Invazivne vrste

[Biljka]

koka36 kaže:

Svi stršljenovi napadaju pčele ali naši novinari i znanje o tim temama !!!!

Točno, ali postoji razlika u napadu.

Domaći stršljen napada pčele u letu. Onu koju ulovi obično ubije.

Azijski stršljen ulazi u košnicu i može ubiti 40 i više pčela. Osim toga, ima daelko gori otrov od domaćeg.

[koka36]

Biljka112 kaže:

Točno, ali postoji razlika u napadu.

Domaći stršljen napada pčele u letu. Onu koju ulovi obično ubije.

Azijski stršljen ulazi u košnicu i može ubiti 40 i više pčela. Osim toga, ima daelko gori otrov od domaćeg.

Šta opet nije istina, aziski je i manji i neopasniji od našeg vulgaris stršljena ali glavno da se diže panika

[Garofeeder]

Nekako se na mogu sjetiti da sam vidio petcentimetarskog strsljena.... Nije da mi je nesto stalo, samo spominjem...

[koka36]

Garofeeder kaže:

Nekako se na mogu sjetiti da sam vidio petcentimetarskog strsljena.... Nije da mi je nesto stalo, samo spominjem...

napravi zamku s pivom i ubrzo buš ih vidio, ja ih na pčelinjaku tamanim po stotinjak tjedno...

[Garofeeder]

koka36 kaže:

napravi zamku s pivom i ubrzo buš ih vidio, ja ih na pčelinjaku tamanim po stotinjak tjedno...

Petcentimetarskih? Uslikaj nam kojeg na kutiji sibica ....

[panorama]

koka36 kaže:

napravi zamku s pivom i ubrzo buš ih vidio, ja ih na pčelinjaku tamanim po stotinjak tjedno...

Kao početnik, trebam li staviti tzv. češalj na leto da spriječim ulaz u košnicu ?

[koka36]

panorama kaže:

Kao početnik, trebam li staviti tzv. češalj na leto da spriječim ulaz u košnicu ?

ne, češljevi se stavljaju zimi radi miševa... Ćešalj ga ne spriječava da uđe nego jačina zajednice...

[koka36]

Garofeeder kaže:

Petcentimetarskih? Uslikaj nam kojeg na kutiji sibica ....

http://www.zaslike.com/files/18abojne9vt4ilrx8w.jpg

ko bi ga vadio, dvolitarska flaša pa si mjeri

[Garofeeder]

Pet centimetara nema da jez jeza jebe.... Odakle ti ideja da je veci od azijskoga? Koji ide do 5 centimetara, znaci prakticki dvostruko duzi (i jedno 8 puta tezi) od europskog 2,5 centimetrasa?

[koka36]

Garofeeder kaže:

Pet centimetara nema da jez jeza jebe.... Odakle ti ideja da je veci od azijskoga? Koji ide do 5 centimetara, znaci prakticki dvostruko duzi (i jedno 8 puta tezi) od europskog 2,5 centimetrasa?

Pitaj biologe koji se bave time....
Aziski je manji i crn s jednom žutom prugom a svi ovi koji su ovih dana po novinama su naš klasični žuti stršljen...

[Biljka]

Manji veliš? Meni ne izgledaju mali...

http://doznajemo.com/2013/10/12/smrt...trebate-znati/

[Garofeeder]

koka36 kaže:

Pitaj biologe koji se bave time....

Zasto njih? Pa nisu oni tvrdili da je azijski manji od domaceg, to si ti tvrdio...

koka36 kaže:

Aziski je manji i crn s jednom žutom prugom a svi ovi koji su ovih dana po novinama su naš klasični žuti stršljen...

Da, i?

[manchild]

Slatkovodna biljka vodena kuga prensena is SAD-a u Irsku 1836 pa potom se proširila po cijeloj Europi takvom brzinom da je i dobila naziv kuga

od kukaca filoskera koji napada vinovu lozu te krumpirova zlatica

a iz Europe u SAD leptir gubar

[manchild]

Ovih dana stigla je vijest da se u blizini Lijepe naše pojavila opasna biljka pod latinskim nazivom Heracleum mantegazzianum Somm. et Lev., odnosno u narodu poznatije kao divovski svinjski korov.

Biljka se navodno ovih dana pojavila u Mađarskoj, a unatoč lijepom izgledu iznimno je otrovna te fototoksična. To znači da u slučaju da je dodirnete, te poslije taj dio kože izložite suncu, prijeti vam opasnost od teških opeklina kože. U slučaju da se rukama kojima se dirao taj korov protrlja oči, osobi prijeti teško oštećenje vida.

Riječ je o invazivnoj biljci protiv koje se mora aktivno boriti, a navodno su prije nekoliko godina velikih problema s tim korovom imali u Njemačkoj, gdje je zabilježeno oko 16.000 slučajeva u samo jednoj godini.

''Heracleum mantegazzianum Sommier et Levier vrsta je podrijetlom s Kavkaza i jugozapadne Azije. U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena 2009. godine, na jednom nalazištu u Međimurju, na obali rijeke Mure. Međutim, nakon toga ovdje više nije potvrđena.

Kao i ostale strane invazivne vrste, i ova vrsta negativno utječe na bioraznolikost i okoliš (stvara guste sastojine, istiskuje zavičajne biljke, mijenja sastav faune itd.), izaziva ekonomske štete i škodi zdravlju ljudi. Naime, ova vrsta stvara fitotoksični biljni sok koji na koži u kombinaciji s UV zrakama izaziva dermatitis. U slučaju kontakta s očima može doći do kratkotrajne, ili čak trajne sljepoće!'', objasnili su iz DZZP-a.

[manchild]

Mufloni je invazivna vrsta na otocima

osim natjecanja s pripitomljenim životinjama, one se natječu s autohtonim divljim vrstama i često su prijenosnici novih štetnika i bolesti, koji bi mogli imati
negativan učinak na autohtone populacije. Posebice na otocima strane invazivne vrste osobit su problem budući da su otočni ekosustavi osobito osjetljivi zbog njihove izolacije. Na otocima strane invazivne vrste uništavaju staništa, pridonose smanjenju bioraznolikosti i negativno utječu na ruralne aktivnosti, kao što su
tradicionalna poljoprivreda i ekstenzivno stočarstvo. Prisutnost takvih stranih invazivnih vrsta također je glavni razlog za upotrebu otrova u prirodi na otocima.
Muflon na Pelješkom poluotoku uništava tradicionalne nasade grožđa zbog pomanjkanja prirodnih pašnjaka

[ajduk a šimić]

manchild kaže:

Mufloni je invazivna vrsta na otocima

osim natjecanja s pripitomljenim životinjama, one se natječu s autohtonim divljim vrstama i često su prijenosnici novih štetnika i bolesti, koji bi mogli imati
negativan učinak na autohtone populacije. Posebice na otocima strane invazivne vrste osobit su problem budući da su otočni ekosustavi osobito osjetljivi zbog njihove izolacije. Na otocima strane invazivne vrste uništavaju staništa, pridonose smanjenju bioraznolikosti i negativno utječu na ruralne aktivnosti, kao što su
tradicionalna poljoprivreda i ekstenzivno stočarstvo. Prisutnost takvih stranih invazivnih vrsta također je glavni razlog za upotrebu otrova u prirodi na otocima.
Muflon na Pelješkom poluotoku uništava tradicionalne nasade grožđa zbog pomanjkanja prirodnih pašnjaka

Da, to je stav koji propagiraju određene skupine.

Pa ajmo redom, invazivna vrsta je "žargonski termin". U lovačkim i stručnim krugovima je ispravnije koristiti autohtona (koja je karakteristična za neko područje) i alohtona vrsta (koja u njemu nije izvorno obitavala već je naseljena).
Muflona istrebljavaju pod tvrdnjom da je alohtona.

Domovina muflona je čitav Mediteran, pa tako i jadranskiu otoci. istina je da je muflon već stotinama, pa i tisućama god. izvorno istrebljen sa velikih područja i da su opstali samo na Sardiniji i Korzici. Tako da danas skoro sve populacije potječu sa ta 2 otoka, ali je stvar u tome da je muflon nekad izvorno živio na mnogo širem području.
Muflon je u stvari divlja ovca. Ponaša se kao ovca i hrani se kao ovca, čak se pari sa pitomim ovcama i daje plodno potomstvo. Pa mi nije jasno odakle tolika zabrinutost za biljni svijet na otocima, kad su na tim otocima živjeli deseci i stotine tisuća domaćih ovaca. Ako te ovce nisu uništile biljni svijet zašto mislite da bi to uradilo manje muflona.

Ako je muflon aloohtona vrsta šta sa fazanima? Vidite fazani su vrsta koja potječe iz Azije i nju su u Europu prvi donili Rimljani. Ali većina današnjih populacija fazana u Europi je stara nekoliko stotina god. Pa ako muflona treba istrijebiti zato što je alohtona vrsta (takvo je službeno objašnjeno) zašto ne odna i fazana???
Ja tim ne želim reći da fazane treba istrijebiti, samo postavljam logično pitanje.

Vidite sve europske razvijene zemlje naseljavaju muflone. Di je to moguće u otvorenoj prirodi, a di nije u gatere velike stotine i tisuće hektara. Ali stvar je u tome da naseljavaju, a u glavnom se radi o zemljema zap. i sr. Europe koje imaju slabije i geografske uvjete za uzgoj muflona. Sa druge strane Hrvatsko priobalje je savršeno za tui životinjsku vrstu. Hrvatska ima uvjete o kojima Njemačka i Češka mogu samo sanjati, ali eto ispada da su hrv. političari pametniji od njemačkih i čeških.


Lovni turizam je unosna grana gospodarstva. Ne samo zbog odstrijela koji lovac plaća, već i zbog činjenica da su lovci dobri gosti koji ne žale novac (nitko ne ide odstrijeliti muflona od 5000 E sa autom punim pašteta).
Osim toga lovačka društva plaćaju štete koje nanese divljač, a nije da će divljač sravniti vinograd do dna.


I ovo je tema na kojoj se jasno vidi na kojoj su razini zaštitari okoliša u Hrvatskoj (ne mislim samo na forumaše, već općenito na tu skupinu). Većina njih pojma nema za šta se zalaže, ali važno je pametovati.


nadam se da će mufloni na otocima opstati. I ne samo to, već da će mufloni u Hrvatskoj opet kao nekad pod nadzorom lovaca narasti na stabilnu populaciju. Isto to se nadam i za divokoze, nadam se da će doći do uspoješnog naseljavanja grivastih skakača, a bilo bi lipo kad bi jednog dana po hrvatskim planinama počeli skakati i kozorozi.

[manchild]

ne valja ti usporedba muflona i fazana!

[ajduk a šimić]

manchild kaže:

ne valja ti usporedba muflona i fazana!

Zbog čega?

[manchild]

šta i koliko jede muflon

isto pitanje za fazana

[ajduk a šimić]

manchild kaže:

šta i koliko jede muflon

isto pitanje za fazana

Kakve veze to ima?