali biti pedagoško-didaktički predmeti, za većinu predmeta od struke treba samo osnova.

Dobar prof fizike nije onaj koji je najbolji fizičar, već onaj koji se može spustiti na dječji nio vo i zanimljivo ispredavati osnove svoje struke, pri tome objektivno ocjenjivati.

..

Potpisujem ovo i drago mi je da netko iz sustava vidi ovu perspektivu. Zato i tvrdim da je 5godisnji integrirani studij matematike i fizike za nastavu u osnovnoj školi totalni fail PmF-a. Jer su stvorili totalno neatraktivni studij a na kraju te osobe su kvalificirane za inzenjerski posao i većinom odu na takve pozicije. Dvostruko krivo rade.

[BrokenEmpire]

miss daisy kaže:

Ne znam koliko je moguće povlačiti paralele, u medicini svi kreću sa istih polazišnih točaka (studij medicine), zatim kreću specijalizacije i razlikovanja, u konačnici ljudi rade različite poslove.

Ovdje je sasvim obrnuto, studira se na različitim fakultetima, a u konačnici radi isti posao.

Osobno smatram da je bolji smjer okrenuti stvari na način kojim ide ministar, reformirati studije.
Evo ja sam iz tih suficitarnih lakih studija (povijest), pa ni meni nije trebala većina onog što sam studirala da bih predavala u školi.

Temelj studija za rad u školi bi trebali biti pedagoško-didaktički predmeti, za većinu predmeta od struke treba samo osnova.

Dobar prof fizike nije onaj koji je najbolji fizičar, već onaj koji se može spustiti na dječji nivo i zanimljivo ispredavati osnove svoje struke, pri tome objektivno ocjenjivati.



Ovo sa većim plaćama ne vjerujem da će ikad proći, moguće griješim, ali ne znam za slučaj gdje se u javnom sektoru za isti posao na istom radnom mjestu daju različite plaće.
Ovdje je nešto suficitarno a nešto deficitarno ne zato što je jedno lakši, a drugo teži posao, nego što za isti posao postoje različiti fakulteti (koji pak brane svoje pozicije jer brane svoja radna mjesta /katedre; dakle opet priča kako su studenti tu zbog studija, a ne obrnuto, što je upravo i način kako su neki postali suficitarni - dozvolilo se otvaranje xy nepotrebnih studija kako bi se dr.sc.-i zaposlili)

Ako je isti posao, zbog čega su potrebne iste plaće, pa onda zapravo nemamo problem. Ima nezaposlenih učitelja, pa što ih se ne bi pozapošljavalo i gotova priča? Čemu se radi problem oko toga tko je što završio kad je u konačnici to sve isto i isto se radi?

[frupy]

-skyfall- kaže:

Ne znam što u školi ima, ali samo raspravljamo. Ne znam jel kod vas moguće drugačija plaća. Mislim, u konačnici sve je moguće...

ovo je tipicno za tvoje upise.
na mnogim temama pises o stvarima o kojima znas vrlo malo ili nista.
u teoriji je moguce svasta, ali u praksi, fala bogu, nije.
najbolje da matematicare placamo u zlatu, a ostale spustimo na minimalac.
to uopce ne bi prouzrocilo deficit nastavnika ostalih predmeta .

[Rabarbi]

hm, matematika i fizika na PMF-u su teški pa ih nitko zbog toga ne upisuje?
ili zato što s inženjerskim smjerom imaju puno bolju perspektivu i zaradu?
Ako im je teško, kako to da onda završe mnogi kao dipl.ing.?

Da im je atraktivna plaća u školi, vjerujem da bi bio i interes veći za rad u školi.

Ovako će možda i nametnuti studentima na učiteljskoj akademiji da moraju, ako žele bit učitelji(ce) u osnovnoj uzeti neki pojačani predmet koji baš i ne bi uzele, npr. matematiku. Ja sam se već zgražala jer je za učiteljski faks dovoljno položiti matematiku razine B.

Nikako ne podržavam jer se ide na očito smanjenje kompetencija nastavnika matematike i fizike.

Ili neka prilagode (pa i olakšaju) PMF studij i nakon 3 godine tko želi može predavati u osnovnoj školi i/ili povećaju plaće ili ćemo imati učitelje matematike i fizike sa vrlo slabašnim znanjem... a onda STEM područja općenito će ići baj baj.

[miss daisy]

BrokenEmpire kaže:

Ako je isti posao, zbog čega su potrebne iste plaće, pa onda zapravo nemamo problem. Ima nezaposlenih učitelja, pa što ih se ne bi pozapošljavalo i gotova priča? Čemu se radi problem oko toga tko je što završio kad je u konačnici to sve isto i isto se radi?

Isti je u smislu da predaješ osnove svoje struke, pri čemu ti ne treba većina onog stručnog što ćeš studirati na fakultetu, ali će ti trebati znanje kako nastavnu cjelinu jasno i koncizno ispredavati učenicima i nakon toga objektivno evaluirati usvojeno.

Ako ćemo otvarati raspravu različitih plaća u prosvjeti koje bi se trebale temeljiti na postavci da je riječ o različitosti u težini posla predavanja hrvatskog/matematike/tehničkog, ta rasprava nikad neće kraju.
Kako uopće napraviti ljestvicu težine predavanja pojedinih predmeta? Ako uzmemo samo osnovnu školu, kako bi ih ti poredala? Što je najteže predavati i zašto?

Ako se različitost plaća temelji na suficitarnosti/deficitarnosti, opet je sklizak teren, evo meni prvo pada na pamet - kolike da budu plaće prof matematike, a da ekipa pohrli u škole? AKo ćeš dati 500kn netto više, pa i nije neka razlika. Ako ćeš dati 2000 netto više, prvi će graknuti liječnici, jer se onda prosvjetarske plaće približavaju njihovima

Rabarbi kaže:

Nikako ne podržavam jer se ide na očito smanjenje kompetencija nastavnika matematike i fizike.

Ili neka prilagode (pa i olakšaju) PMF studij i nakon 3 godine tko želi može predavati u osnovnoj školi i/ili povećaju plaće ili ćemo imati učitelje matematike i fizike sa vrlo slabašnim znanjem... a onda STEM područja općenito će ići baj baj.

Moj je sin još u osnovnoj školi, ali moj je dojam da prof. matematike nije potrebno ne znam kako veliko znanje, već volja za predavanjem, radom s učenicima, što recimo trenutnom profesoru apsolutno nedostaje.

Ne treba mu vrhunski matematičar, već učitelj kojem se da zanimljivo predavati, pokazati djeci da mu je stalo do njih i njegova posla, zatim organizirati dodatnu nastavu, pripremati za natjecanja itd itd.
Dakle trebaju im edukacijske, ne stručne kompetencije.

Sigurno je da bi veće plaće privukle kvalitetniji kadar (iako, ovo vrijedi baš za sve predmete), ali ponavljam pitanje od gore, kolike su te plaće po tebi, i objektivno, ima li ikakve šanse da se one ponude deficitarnim strukama u školama i da takav model prođe?
U osnovnoj su to znači STEM predmeti, u strukovnim školama sve više nedostaje profesora strukovnih predmeta. U principu bi se radilo o podizanju plaća u prosvjeti svima osim učiteljima razredne, te prof nekoliko društvenih predmeta (a i njima ako trebaju doći predavati u male sredine gdje i njih nedostaje).
Zadnje kad je država digla prosvjeti plaće je nakon onog (nezakonitog, moram ) štrajka, kad su im plaće digli cca 150 kn