Uvođenje Eura u RH

[Mathasar]

Uvođenje zemlje u eurozonu i schengenski režim mogli bi biti glavna politička ostavština Andreja Plenkovića

Već nekoliko godina traje burna politička i ekonomska rasprava kojim smjerom treba ići hrvatska monetarna politika. Pod pritiskom vrlo negativnih iskustava s kreditima vezanima uz švicarski franak posljednjih godina posebnu snagu dobili su poprilično populistički zahtjevi za punu kunizaciju kreditnog poslovanja, a taj je trend ekspanzivnom politikom pomalo počela podržavati i Hrvatska narodna banka (HNB). Prema informacijama dostupnima Jutarnjem listu, na samom početku ove godine Vlada RH i centralna banka usuglasilie su se da bi cilj zajedničke strategije ipak trebalo biti što brže uvođenje eura.

Drugim riječima, premijer Andrej Plenković i guverner HNB-a dogovorili su se da će koordinirati politike oko ulaska u eurozonu jer je to najsigurnija opcija ako se vodi briga o dugoročnoj stabilnosti Hrvatske. Uz to, doznajemo da će administracija Andreja Plenkovića kao strateški političko-interesni cilj imati i ulazak u okvire Schengenskog sporazuma. Prvi je dojam da bi uz obećani gospodarski rast, uvođenje eura i ulazak u Schengen mogli postati ključne misije Andreja Plenkovića i njegova tima, a možda, ako uspije, i njegova glavna politička ostavština.

Prilagodba

S obzirom na to da se za ulazak u eurozonu mora zadovoljiti cijeli niz kriterija, jasno je da će dogovor Vlade i HNB-a predodrediti cijeli niz javnih politika. Osim grupice zagovornika kunizacije poslovanja među ekonomistima i nekolicine gorljivijih saborskih zastupnika, nova euro-agenda Plenkovića i Vujčića trebala bi bez problema dobiti široku javnu podršku. U principu, u današnjoj eurozoni čak ni najveći kritičari postojećih odnosa tretiraju euro kao vrijednost i postignuće. Primjerice, Grcima niti u jednom trenutku nije padalo na pamet napustiti eurozonu, baš kao što se čini da to neće pasti na pamet ni euroskepticima u Italiji jer 68 posto Talijana podržava euro kao nacionalnu valutu te nikako nisu sretni kad se spominje povratak liri.

Na neki način, zahvaljujući politici HNB-a, Hrvatska je kroz kunu već dulje vrijeme vezana uz euro te su u kreditnom sustavu problemi eksplodirali prvenstveno zbog kredita vezanih uz franak. Na svojevrsnu vezanost odnosno usmjerenost prema euru, ukazuje i odlučnost stanovništva da pretežito štedi u eurima, a što je predstavlja i ključnu prepreku nastavku procesa kunizacije kreditnog poslovanja.

Iako se trenutačno čini da je kunizaciji kreditnog poslovanja krenulo poprilično dobro jer su kunski plasmani domaćim sektorima kumulativno u razdoblju od početka 2013. do rujna 2106. povećani za 25,9 milijardi kuna, tj. velikih 37,5 posto, dok su devizni plasmani smanjeni za 29,9 milijardi kuna ili -17,3 posto, za nastavak takvog trenda relativno brzo trebali bi značajno početi padati devizni depoziti građana, a nije baš izvjesno da će bilo tko od političara uspjeti nagovoriti štediše da svoje eure zamijene za kune.

Kunski krediti

To što su u istom razdoblju 2103. - 2016. kunski krediti građanima narasli čak 18,7 milijardi kuna, dok su devizni krediti smanjeni za 22,7 milijardi, zapravo ukazuje na to da naši građani iskazuju vrlo veliku averziju prema valutnom riziku kod kredita, pa je vrlo suspektno zbog čega bi bili skloni takvom istom valutnom riziku kad bi se odlučili na štednju u kunama umjesto u eurima. To što rast kunskog kreditiranja bilježi dvoznamenkaste stope rasta još od sredine 2014. zapravo još ne znači nikakvu pobjedu kunizacije jer se radi o relativno niskim ukupnim iznosima u odnosu na eurske. Iako se nacija eurski razduživala, do kraja 2012., udio kunskih plasmana je sa 27 posto narastao na tek 40 posto u rujnu 2016. te se bliži svojem limitu jer se može očekivati i usporavanje snažnog rasta kunskih izvora banaka koji sada čine 31,9 posto ukupnih izvora te se već vidi nerazmjer između kunskih plasmana i kunskih izvora. Pri tome valja naglasiti da je HNB u svojim analizama primijetio da je “...glavni izvor povećanja udjela kuna u ukupnim izvorima rast depozitnog novca (kunska sredstva na tekućim računima i žiroračunima), dok kod štednih i oročenih depozita nema promjena u valutnoj strukturi, što znači da su ovi depoziti i nadalje dominantno u eurima. Rast depozitnog novca zapravo odražava preferenciju klijenata ka držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima pada pasivnih kamatnih stopa banaka...”

Dakle, uopće ne možemo reći da su hrvatski građani, kad je štednja u pitanju, izgubili povjerenje u euro. Upravo suprotno - štediše više vjeruju kuni. Kao dužnici hrvatski se građani se de facto klade da će kuna oslabiti, a kao štediše vjeruju da će euro sačuvati vrijednost njihove ušteđevine.

Stoga se odluka da se javne politike prilagode uvođenju eura i Schengenu čine vrlo razumne. Forsiranje kunizacije, sudeći prema povijesnim iskustvima, moglo bi uvesti građane, tvrtke i banke u izrazite valutne i inflatorne rizike.


evo i link

[krena]

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat...rogram/481744/

- Euroizacija je bila greška jer je onemogućila Hrvatskoj da riješi neke probleme kroz devalvaciju ili je napravila devalvaciju vrlo teškom. Legalno sredstvo plaćanja ekskluzivno bi trebala biti hrvatska kuna. Vodeći računa o starijim odlukama, još mi nije jasno kako je najbolje izaći iz ovih poteškoća. Analiziramo opcije za smanjenje ovih problema i kod svih opcija brižno razmatramo mogući utjecaj na zaposlenost i socijalno stanje građana. U ovom trenutku nismo finalizirali bilo kakav prijedlog za specifične mjere.

[Jack-Daniels]

Ne za € ,još uvik ne.

[aljehin]

Nekako mi se čini nemogućim da HR smanji dug na 60% BDPa u sljedećih pet godina uz ovaj natalitet i trenutačno stanje gospodarstva (maks. rast 3,5%), a koliko sam ja informiran to je jedan od glavnih uvjeta za euro-zonu.

[Inžinjer ekonom]

Ne znam točno sva pravila oko Schengena i ostalog, pa nek me netko slobodno demantira, ali Schengen bi nam mogao donijeti još brdo sranja.

Primjerice Zagorje. Kad istekne rok od onih 7 godina gdje nam mogu branit zapošljavanje, uz uvjet da postanemo dio Schengena, za očekivati je mala katastrofa u pravom smislu te riječi. Nezaposleni neće biti toliki problem, ali egzodus zaposlenih će biti poprilično stravičan. Slovenija ima prosječne plaće od preko 1100 eura što se kod nas smatra gotovo pa aristokratskom plaćom. Najjači dio regije je na Humu, ali i tamo su prosječne plaće u tvornicama ispod 5000 kn. Otvaranjem granica, pitanje je tko bi normalan radio u Humu( a govorim o općini s valjda 3 do 4 puta većim brojem zaposlenika nego stanovnika) kad doslovce 2 km dalje već u Rogatecu mogu raditi za barem 50% veće plaće, ako ne i duplo. Maribor je pola sata udaljen.
Jezik maltene isti za one koji žive na samoj granici, a gotovo svi koji žive na granici znaju savršeno slovenski, čak i mlađe generacije. Dakle čak ni jezik nije prepreka.

Nemam ništa protiv Schengena ni eura jer evidentno stanovnicima Hrvatske ovo može samo koristiti. Ali Hrvatskoj kao državi ovo će biti još jedan čavao u lijes, kao što je bio sam ulazak u EU (ista priča, odlično za građane, katastrofa za državu).

[Inžinjer ekonom]

aljehin kaže:

Nekako mi se čini nemogućim da HR smanji dug na 60% BDPa u sljedećih pet godina uz ovaj natalitet i trenutačno stanje gospodarstva (maks. rast 3,5%), a koliko sam ja informiran to je jedan od glavnih uvjeta za euro-zonu.

Ma nije najveća zapreka dugu natalitet nego ova situacija gdje čim nam malo naraste BDP (kao rezultat europskih trendova, ne nekakve bolje situacije), odmah se pojavi ova vlada koja uspješno odluči dodatno povećati rashode i to za ustaške mirovine boraca HOS-a u Bosni i povećanje plaća državnih dužnosnika.
Sa trenutnim planiranim prihodima, da se nije odlučilo povećati rashode, već bi ova godina (i to usprko ogromnim kamatama na dug) bila u suficitu i to bi uz nekakav rast BDP-a od 2, 3 % dosta značilo.

Čak na stranu katastrofična demografska situacija i kvazi ponavaljanje reformi, samo da se državni proračun prestane teretiti iz godine u godinu i značajno bi se smanjio javni dug. Ovako on je pao toliko minimalno sad u godinu dana da to ne vrijedi ni spomenuti. I tek sad kreću nova zaduženja i novi ekstreman rast duga.

[Zekac]

Inžinjer ekonom kaže:

Ne znam točno sva pravila oko Schengena i ostalog, pa nek me netko slobodno demantira, ali Schengen bi nam mogao donijeti još brdo sranja.



Primjerice Zagorje. Kad istekne rok od onih 7 godina gdje nam mogu branit zapošljavanje, uz uvjet da postanemo dio Schengena, za očekivati je mala katastrofa u pravom smislu te riječi. Nezaposleni neće biti toliki problem, ali egzodus zaposlenih će biti poprilično stravičan. Slovenija ima prosječne plaće od preko 1100 eura što se kod nas smatra gotovo pa aristokratskom plaćom. Najjači dio regije je na Humu, ali i tamo su prosječne plaće u tvornicama ispod 5000 kn. Otvaranjem granica, pitanje je tko bi normalan radio u Humu( a govorim o općini s valjda 3 do 4 puta većim brojem zaposlenika nego stanovnika) kad doslovce 2 km dalje već u Rogatecu mogu raditi za barem 50% veće plaće, ako ne i duplo. Maribor je pola sata udaljen.

Jezik maltene isti za one koji žive na samoj granici, a gotovo svi koji žive na granici znaju savršeno slovenski, čak i mlađe generacije. Dakle čak ni jezik nije prepreka.



Nemam ništa protiv Schengena ni eura jer evidentno stanovnicima Hrvatske ovo može samo koristiti. Ali Hrvatskoj kao državi ovo će biti još jedan čavao u lijes, kao što je bio sam ulazak u EU (ista priča, odlično za građane, katastrofa za državu).

A tko im brani da vec i sad odu raditi u sloveniju??
Ja znam nekoliko ljudi koji zive uz slo granicu i rade tamo, a zive tu..


Sent from my iPhone using Tapatalk

[TangoMontana]

Kako je objašnjiv tečaj (pad) eura (u odnosu na kn) u zadnjih tjedan dana? Usred zimske sezone umjesto da kuna slabi, ona brutalno jača u odnosu na euro.

[JAWS]

TangoMontana kaže:

Kako je objašnjiv tečaj (pad) eura (u odnosu na kn) u zadnjih tjedan dana? Usred zimske sezone umjesto da kuna slabi, ona brutalno jača u odnosu na euro.

novogodisnji cokolindin izlet???

[rama6]

Moja skromna prognoza je da ce RH ubrzo "uci" u eurozonu. Ne toliko radi gospodarskih indikatora vec politickih. A trenutno je EU pod pritiskom, sirenja nema (dapace - smanjuje se) i vjerujem da ce iskoristiti alternative mehanizme. Nema sanse da Hrvatska zadovolji trenutne godposarske kriterije, ali nemojmo zaboravit i da jedna Crna Gora ima EUR, i Kosovo ima EUR. Crnoj Gori su doduse malo spotali sto je uvela EUR a nije u EU-u, ali RH jeste u EU i lakse je progledati kroz prste. To naravno ne bi bilo sluzbeno clanstvo u Eurozoni niti bi EU imala monetarne rizike od naseg clanstva, niti bi RH imala stvarne koristi clanstva, ali i EU i Plenki bi to mogli iskoristiti kao politicku pricu o uspjehu, iako je pitanje ima li od toga samo vise stete nego koristi.

P.S. ima jos ne-EU clanica koje imaju EUR: Monaco, San Marino, Vatican City, Andorra, ali ipak iz ponesto drugih razloga.

[Inžinjer ekonom]

Zekac kaže:

A tko im brani da vec i sad odu raditi u sloveniju??
Ja znam nekoliko ljudi koji zive uz slo granicu i rade tamo, a zive tu..


Sent from my iPhone using Tapatalk

Kolega, ne poznajete pravila o radu u EU. Itekako im netko brani i itekako nije lagano se zaposlit danas u Sloveniji.

Svaka članica EU ima pravo dati obustavu slobodnog kretanja radne snage.

Druga su iznimka nove zemlje EU: tijekom tranzicijskog razdoblja, pristup zapošljavanju može se ograničiti za radnike iz novih zemalja članica EU. Takozvani tranzicijski aranžmani u starim državama članicama odvijaju se prema shemi "2+3+2". Primjena ograničenja pristupa tržištu rada ukupno može biti najviše sedam godina. Stare zemlje članice ograničenje uvode najprije na dvije godine da bi zaštitile svoje tržište rada, a mogu ga produljiti za još tri godine. Nakon tog perioda ograničenje se može još jednom produžiti za još dvije godine.

U praksi od 27 ostalih EU članica, Skandinavija, Irska, Italija, Belgija....su nas odmah prihvatile bez ograničenja.
S obzirom na značaj jezika u čitavoj priči-Irska je upravo zato bila prije popularna od Njemačke.
Njemačka je imala dvogodišnje ograničenje pristupu tržištu rada. Ovo je recimo podatak koji mnogima nije poznat. Treba reći da su Nijemci imali ograničenje Bugarima i Rumunjima punih 7 godina, sve do 2014.
Kad pogledaš broj pridošlica doslovno preko noći iz te 2 zemlje-nisu zabadava to radili.
To ne znači da se tamo nemoguće zaposliti, ali je itekako otežano osim za obrtnike i poduzetnike (njima je omogućena potpuna liberalizacija istog trena).

Dakle primjeri tvojih kolega nisu relevantni. Normalno da se moguće i sad zaposlit, ali barijere postoje. Jesi se recimo do sad zapitao zašto nitko ne ide u Englesku ? I ne, vjeruj mi razlog nije "drugačija kultura". Ljudi su birali Irsku prije Engleske isključivo zato jer su u Irsku mogli iz zajebancije, a u Englesku ne.
Da je kojim slučajem Engleska ostala dio EU do 2020. (trenutno su i dalje), mega egzodus iz Hrvatske bi i tamo se dogodio. To uopće nije dvojbeno.
Slične barijere za Hrvate trenutno u EU postoje još na Malti, Cipru, Nizozemskoj i mislim da je to to.
U EEA Hrvati još od 2013. mogu slobodno na Island i u Norvešku(za Norvežane nisam zicer) ali nas Švicarci s razlogom dosta zajebavaju i sad doslovce zbog nas su uveli kvote na EU građane (do tad su razmatrali članice unije odvojeno, što je Euro-parlament dosta zasmetalo).

Tako da stvar uopće nije tak jednostavna.

Schengen je u cijeloj toj priči bitan jer onog trena kad nas Slovenci moraju pustiti, ako nisu otvorene granice građani ne mogu živjeti u Hrvatskoj i tamo raditi.
Tako da ovo tvoje o kolegama koji žive tu, a rade tamo već sad-ja ne vjerujem. Neću biti bahat i tvrditi sto posto, ali trenutno je ovo i dalje u zoni ilegalnog.
Ali kad budu otvorene granice, ovo će biti omogućeno. Baš sam nedavno čitao o radnicima iz Belgije koji rade u Luksemburgu.

Moram priznat da dok sam za prvi dio posta siguran, za dio o Schengenu nisam. Tj. siguran sam da od 2020. se može ići raditi u Sloveniju i da to ne može nitko spriječiti, ali nisam siguran da li će Schengen tu imati kakvu ulogu.

[KILLERDOG]

nije ilegalno, normalno se može, znam i ja jedan primjer, čovjek radi u školi u brežicama, živi u zg, putuje svaki dan na posao

[Inžinjer ekonom]

KILLERDOG kaže:

nije ilegalno, normalno se može, znam i ja jedan primjer, čovjek radi u školi u brežicama, živi u zg, putuje svaki dan na posao

Čekaj čekaj čekaj....

Radi u školi ?

Škola misliš slovenska jel tako ?
Nekako izrazito sumnjam da onda se ne radi o nekome sa slovenskim državljanstvom. Pa kod nas je za rad u školi prije svega potrebna domovnica.

I dobro, ako je to točno svejedno si u pravu da se može amo-tamo i bez Schengena, ali primjer ti definitivno nije baš naročit

Ali svejedno, tek 2020. u srpnju otvaraju se poslovne prilike Zagorcima u Sloveniji. Sve do tad ljudima bez SLO državljanstva treba radna dozvola.

[KILLERDOG]

da ima dvojno slovensko i hr državljanstvo, faks završio u sloveniji (ljubljana )
uz granicu imaš hrpu ljudi s dvojnim državljanstvima

ne znam da li je slovenija uvela zabranu zapošljavanja, ali znam da austrija nije, u široj obitelji imam primjer osobe koja živi u međimurju i radi u austriji (3 dana tjedno ) putuje gore - al ok to je medicinska sestra,oni svugdje koliko znam mogu raditi
a cijeli taj dio više priča njemački nego engleski,sjećam se da je ta ekipa na faksu imala problema baš zbog toga

[Inžinjer ekonom]

KILLERDOG kaže:

da ima dvojno slovensko i hr državljanstvo, faks završio u sloveniji (ljubljana )
uz granicu imaš hrpu ljudi s dvojnim državljanstvima

ne znam da li je slovenija uvela zabranu zapošljavanja, ali znam da austrija nije, u široj obitelji imam primjer osobe koja živi u međimurju i radi u austriji (3 dana tjedno ) putuje gore - al ok to je medicinska sestra,oni svugdje koliko znam mogu raditi
a cijeli taj dio više priča njemački nego engleski,sjećam se da je ta ekipa na faksu imala problema baš zbog toga

I Austrija ima radne dozvole za Hrvate, nisi u pravu:

http://europa.eu/youreurope/citizens...s/index_hr.htm

Austrija Deutsch
Malta English
Nizozemska Nederlands
Slovenija Slovenščina
Ujedinjena Kraljevina English

Fulo sam za Cipar i Maltu, al nebitno.

Tako da 2020. (ili možda već 2018. u srpnju) slijedi novi egzodus i u Austriju. Hrvatima možda još privlačnija zbog blizine i činjenice da su jugoslavenski narodi najveća austrijska manjina.

Čak i ja znam za frenda kojem je odbijena radna dozvola za Beč. Dosta je zajebano i gleda se da li firme mogu naći nekog svog za tu poziciju.
Zato u Austriju je od EU otišlo mislim možda 1000 ljudi raditi ili tako nešto zanemarivo malo.

A vezano za tvoj primjer, ako ti kolega ima slovensko državljanstvo to nije isto kao u slučaju Zagoraca koji ga nemaju čak ni ako su u Sloveniji rođeni (a takvih je jako, jako puno).