Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[retsam]

Nomen Nescio kaže:

Misliš, Gluhkov rečnik je manji?

Da, zatipak. Ako hoćeš mogu ti poslati link za oba u pdf formatu na PM.

[Nomen Nescio]

retsam kaže:

Da, zatipak. Ako hoćeš mogu ti poslati link za oba u pdf formatu na PM.

Inbox mi je pun, a ne želim da ga praznim skoro. U svakom slučaju ti hvala. Inače, oba već imam u pdf formatu, plus koječega sam nakrpio.

[Shain]

Nomen Nescio kaže:

Ok, imam Skokov rečnik, čini mi se da je na 2 000 i nešto stranica, nemam taj dodatni svezak abecednih kazala, kao ni dopunu, ne znam gde to naći online. Ne mislim na online portal, već na pdf/djvu format.

Tko nema svezak s abecednim kazalima, teško će pronaći barem 90% riječi, jer se u jednoj natuknici objašnjava čitava porodica, a o pojedinim se riječima govori u više natuknica. U kazala su riječi raspoređene po jezicima, pa tako postoje sedamdeset dva kazala, od hrvatskog do etrurskog.

Taj sam svezak posudio i fotokopirao.

[Nomen Nescio]

Shain kaže:

Tko nema svezak s abecednim kazalima, teško će pronaći barem 90% riječi, jer se u jednoj natuknici objašnjava čitava porodica, a o pojedinim se riječima govori u više natuknica. U kazala su riječi raspoređene po jezicima, pa tako postoje sedamdeset dva kazala, od hrvatskog do etrurskog.

Taj sam svezak posudio i fotokopirao.

Da li to kazalo postoji u pdf formatu? Da li ti je to poznato?

[klomilan]

Nomen Nescio kaže:

Pitanje je koliko je turskih reči zapravo pozajmica iz persijskog ili pak arapskog. Znam da je barut persijskog porekla (bârut). Kafa je verovatno arapskog porekla (qáhwa). Itd. Prosto sam se bio iznenadio kada sam shvatio koliko je onog što mi zovemo turcizam, zapravo persijskog ili pak arapskog porekla.

Zato ih stučnjaci zovu orijentalizmi. Turski jezik danas ima čak 14 posto reči preuzetih iz drugih jezika. 6 posto predstavljaju pozajmice iz arapskog, a iz persijskog oko 1,4 posto. Pre Ataturkove reforme imao je mnogo više reči arapskog i persijskog porekla, tako da sada neke reči Turci kad vide u srpskom, a turcizmi su, uopšte ne znaju šta znače, dok bih ih npr. Iranci prepoznali.

[Gusterna]

klomilan kaže:

Zato ih stučnjaci zovu orijentalizmi. Turski jezik danas ima čak 14 posto reči preuzetih iz drugih jezika. 6 posto predstavljaju pozajmice iz arapskog, a iz persijskog oko 1,4 posto. Pre Ataturkove reforme imao je mnogo više reči arapskog i persijskog porekla, tako da sada neke reči Turci kad vide u srpskom, a turcizmi su, uopšte ne znaju šta znače, dok bih ih npr. Iranci prepoznali.

Sanduk, čaj...

[MystSky]

U ovim standardima, ajde za te neke razlike, hiljada, hljeb i to mi je ok, ali riječ ostrvo npr. mi se uopće ne sviđa, puno ljepša mi je otok.

Zanimljivo mi je koliko ljudi govori ekavicu a koliko ijekavicu. Mislim da je više ijekavaca. Hrvatska, Crna Gora, BiH + iseljeništvo sa tih teritorija i s druge strane Srbija + njeno iseljeništvo. Mislim da prevladavaju ovi prvi dosta

[Wikiceha]

MystSky kaže:

U ovim standardima, ajde za te neke razlike, hiljada, hljeb i to mi je ok, ali riječ ostrvo npr. mi se uopće ne sviđa, puno ljepša mi je otok.
Zanimljivo mi je koliko ljudi govori ekavicu a koliko ijekavicu. Mislim da je više ijekavaca. Hrvatska, Crna Gora, BiH + iseljeništvo sa tih teritorija i s druge strane Srbija + njeno iseljeništvo. Mislim da prevladavaju ovi prvi dosta

Imaš 4 milijuna Hrvata, i 3 milijuna stanovnika u BiH.
Tome pridodaj još nekih 0,5 u CG, a toliko ti ima i ekavska Srbija.
S time da kad makneš govornika hrvatskog, a i bošnjačkog, među vama Srbima sigurno ekavica prevladava i to za dosta.

[Faro]

MystSky kaže:

U ovim standardima, ajde za te neke razlike, hiljada, hljeb i to mi je ok, ali riječ ostrvo npr. mi se uopće ne sviđa, puno ljepša mi je otok.

Zanimljivo mi je koliko ljudi govori ekavicu a koliko ijekavicu. Mislim da je više ijekavaca. Hrvatska, Crna Gora, BiH + iseljeništvo sa tih teritorija i s druge strane Srbija + njeno iseljeništvo. Mislim da prevladavaju ovi prvi dosta

Bytheway, Srbi nam se smiju za riječ otok, jer to njih asocira na oteklinu nekakvu. Meni je ipak najdraža riječ Škoj

[MystSky]

Faro kaže:

Bytheway, Srbi nam se smiju za riječ otok, jer to njih asocira na oteklinu nekakvu. Meni je ipak najdraža riječ Škoj

Pa i kod nas se kaže i otok i oteklina. Meni je ostrvo tako nakaradno za čuti

Evo otkrio i još jednu razliku: (gustoća HR - gustina SR)

[Dalaj Sanja]

sunshinestar kaže:

Beži bre Bozaniću u Šumadiju pa tamo drži govore o kozmosu!

Kozmos nije srpska reč. Srpska reč za kosmos, univerzum, svemir je - vaseljena.

[Imran]

MystSky kaže:

Pa i kod nas se kaže i otok i oteklina. Meni je ostrvo tako nakaradno za čuti

Samo, to ostrvo i slično je prisutnije kod ostalih slavenskih jezika. Više takvih će razumjeti tu riječ nego naš otok.

[MystSky]

A i ta vaseljena ima i u ruskom, i u bugarskom (vselena)

[Nomen Nescio]

Faro kaže:

Bytheway, Srbi nam se smiju za riječ otok, jer to njih asocira na oteklinu nekakvu. Meni je ipak najdraža riječ Škoj

Ja se svakako ne smejem, simpatična reč, ima smisla, a i kraća je nego ostrvo.

[pastet89]

Sretnu Novu Godinu!
Zovem sve, koje zanima, da daju svoje mišljenje u moju temu na WordReference o unikalnim hrvatskim riječima http://forum.wordreference.com/showt...5#post14904855

[Sadokann]

pastet89 kaže:

Sretnu Novu Godinu!
Zovem sve, koje zanima, da daju svoje mišljenje u moju temu na WordReference o unikalnim hrvatskim riječima http://forum.wordreference.com/showt...5#post14904855

Hvala takodjer!

Pohvala za stranicu.
Nego, ol mirovnjak nije umirovljenik?

[pastet89]

Joj, hvala na ispravci!
Sad ću promjenit... A što znači mirovnjak? Pacifista?
I kako se kaže na hrvatskome "penzija"?

[Orlin1979]

pastet89 kaže:

Joj, hvala na ispravci!
Sad ću promjenit... A što znači mirovnjak? Pacifista?
I kako se kaže na hrvatskome "penzija"?

Mirovnjak, mirovina.

[Orlin1979]

Neki komentari u vezi s temom na WRF:
1. Apsolutno je hrvatska riječ i HJP ne navodi sinonim "posvemašno".
2. Avion je toliko hrvatska riječ koliko i zrakoplov. Sasvim je ista situacija i s aerodrom.
3. Siječanj. A i ne mislim da su hrvatski nazivi mjeseca potpuno nepoznati Srbima i valjda Slovencima jer su svi Slaveni nekada imali slavenske nazive za mjesece u kalendaru i kasnije su u nekim standardizirani latinski nazivi mjeseca, a su u drugim ostali u upotrebi slavenski. Čini mi se da peaktično svi Hrvati poznaju latinske nazive mjeseca iako nisu trenutno standardni u hrvatskom jeziku.
4. Nana je poznata i u hrvatskom.

[Orlin1979]

Čini mi se da je sasvim moguće da su mnoge od navedenih "srpskih" riječi u stvari poznate i u hrvatskom (doduše kao malo frekventni sinonimi), a da veliki broj navedenih "slovenskih" riječi postoji u hrvatskom kao "kajkavizmi" ili malo korišteni sinonimi. To je osobina razlikovnih rječnika - ako su najfrekventniji sinonimi za neki koncept različiti u jeziku A i B, kažu da je to leksička razlika čak ako su obje riječi u upotrebi i u jeziku A i u jeziku B, samo je frekvencija različita.