Riječi i njihovo značenje

[Ubergeist]

Poštovanje!

Prazničko dokoličarenje me opet potaklo na razmišljanje (oh, kako mrzim taj osjećaj) te mi je na pamet pala jedna riječ. Seljak.
Naime, igrom slučaja sam naletio na podatak kako se njemački i nizozemski ekvivalenti emisije Ljubav je na selu zovu Bauer sucht Frau, ilitiga Boer zoekt vrouw. I jedan i drugi naziv se na hrvatski prevode Seljak traži ženu.

To mi se činilo vrlo zanimljivim, i pretpostavljam da je razlog što se kod nas ta emisija zove Ljubav je na selu baš taj što je u Hrvatskoj konotativno značenje riječi seljak jače od denotativnoga.

Ipak, ne znam razlog zašto. Naime, neobično mi je da kod nas riječ seljak nosi dovoljno jako negativno (konotativno) značenje, da se indirektno izbjegava korištenje iste, već se pribjeglo promjeni naziva u Ljubav je na selu, gdje je riječ selo ipak malo neutralnije, a time i prihvatljivije.

Ne moram ići daleko, već se odmah mogu zaustaviti kod vlastite prabake. Ima 80 godina, i odlazak doktoru u obližnji grad je za nju sada najveće dostignuće, i mnogi bi tvrdili kako se od vlastite kuće udaljila maksimalno 40 kilometara - dok je zapravo obišla pola Europe na šlepu Dunavskog Lloyda, znala je onomad pričati još 3 strana jezika, i još dan danas ima priča koje nikad dosad nismo čuli.

Što je prevagnulo u korist toga da seljake danas smatramo neukim debilima?
Dodatak: Zanimljiv mi je i prikaz seljaka na televiziji u sklopu igranih filmova i serija - najčešće govore zagorski kajkavski.

[bema]

Shain kaže:

U Klaićevu rječniku stranih riječi (1978.) čudno je objašnjenje empatije:

1. nestrpljivost, želja, žudnja
2. netrpeljivost, nepodnošljivost, trzavice.

Odakle mu takva značenja?

"Online Etymology Dictionary"

Zanimljivo!
Prvo bi trebalo da je iz grčkog, drugo iz francuskog, na netu našla je drugo iz francuskog, ne navode kako, nisam ga učila, pa mi trebalo malo da skužim da je vjerojatno potpuno druga riječ ta koja je u vezi s drugim značenjem... impatient, pretpostavljam, u vezi s njome.

[bema]

Ubergeist kaže:

To mi se činilo vrlo zanimljivim, i pretpostavljam da je razlog što se kod nas ta emisija zove Ljubav je na selu baš taj što je u Hrvatskoj konotativno značenje riječi seljak jače od denotativnoga.

Rekla bih da su to dva odvojena pitanja, zašto je prevedeno kako je i zašto seljak nekad nosi pogrdno značenje.

Meni se čini da je prijevod Ljubav je na selu bolje rješenje i da to ne mora (isključivo) imati veze s upotrebom riječi seljak na koju misliš. Seljak traži ženu jednako loše zvuči kao što bi i Poduzetnik traži ženu, Profesor traži ženu... kao da je izvučeno iz novinskog oglasa.
Izlizano je, a i momentalno bi se čulo da je direktan prijevod, ne zvuči dobro kao ime za emisiju.
Jasno, da prevodiš oglas, drukčije ne bi ni išlo.


Ne znam da je baš značenje riječi seljak neuki debil, to je dosta emocionalno shvaćena pejorativna upotreba.

Riječ seljak je postala (i) ime za ljude koji nisu seljaci, ali pokazuju neke osobine koje osuđujemo ili nam nisu prihvatljive (manjak kulture, manjak lijepih manira...), koje su u vezi sa shvaćanjem da seljaci, živeći daleko od grada, nužno zaostaju u obrazovanju... živeći daleko od centara kulture koja je danas dominantna (nekad je mnogo više ljudi živjelo na selu), oni su nužno zaostali u svemu, tako se nekako razvio taj stereotip o seljaku kao zatucanoj osobi.
I jasno da je stereotip uvijek simplifikacija.

Moja rodbina iz nekog "grada" (daleko je to od grada, ali je grad u odnosu na nešto drugo) misli da su moji neki preci sa sela, iz kraja uz koji se vezuju baš ti i takvi sterotipi sasvim sigurno totalno zatucani bili, ne čak što su sa sela, nego baš iz toga i toga kraja. I naši zajednički preci su porijeklom iz nekih sela, ali ta sela ipak pripadaju drugom kraju, pa se ljudi odatle ne doživljavaju zatucanim. Zapravo, užasno malo ljudi živi u tim selima danas, neka su potpuno opustjela, pa se ne može govoriti o nekoj nazadnoj kulturi toga kraja, jer je nema ko više njegovati, čuvati i prenositi, s time da ima veze i s poviješću regije pa i konfiguracijom terena i povezanošću s nekim urbanijim centrima, tako da seoski dio toga kraja nije nikada zaostajao u odnosu na gradski koliko je to tako na drugim mjestima, iako sam sigurna (na temelju nekih priča o načinu života) da je bilo hard core zatucanosti i tu, ali to se uvijek nekako preoblikuje ili je u drugom planu, to što se prenijelo dalje i održalo uvijek je ono što je prihvatljivo novijem vremenu, shvaćanjima itd.

Uglavnom, prababa je po toj "zatucano-primitivnoj" liniji koju ova "napredna" gleda posprdno, bila zapravo iz uglednije (bogatije i naprednije) seljačke kuće a pradjed vidio Evrope, živio u Francuskoj, predavao na nekim višim školama, unaprijedio poljoprivredu, primao odličja za to, dio rodbine koja je ostala u kraju, kao i mnogi drugi iz toga kraja, nemaju nikakve veze sa stereotipom o ljudima odatle... pradjed i (neobrazovana, potpuno) prababa imali su naprednija shvaćanja, pa i više kulture od mnogih ljudi koji sebe zamišljaju naprednim i kulturnim prema današnjim mjerilima. Svejedno, ime za čovjeka iz toga kraja je sinonim za teškog primitivca, svi koji su odatle... jednostavno mora da su zatucani.

Uglavnom, eto ima ljudi, bliskih, koji o tim mojim starima znaju gomilu priča, znali su i moju babu koja je odatle i ne postoji ništa što bi razvilo tako negativnu sliku, znaju gomilu drugih ljudi koji nemaju veze s tim stereotipom, ali će i dalje pogrdno govoriti o kraju, ljudima odatle, oni će biti uvijek sinonim zatucanosti, nazadnosti, primitivnosti i stereotip biti jači od iskustva. A to da to u gomili slučajeva nije tako nema veze, jasno, ni s time je li neko iz nekad uglednije seljačke kuće i je li obrazovan, i koliko god ja primjera znala koji taj sterotip obaraju, to se nikada neće dogoditi. Ako se za nekog konkretnog ne može reći da je primitivan, reći će da su svi mogući običaji iz njegovoga kraja takvi i onda će osuditi tog nekog što je ispoštovao običaj (dokazavši time da je jedan od njih). A običaj kao običaj, nekad nije odraz ničeg posebno primitivnog, jednostavno je drukčiji od nekog njihovog, stariji i jasnije vezan za kulturu (davnijih) vremena koja se razlikovala od one njima bliske, pa time - odraz je nekih nazadnih shvaćanja, zapravo, načina života koji se jako razlikovao od današnjeg i samim time neshvatljiv (neprihvatljiv) za modernog čovjeka.

Zašto prevladava takva slika o tom kraju? Zato što primitivnosti tamo ima, jasno, općenito je kultura kraja za-ostala za kulturom drugih sredina (to ne znači da nije bogata, zanimljiva, vrijedna, kao seoska kultura, prebogata, naprednija nego sve ostale u ovom području, ali seoska kultura je nešto drugo od gradske), a to ima veze sa zatucanošću i primitivnošću kao pojavama koje su u takvoj srednini upornije (i koje će uvijek izbiti u prvi plan u odnosu na pojave i ljude koji nisu takvi).


Selo u nekom smislu zaostaje, pa se tako doživljavaju i ljudi sa sela, kao zaostali, a onda i oznaka za seljaka prima i druga značenja od samo one čovjeka sa sela / poljoprivrednika, zemljoradnika.

Tvoje je pitanje možda više vezano uz pitanje stereotipa, ako te sve to dublje zanima, možda više sugovornika nađeš na nekoj temi koja je baš na Društvenim znanostima.

[Shain]

bema kaže:

Zanimljivo!

Prvo bi trebalo da je iz grčkog, drugo iz francuskog, na netu našla da je drugo iz francuskog.

Ne navode kako, nisam ga učila, pa mi trebalo malo da skužim da je vjerojatno potpuno druga riječ, ta koja je u vezi s drugim značenjem... impatient, pretpostavljam, u vezi s njome.

Ma iznenadilo me je da je empatija značila i netrpeljivost, nepodnošljivost, trzavice.

Takvo objašnjenje vjerojatno dolazi od ropskoga prijevoda ἐμπάθεια kao "ostrašćenost".

Možda je to Klaić preuzeo iz nekog europskog jezika, jer nemam potvrdu da se kod nas upotrebljavala u tom značenju, a ni u francuskom.

[bema]

Shain kaže:

Ma iznenadilo me je da je empatija značila i netrpeljivost, nepodnošljivost, trzavice.

Takvo objašnjenje vjerojatno dolazi od ropskoga prijevoda ἐμπάθεια kao "ostrašćenost".

Možda je to Klaić preuzeo iz nekog europskog jezika, jer nemam potvrdu da se kod nas upotrebljavala u tom značenju, a ni u francuskom.

To sam prvo pomislila (da je iz takvoga prijevoda empatheia), al' vidim na nekim srpskim sajtovima (nekakvi online rječnici) da uz netrpeljivost, nepodnošljivost, trzavice u zagradi stoji fr., pa rekoh, možda sam nešto propustila, a isto tako pojma nemam i nisam nikada naišla na to da se upotrebljavala u tom značenju (ni u hrvatskom, ni u srpskom). A impatience je, nestrpljivost, tom značenju bliža od empathie, jer ima veze s nesnošljivošću, to mi palo na pamet.
Mada je vjerojatno nategnuto i tvoje objašnjenje ima veću težinu...

[Rakkatakka]

Zna li netko kako je došlo do toga da riječ "pregršt", koja označava malu količinu nečega (handful, odnosno handvoll) kod većine (uključujući i mene osobno do nedavno) bude poimana kao da ima upravo suprotno značenje - da označava veliku količinu nečega.

Nedavno smo na nastavi na faksu došli pri prijevodu do te riječi i svi u prostoriji su se zbunili jer smo bili uvjereni da pregršt nečega znači velika količina nečega. Kad ono, ispostavilo se da znači upravo suprotno Bilo mi je jako zanimljivo pa sam pitala valjda 30 ljudi znaju li što to znači i svi su mislili da se odnosi na veliku količinu.

Zanima me kako bi došlo do takve, kontrastne uporabe neke riječi.

Ubergeist kaže:

Ipak, ne znam razlog zašto. Naime, neobično mi je da kod nas riječ seljak nosi dovoljno jako negativno (konotativno) značenje, da se indirektno izbjegava korištenje iste, već se pribjeglo promjeni naziva u Ljubav je na selu, gdje je riječ selo ipak malo neutralnije, a time i prihvatljivije.

Mislim da je bema sve lijepo sročila, makar osobno volim razlikovati između seljaka i seljačine. Seljačine su ljudi koji nemaju kulturu, neobrazovani su i ne znaju se ponašati primjereno, dok su seljaci ljudi sa sela i značenje nije pejorativno. I meni je malo žalosno da je došlo do situacije gdje konotativno značenje mijenja glavno, a ne bi trebalo - ali mislim da to mnogo govori o narodi koji se služi jezikom.

[ortopiroksen]

Pozdrav! Moze li mi netko objasniti razliku izmedu glagola brinuti se i bojati se? Sto znaci brinuti se, a sto znaci bojati se?

Neki dan sam imala raspravu s deckom i on tvrdi da je to jedno te isto jer zabrinutost proizlazi iz straha. Ja smatram da nije isto kada se covjek boji ili kada je zabrinut, cini mi se da je strah povezan s borbom za opstanak, a da se zabrinutost veze za neugodu. Evo ne znam, u rijecniku pise da je zabrinutost stanje onog koji ima brige i to pojasnjenje me ne zadovoljava.

Lijepo molim ak mi netko moze objasniti, necu moci spavati dok ne saznam

[Shain]

ortopiroksen kaže:

Moze li mi netko objasniti razliku izmedu glagola brinuti se i bojati se? Sto znaci brinuti se, a sto znaci bojati se?

Neki dan sam imala raspravu s deckom i on tvrdi da je to jedno te isto jer zabrinutost proizlazi iz straha.

To je slično onome kad se kaže da su nadanje i vjerovanje isto ili lukavost i pamet.

Ponekad se mogu poistovjetiti, ali po svom temeljnom značenju nisu isto.

Evo ti iz HJP-a:

- brinuti se
1. (se) osjećati uznemirenost zbog koga ili zbog čega, biti u brizi
2. (- o kome, o čemu) voditi brigu za koga ili za što; brigati se, skrbiti se

- bojati se
1. osjećati strah, plašiti se, strepjeti
2. ekspresivno: sumnjati, dvojiti [želim im sve najbolje, ali bojim se da neće uspjeti ostvariti svoje ideje].

[Shain]

Rakkatakka kaže:

Zna li netko kako je došlo do toga da riječ "pregršt", koja označava malu količinu nečega (handful, odnosno handvoll) kod većine (uključujući i mene osobno do nedavno) bude poimana kao da ima upravo suprotno značenje - da označava veliku količinu nečega.

Nedavno smo na nastavi na faksu došli pri prijevodu do te riječi i svi u prostoriji su se zbunili jer smo bili uvjereni da pregršt nečega znači velika količina nečega.

Vjerojatno zato što asocira na "pre(više z)grnuto".

Znam osobu kojoj dubiozno znači "duboko promišljeno" umjesto "sumnjivo", "nepouzdano".

(Pregršt je nastala od pre + praslavenski *gъrstь: puna šaka.)

[Ista dy Ajelo]

Shain kaže:

(Pregršt je nastala od pre + praslavenski *gъrstь: puna šaka.)

Pregršt brade.

[bema]

Shain kaže:

Vjerojatno zato što asocira na "pre(više z)grnuto".

Znam osobu kojoj dubiozno znači "duboko promišljeno" umjesto "sumnjivo", "nepouzdano".

(Pregršt je nastala od pre + praslavenski *gъrstь: puna šaka.)

Ne bih izjednačavala pogrešno razumijevanje i upotrebu riječi "dubizno" s "pregršti".

Prilično često se upotrebljava u sasvim suprotnom značenju, evo i u RSHKJ-u.



Ne znam kako je došlo do toga, ali pogrešno ne bih nikada rekla da je.

[Shain]

bema kaže:

Ne bih izjednačavala pogrešno razumijevanje i upotrebu riječi "dubizno" s "pregršti".

Prilično često se upotrebljava u sasvim suprotnom značenju, evo i u RSHKJ-u. Ne znam kako je došlo do toga, ali pogrešno ne bih nikada rekla da je.

Do toga je došlo jer je "pregrštima" množina. Zbog toga znači obilje, a ne zato što bi "pregršt" označavala veliku količinu.

Pregršt je bila mjera za količinu u vrijeme kada su kao jedinice služili dijelovi tijela: stopa, pedalj, lakat, korak, prstovet.

[slafko]

I naramak.

[Shain]

Orolik ili Oriolik?

1. Evo pogreške s "Hrvatskoga jezičnog portala". Napisali su ovako:

- Oriòlīk m, G Oriolíka - naselje u blizini Vinkovaca, 864 stanovnika.

Kvaka je u tome što se naselje zove Orolik, a ne Oriolik. Oriolik je tvornica namještaja nazvana po Oriovcu (blizu Slavonskog Broda).

2. Ista je pogreška i u "Hrvatskom enciklopedijskom rječniku".

Tek toliko da se zna.

[Shain]

Ovdje ima riječi koje su mi nejasne (autor je Miroslav Krleža; skraćeno).

Kakve s' ovo danas nakarade
gdje razumnu budala se ruga?
A bludnice bogorade javno,
sve na trgu, kao isposnice,
ko papige, o čovjekoljublju,
sve nam žvaču tu staru pogaču.

Družba gadna, zlica, pakosnica,
kekeruše dikle, razvratnice,
ko kosturi na ponoćnom balu:
gdje goveda postaju ministri,
a sluge su uzorom slugama.

Barjacima nakinđurismo se,
a đubrenjem leđa nakinismo.

Jasno mi je da goveda postaju ministri, ali ne razumijem riječi kekeruša i nakinismo.

I đubrenje mi po smislu više djeluje kao zbirna imenica (smeće), nego kao glagolska; usp. kestenje, korijenje.

[BzzMaja]

Bok! Što znači riječ sustipletičan?

[Shain]

BzzMaja kaže:

Bok! Što znači riječ sustipletičan?

Pa imaš na Googleu. Sustipletičnost je prva razvojna faza krifetoničnosti.

[bema]

Shain kaže:

Barjacima nakinđurismo se,
a đubrenjem leđa nakinismo.

Jasno mi je da goveda postaju ministri, ali ne razumijem riječi kekeruša i nakinismo.

I đubrenje mi po smislu više djeluje kao zbirna imenica (smeće), nego kao glagolska; usp. kestenje, korijenje.

Kekeruša, zvuči kao reduplikacija, ke-ke, ke-keruša.

Nakiniti bi trebalo da je isto što i nakinjiti.

[Shain]

Udubak, to bi valjda bila niša. Ništa ne manjka ni niši, ali udubak nije loša riječ.

"... do odmorišta na kojem jedna Canovina Venera stoji u jednom udupku na postolju..." (Huxley, Kontrapunkt, str. 43)

U narodu se kaže i panjega: "Bakonja (...) naiđe na crkvu u čijoj panjezi bješe kip sv. Frane." (S. Matavulj) - (Iz dalmatoromanskog < latinskog panarium.)

[bibiivan]

Poštovani,

može li nam netko objasniti značenje riječi POLASKAN.
Naime ja sam svom djetetu objasnila da ta riječ znači da si počaščen nečijom pozitivnom primjedbom o/na tebi i da ti je istu drago čuti, međutim učiteljica tvrdi da to nije točno nego da ta riječ znači govoriti nekome dodvorne riječi koje zapravo ne mislimo ( što je po mojem skromnom mišljenju LASKANJE)

Hvala!